Slovenski premijer Miro Cerar podnio je večeras ostavku na svoju dužnost, čime je pala slovenska vlada, četvrta slovenska vlada zaredom koja nije dovršila svoj četverogodišnji mandat. Cerarova vlada odlazi zbog pomalo bizarnog razloga. Kap koja je prelila čašu Cerarovog strpljenja bila je  odluka slovenskog Vrhovnog suda koji je poništio referendum na kojemu su slovenski birači u rujnu prošle godine tijesnom većinom potvrdili zakon o gradnji nove pruge od Kopra do Divače.

Vrhovni je sud presudio da je odluka Cerarove vlade da sudjeluje u referendumskoj kampanji zagovarajući izgradnju nove pruge od Kopra do Divače, koja predstavlja strateški projekt za razvoj koparske luke, ali i cijelog slovenskog gospodarstva, bila nezakonita, čime je u nepovoljan položaj dovedena kampanja protivnika tog projekta. Stoga je Vrhovni sud poništio rezultate referenduma i naložio njegovo ponavljanje, što će dovesti do nove odgode projekta, ako uopće i bude realiziran. Slovenske porezne obveznike novi će referendum stajati 3,5 milijuna eura.

Time se ponavlja slučaj vlade Boruta Pahora, koja je 2011. godine također pala zbog izgubljenih referenduma, iako onda Vrhovni sud nije tvrdio da Pahorova vlada nije u njima smjela sudjelovati. Nakon prijevremenog pada Pahorove vlade, ni vlade Janeza Janše i Alenke Bratušek nisu odradile puni mandat.

Cerarova vlada odlazi tri mjeseca prije izbora, koji bi se trebali održati u prvoj polovici lipnja, tako da neočekivanu noćnu odluku također treba shvatiti kao Cerarov predizborni potez. Iako je Slovenija nakon troipolgodišnje Cerarove vladavine u odličnoj gospodarskoj kondiciji, s trećim najvišim gospodarskim rastom u EU, Cerar je bio izložen žestokim kritikama, ne samo desne opozicije, nego i čelnika drugih vladajućih stranaka, Karla Erjavca i Dejana Židana, koji se već mjesecima ponašaju kao da su u opoziciji, iritirajući Cerara koji je pokušavao očuvati koherentnost vladajuće koalicije.

Cerar je iznenadnu odluku objavio nakon noćnog zasjedanja svoje vlade, koja se umjesto na redovitom zasjedanju četvrtkom sastala na izvanrednom večerašnjem zasjedanju. Jedna od konzekvenci Cerarove odluke odnosi se i na Hrvatsku, s obzirom na to da je na svom posljednjem zasjedanju s punim ovlastima slovenska vlada donijela i odluku o pismu kojim će se obratiti Europskoj komisiji, a zapravo je riječ o pismu koje sadrži sve elemente tužbe protiv Hrvatske zbog nepoštivanja arbitražne odluke. Pismo/tužba protiv Hrvatske iz Ljubljane bit će poslano u Bruxelles, a Europska komisija imat će, u skladu s Lisabonskim ugovorom, tri mjeseca za očitovanje o tome hoće li prihvatiti slovensku argumentaciju i sama pokrenuti postupak protiv Hrvatske, što je, kako se procjenjuje, malo vjerojatno. Ako Europska komisija ne stane na slovensku stranu, slovenska vlada sama će se obratiti tužbom protiv Hrvatske Europskom sudu u Luksemburgu. Zbog toga je Cerar i požurio s prihvaćanjem slovenskog pisma na posljednjoj sjednici, jer za tri mjeseca više neće biti potrebna nova odluka, budući da u tom trenutku Slovenija neće imati vladu s punim ovlastima.