Njemačka bi se mogla razboljeti: Analitičari predviđaju krizu izvoznih modela gospodarstva

Reuters

Golemi izvoz koji je trenutačno pokazatelj zdravlja njemačkoga gospodarstva, može postati razlog za njegovu bolest, onda kada dođe nova europska i svjetska ekonomska recesija, koja će smanjiti potražnju za proizvodima

Njemačko gospodarstvo oduvijek postiže zavidne rezultate, pa je ekonomsku krizu iz 2008. lakše prebrodilo od većine europskih zemalja. To velikim dijelom može zahvaliti golemoj prodaji kvalitetne robe u inozemstvu, jer Njemačka, uz Kinu, spada u najveće svjetske izvoznike. Međutim, iako njemačko gospodarstvo puca od zdravlja, ono nije imuno na nevolje, upravo zato što pretjerano ovisi o izvozu. Analitičari američkog Geopolitical Futures već mjesecima prognoziraju da će njemački izvozni model ekonomije idućih godina doći u ozbiljnu krizu koja će uzdrmati ne samo tu zemlju, nego i Europu.

Drugim riječima, golemi izvoz koji je trenutačno pokazatelj zdravlja njemačkoga gospodarstva, može postati razlog za njegovu bolest, onda kada dođe nova europska i svjetska ekonomska recesija, koja će smanjiti potražnju za proizvodima. Njemački proizvodi, predviđa Geopotical Futures, sve teže će dolaziti do kupaca. Nešto slično već se događa kineskom izvoznom modelu ekonomije. Kinesko gospodarstvo već se nekoliko godina usporava, a izvoz dramatično pada, jer njezina industrija ima prevelike proizvodne kapacitete u odnosu na potražnju u svijetu.

Njemačka je 2015. godine izvezla robe u vrijednosti od oko 1.200 milijardi eura te postigla rekordni suficit u povijesti, koji se popeo na gotovo 250 milijardi eura, prema podacima njezine savezne statistike. Oko 40 posto izvoza čine automobili, proizvodi strojogradnje i električna oprema. Bitno je uočiti da izvoz čini čak 45 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što znači da gotovo polovina njemačkoga gospodarstva radi za potrebe svijeta. Tu može doći do nevolja. Ako se izvoz smanji pet posto, cijelo njemačko gospodarstvo doživjet će pad veći od dva posto, procjenjuju američki analitičari. To znači da će zemlja doći u ekonomsku recesiju, a mnoge izvozno orijentirane kompanije morat će smanjiti proizvodnju i otpuštati zaposlene. Nijemci zasad ne moraju brinuti, jer je njihova stopa nezaposlenosti prošle godine pala na 4,2 posto, na najnižu razinu u 35 godina.

Međutim, nevolje se mogu pogoršati ako pad izvoza potraje dulje vrijeme. Povećanje nezaposlenosti – uz sve češće terorističke napade, koji se znatim dijelom mogu povezati dolaskom više od milijun izbjeglica u tu zemlju prošle godine – može zakuhati socijalnu i političku klimu te ojačati različite vrste ekstremizma. Kancelarka Angela Merkel, prema mnogim mišljenjima, politički je izgorjela i to joj je posljednji mandat. Naglo jača radikalni pokret Alternativa za Njemačku, koji je postao treća politička snaga u državi, a traži obuzdavanje useljavanja, izlazak te zemlje iz eurozone i povratak na njemačku marku. Ostvarenje tih zahtjeva uzdrmalo bi Njemačku i Europu.

Usporavanje gospodarstva

Ostala gospodarstva nisu ni priblično tako ovisna o izvozu. U SAD-u izvoz čini samo 15 posto BDP-a, pa je američko gospodarstvo razmjerno zatvoreno. Ono što proizvedu, Amerikanci uglavnom sami potroše. Slično je u Hrvatskoj, koja spada među najslabije izvoznike u Europi, jer njezina poduzeća 80 posto prihoda ostvare na domaćem tržištu.

Usprkos svjetskoj ekonomskoj krizi iz 2008. godine, Nijemci su uspjeli nastaviti s povećavanjem izvoza, jer su ga sa Zapada djelomice preusmjerili u Kinu i ostale velike zemlje u razvoju, koje nisu doživjele recesiju. Problem je što se stvari sada zapetljavaju. Kinesko se gospodarstvo osjetno usporilo, a neke zemlje u razvoju, poput Brazila, prošle su godine pale u recesiju. Tako je i potražnja za njemačkih proizvodima lani osjetno pala. Njemačka poduzeća opet su se preusmjerila, ovaj put na SAD, Veliku Britaniju i EU. Sjedinjene Države lani su postale najveći kupac Njemačke u svijetu, progutavši 10 posto njezina izvoza.

Činjenicu da se američki analitičari puno bave njemačkim izvozom treba gledati u kontekstu pogoršavanja trgovinskog deficita SAD-a, koji je poprimio rekordne razmjere. Amerikanci su godinama upozoravali Peking na neodrživost kineskog izvoznog modela ekonomije, a sada takve poruke šalju i Berlinu, zato što žele smanjiti trgovinski deficit s tim dvama izvoznim gospodarstvima. Štoviše, republikanski kandidat za predsjednika SAD Donald Trump najavljuje poduzimanje mjera za zaštitu američkog gospodarstva i radnih mjesta te uvođenje visokih carina na kineske proizvode. Ako Trump pobijedi na izborima i ostvari svoje najave, nema sumnje da će posljedice osjetiti i njemački izvoz. Činjenica jest da gotovo sve zemlje žele uravnotežiti uvoz i izvoz, a da im Kinezi i Nijemci najviše kvare te planove.

Međutim, američki analitičari smatraju da Zapad neće moći Njemačkoj nadomjestiti Kinu i zemlje u razvoju, jer su stope gospodarskog rasta u SAD-u, Britaniji i EU nekoliko puta niže od kineskih. Kreću se oko dva posto, ili manje od toga. Nevolja je što se cijelo svjetsko gospodarstvo ove godine usporava, pa MMF svakih nekoliko mjeseci poziva najveće države da povećanjem javnih investicija spriječe novu svjetsku recesiju. Američki analitičari podsjećaju da gospodarstvo SAD-a pada u recesiju svakih sedam-osam godina, te predviđaju da nova može doći najkasnije tijekom 2017. godine. Shvaćajući da izvoz može doći u krizu, njemačka je vlada već prošle godine povećala potražnju na domaćem tržištu. Povisila je minimalne plaće radnika. Vlada može ojačati i javnu potrošnju iz proračuna. No, njemački je izvoz tako velik da domaći kupci ni približno ne mogu zamijeniti inozemne.

Kamen temeljac

Njemačka prodaja u inozemstvu može biti dodatno ugrožena i zbog neizvjesnog razvoja događaja u Europskoj uniji, osobito u eurozoni, u koju Nijemci plasiraju trećinu svog izvoza. Velika je mogućnost da u Italiji ove godine izbije bankovna kriza, tvrdi Geopolitical Futures. Talijanske banke imaju goleme gubitke zbog nenaplativih kredita, čija je vrijednost iznosi oko 360 milijardi eura. Kad izbije kriza, najteže će biti pogođene njemačke banke kojima su one u Italiji najviše dužne. Nevolja je što moguća bankovna kriza u Italiji može izazvati novu financijsku i ekonomsku krizu u cijeloj Europi, te pad potražnje za proizvodima.

No, najveći udarac njemački izvoz može doživjeti ako se nastavi dezintegracija EU i ako propadne zajednička valuta euro. Odluka Britanije o izlasku iz EU ohrabrit će mnoge druge zemlje da krenu sličnim putem. Talijanski Pokret pet zvjezdica, primjerice, traži da Italija odbaci euro. Njemački ekonomist Hans-Werner Sinn nedavno je procijenio da bi Finska mogla biti među prvim državama koje će odbaciti euro i vratiti staru nacionalnu valutu. Analitičari iz Geopolitical Futuresa tvrde kako je njemačka politička elita sada obuzeta strahom od mogućeg gubitka slobodne trgovinske zone u Europi, zbog dezintegracije EU. Uvođenje trgovinskih prepreka među državama desetkovalo bi njemački izvoz.

– Kamen temeljac njemačke ekonomije je neograničeni pristup europskoj slobodnoj trgovinskoj zoni. Ujedinjena Kraljevina nije stavila to pitanje na dnevni red, ali može to učiniti, a mogu i ostali, tvrdi Geopolitical Futures. Američki analitičari vjeruju da će Berlin »žrtvovati sve da bi zaštitio slobodnu trgovinu zonu«. Stoga će službeni Berlin, tvrde, biti spreman ostalim članicama EU davati različite ustupke, pod geslom »Ostanite u slobodnoj zoni. O svemu ostalom može se pregovarati«.