Pobjeda PSOE-a

Ljevica pobijedila na izborima u Španjolskoj. Ključ nove vlade drže – katalonski separatisti

Hina

Reuters

Reuters

Premda je pobijedio na svojim prvim izborima u posljednjih jedanaest godina PSOE će ostati na vlasti uspije li u pregovorima pridobiti srodnu lijevu skupinu Unidas Podemos, koja je u nedjelju dobila 42 mjesta, i osigura li podršku zagovornika nezavisnosti Katalonije



Vladajuća Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE) dobila je u nedjelju na parlamentarnim izborima najviše glasova no nedovoljno za sastavljanje vlade pa će u idućim danima i tjednima voditi neizvjesne pregovore s ostalim strankama oko stvaranja eventualne koalicije.


Težinu u razgovorima mogli bi imati zagovornici nezavisnosti Katalonije, pokrajine na obali Sredozemnog mora, o čijoj podršci ovisi kreiranje velike lijeve koalicije.


Lijevi centar PSOE, aktualnog premijera Pedra Sáncheza, dobio je 123 mjesta u parlamentu s 350 mjesta, pokazuju prvi neslužbeni rezultati. Za formiranje vlade potrebno je 176 mjesta.




Premda je pobijedio na svojim prvim izborima u posljednjih jedanaest godina PSOE će ostati na vlasti uspije li u pregovorima pridobiti srodnu lijevu skupinu Unidas Podemos, koja je u nedjelju dobila 42 mjesta, i osigura li podršku zagovornika nezavisnosti Katalonije. U tom bi slučaju imali 199 mjesta.


No Katalonska republikanska ljevica (ERC), koja je osvojila 15 mjesta, ranije je potporu uvjetovala referendumom o nezavisnosti Katalonije. PSOE se dosad protivio referendumu.


Desnica je još dalje od mogućnosti sastavljanja vlade. Najveća oporbena stranka, Narodna stranka (PP) desnog centra, dobila je 66 mjesta, što je njen najslabiji rezultat ikada.


Stranka centra Građani (Ciudadanos) osvojila je 57 mjesta, a desni Vox 24. U slučaju koaliranja te tri stranke bi imale ukupno 147 mjesta.


Izbori u nedjelju, na koje je izašlo 75,7 posto od 37 milijuna Španjolaca s pravom glasa potvrdili su kako je tradicionalno dvostranačje nestalo. U posljednja gotovo četiri desetljeća na vlasti su se izmijenjivali PSOE i PP, a njihova popularnost počela se urušavati 2015. godine.


Od tada su ovo treći parlamentarni izbori koji su potvrdili da više niti jedna stranka ne može samostalno dobiti dovoljan broj glasova za sastavljanje vlade.


No od uvođenja demokracije prije 40 godina Španjolska na nacionalnoj razini nikada nije imala koalicijsku vladu što dodatno čini neizvjesnima nadolazeće pregovore.Sánchez i njegov PSOE bili su na vlasti od lipnja prošle godine kada je u parlamentu bilo izglasano nepovjerenje konzervativnoj vladi čija je Narodna stranka bila optužena za korupciju.

No u veljači, nakon samo sedam mjeseci na vlasti, Sánchez je sazvao prijevremene izbore jer njegova manjinska vlada s 84 zastupnika nije bila dobila podršku za proračun za 2019. godinu.


Proračun nije usvojen jer su podršku odbile dati stranke za nezavisnost Katalonije. Za očekivati je da one sada ponovno uvjetuju svoju podršku referendumom o nezavisnosti.


Već za mjesec dana, 26. svibnja, diljem Španjolske se održavaju regionalni i lokalni izbori te oni za Europski parlament. Pitanje je hoće li do tada biti formirana nova vlada. Rezultat u nedjelju utjecat će pak na te izbore.


Nakon što je u nedjelju Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE) pobijedila na parlamentarnim izborima poslije 11 godina, njen lider Pedro Sánchez istaknuo je kako je »pobijedila budućnost, a izgubila prošlost«. 


No ostaje nepoznato hoće li Sánchez uspjeti dobiti podršku drugih stranaka za ostanak u premijerskoj fotelji u koju je sjeo u lipnju prošle godine. Tada je kao vođa najveće oporbene stranke direktno postao premijer poslije izglasavanja nepovjerenja njegovom konzervativnom prethodniku Marianu Rajoyu u parlamentu.


Sada je nakon svoje prve pobjede na nekim izborima, te prve pobjede PSOE-a od 2008. godine, poručio kako će od ostalih stranaka zatražiti podršku. U nedjelju je, naime, dobio 123 mjesta u parlamentu s 350 mjesta. Za formiranje vlade potrebno mu je 176 mjesta.


»Sukladno našim idejama ljevice i našoj poziciji naprednjaka, pružit ćemo ruku svim političkim snagama unutar ustava«, rekao je 47-godišnji ekonomist Sánchez obrativši se navečer stotinama simpatizera ispred sjedišta stranke u Madridu.


Naveo je tri cilja svoje buduće vlade. »Napredak socijalne jednakosti, napredak suživota kako bi završio teritorijalni sukob (oko Katalonije), te napredak demokratske regeneracije kako bi se završilo s korupcijom«, istaknuo je.


Za očekivati je kako će razgovarati s lijevom skupinom Unidas Podemos koja je osvojila 42 mjesta. Njen vođa Pablo Iglesias je naglasio kako su oni »neophodni za uspostavljanje lijeve vlade«.


PSOE i Unidas Podemos imali bi 165 mjesta i nedostajalo bi im još 11 za dostizanje natpolovične većine. Podršku bi mogli zatražiti od Katalonske republikanske ljevice (ERC), stranke koja je osvojila 15 mjesta i dosad uvjetovala podršku referendumom o nezavisnosti Katalonije.


Sánchez je ranije odbijao razgovore o referendumu pa je mu je u veljači ERC uskratio podršku prilikom glasovanja o proračunu za 2019. nakon čega je premijer bio prisiljen sazvati prijevremene izbore.


Nakon što je u nedjelju povećao broj svojih zastupnika s 84 na 123 poručio je kako će pružiti ruku onima koji poštuju španjolski ustav. Time je zapravo isključio ERC.


Druga opcija kako doći do potrebnih 11 mjesta bila bi koalicija sa strankom centra Građani, koja je u predizbornoj kampanji zaokrenula više u desno te osvojila 57 mjesta. Ta bi koalicija imala stabilnu većinu od 180 mjesta.


No Sánchez i Albert Rivera, vođa Građana, oštro su se sukobili posljednjih mjeseci pa u predizbornoj kampanji odbacili mogućnost koaliranja. »S Riverom, ne!«, vikali su simpatizeri PSOE-a dok im se Sánchez obraćao slaveći pobjedu. »Ovo je bilo sasvim jasno«, odgovorio im je.


Rivera, zagovornik cjelovitosti Španjolske i protivnik katalonskog referenduma, rekao je pak svojim simpatizerima kako će Sánchez tražiti podršku Unidas Podemosa i zagovornika nezavisnosti Katalonije.


Ne zatraže li, ili ne dobiju podršku katalonskih zagovornika nezavisnosti, krenut će po preostalih 11 mjesta kod malih stranaka poput onih regionalnih iz Baskije, Valencije i Kanarskih otoka. Uspiju li ih pridobiti doći će do broja od 175, odnosno do formiranja vlade dijelilo bi ih samo jedno mjesto.


U tom prvom krugu dakle ne bi uspjeli i Španjolci ne bi dobili novu vladu. Nakon 48 sati pristupilo bi se novom parlamentarnom glasovanju o vladi.


U drugom krugu, međutim, nije više potrebno doći do 176 glasova nego je dovoljno da bude više glasova »da« od onih »ne«.


Suzdrže li se od glasovanja neke stranke ili zastupnici iz stranaka koje su provotno odbile koaliciju ili podršku Sánchezu on bi mogao biti izabran za premijera.Od 1980. godine tri puta je tako izabrana vlada, zadnji puta 2016. kada je Rajoy dobio više glasova »da« jer se većina zastupnika rivalskog PSOE-a suzdržala od glasovanja obrazlažući svoju odluku željom da Španjolci ne idu na nove izbore.

Ne bude li ni tako izabran Sánchez bit će predložen novi kanidat za premijera, u tom slučaju Pablo Casado, lider Narodne stranke koja je u nedjelju osvojila 57 mjesta manje od PSOE-a.


Ne prihvati li kandidaturu ili ne dobije dovoljnu podršku ostalih stranaka bit će sazvani novi izbori.


Desni blok – Narodnom stranka, Građani i Vox – imaju ukupno 147 mjesta te teško mogu doći do potrebnih 176.


Narodna stranka sa 68 mjesta doživjela je svoj najslabiji rezultat ikada dok je nova stranka Vox s 24 mjesta prvi put ušla u parlament.U posljednjih gotovo 40 godina na vlasti su se izmjenjivali lijevi i desni centar, PSOE i Narodna stranka, no to tradicionalno dvostranačje narušeno je 2015. izlaskom na scenu novih stranaka Podemosa i Građana.

Visoka nezaposlenost i korupcija bili su okidači za nezadovoljstvo stanovnika i traženje alternativnih političara i stranaka.


Sada je rascjepkanost dodatno povećalo pojavljivanje desne stranke Vox pa više niti jedna stranka ne može samostalno sastaviti vladu. To iziskuje duge i teške pregovore.


Izbori u nedjelju bili su treći parlamentarni u posljednje četiri godine.