Foto: V: KARUZA
Nema više ni najmanje sumnje da se širenjem lažnih vijesti može utjecati na političke procese u demokratskim državama
ZAGREB – Bi li Donald Trump lani postao predsjednik još uvijek najmoćnije države na planetu, SAD-a, da nije bilo eksplozije lažnih vijesti po društvenim mrežama u vrijeme izborne kampanje – pitanje je na koje ni povijest neće moći precizno odgovoriti.
No, čini se da nema više ni najmanje sumnje da se širenjem lažnih vijesti može utjecati na političke procese u demokratskim državama, kao ni da su »fake news« postale bauk u praktički svim zapadnim zemljama koje su ove godine imale izbore, od Njemačke do Francuske.
Facebook zbog širenja lažnih vijesti mijenja svoje algoritme, na Twitteru se otkrivaju stotine računa ruskog porijekla s jedinim zadatkom da što više prošire lažne vijesti, a u cijelu priču se na svoj, za neke spori, a neke možda i temeljiti način uključila i Europska unija.
Naime, ovog tjedna je Europska komisija pokrenula proceduru javnog savjetovanja oko toga kako spriječiti širenje lažnih vijesti, rezultati koje će javnosti biti predstavljeni u proljeće naredne godine. Osim javnog savjetovanja, provest će se i posebno istraživanje javnog mnijenja Eurobarometar na istu temu, a svoje prijedloge oko definiranja problema lažnih vijesti i suočavanja s njim dat će i Visoka ekspertna skupina, sastavljena od medijskih, pravnih i IT stručnjaka čiji izbor će se provesti do kraja ove godine.
Kako će se EU, dakle, suočiti s problemom lažnih vijesti znat će se kroz nešto manje od pola godine, a iz samih teza po kojima se određuju ciljevi rada Visoke ekspertne skupine, da se zaključiti da je namjera EK i šira od njihovog pukog suzbijanja. Jedan od sedam zadataka za eksperte koje će odabrati EK bit će, naime, i »skiciranje smjernica za razvoj kvalitetnog novinarstva i poboljšavanje medijske pismenosti kako bi se povećalo povjerenje u medije«.
