Loš mađarski tjedan: Od svađe s Bruxellesom do srozavanja kreditnog rejtinga

Budimpešta sve usamljenija

Irena Frlan Gašparović

Standard & Poor's snizila mađarski kreditni rejting na bezvrijedan status, sugerirajući da ne preporučuje ulaganja u mađarske dužničke papire. Premijer zaratio sa središnjom bankom



Mađarskom premijeru Viktoru Orbanu dani uoči Božića prolaze svakako, samo ne u opuštenom predblagdanskom raspoloženju: njegova je Vlada u četvrtak pretrpjela još jedan udarac, kada je agencija Standard & Poor’s snizila mađarski kreditni rejting na bezvrijedan status, sugerirajući da ne preporučuje ulaganja u mađarske dužničke papire.


»Mađarska je od S&P-ja za Božić dobila ‘junk’ rejting«, izvijestili su, s dozom cinizma, tamošnji mediji komentirajući još jednu u nizu loših vijesti na čijem udaru se posljednjih desetak dana našla Orbanova Vlada.


Prekinuti pregovori o pomoći


»Sniženje odražava naše mišljenje da su predvidljivost i vjerodostojnost mađarskog regulatornog okvira dodatno oslabljeni«, stoji u priopćenju agencije. Fraza »regulatorni okvir« odnosi se, prije svega, na namjeru mađarske Vlade da izmijeni zakonodavstvo koje se tiče središnje banke na način koji bi, prema mišljenju kritičara, ograničio ovlasti guvernera i dodatno ojačao utjecaj parlamenta na odluke o razini kamatnih stopa.




Nacrt tih izmjena već je posvađao Budimpeštu s Bruxellesom, doveo do prekida neformalnih pregovora s Europskom unijom (EU) i Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) o financijskoj pomoći, a sada i do snižavanja kreditnog rejtinga. I to sve u samo tjedan dana.


U agenciji S&P smatraju da su »promjene u ustavu i funkcioniranju pojedinih neovisnih institucija, uključujući središnju banku i ustavni sud, potkopale efikasnost mađarskih institucija«.


Iz vlade je, kako izvješćuju mađarski mediji, stigla furiozna reakcija. Ministarstvo gospodarstva, navodi novinska agencija MTI, poručilo je da je lako vidjeti da potez agencije za kreditni rejting »nije utemeljen na vrednovanju mađarskog gospodarskog i financijskog sustava, nego na pritisku onih sudionika na tržištu koji su zainteresirani za jačanje zone dolara i slabljenje eurozone«.


No, snižavanje rejtinga samo je jedna od posljedica Vladine najave reforme središnje nacionalne banke. Portal origo.hu objavio je ovoga tjedna pismo u kojem je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, prilično oštrim riječima, upozorio Orbana da mora povući nacrt dva prijedloga zakona koji su proslijeđeni u parlament.


Jedan od njih tiče se središnje banke i, prema mišljenju Barrosa, u suprotnosti je s člankom 130. Lisabonskog ugovora koji propisuje neovisnost centralnih banaka u odnosu na nacionalne vlade ili bilo koja druga tijela.


No, Orban je, zbog predložene reforme, ušao u sukob i s guvernerom mađarske središnje banke Andrasom Simorom koji optužuje vladu da želi »u potpunosti preuzeti« nadzor na središnjom bankom.


Probleme s Bruxellesom izazivaju i drugi potezi Orbanovog kabineta, među ostalim, kako navode tamošnji mediji, nacrt zakona kojim bi se tempo smanjenja duga povezao s gospodarskim rastom.


Mađarska stopama Britanije


Ako je suditi prema posljednjim izjavama iz mađarske metropole, Vlada, unatoč pojačanim pritiscima, ne namjerava odustati od svojih planova vezanih uz predložene reforme.


U isto vrijeme, Mađarska se, izgleda, priprema i za »iskakanje iz tračnica« kad je u pitanju nedavni novi dogovor EU-a o jačanju proračunske discipline. Dogovoru, postignutom na summitu 9. prosinca, odmah se usprotivila Velika Britanija, a – iako se činilo da će u tome ostati izolirani – saveznike bi London mogao naći upravo u Budimpešti.


Mađarska, najavio je premijer Orban, nema namjeru priključiti se bilo kakvom sporazumu koji bi uključivao porezno usklađivanje.


»Što se nas tiče, ne želimo žrtvovati rezultate neovisne mađarske porezne politike koja je mađarsku ekonomiju učinila konkurentom. Kada budemo pregovarali sa zemljama eurozone, dat ćemo vrlo jasno do znanja da je to za nas vrlo važno, ključno pitanje za Mađare u pregovorima«, izjavio je Orban, ne ostavljajući mjesta sumnji da njegovoj vladi neće biti problem ostati s druge, osamljenije strane europskog dogovora.



Mađarska vlada pretrpjela je ovog tjedna još jedan udarac koji nema veze s financijskom i ekonomskom situacijom u zemlji, već slobodom medija. Ustavni sud poništio je dio naširoko osporavanog zakona o medijima, koji je donesen početkom godine, baš u vrijeme kada je Mađarska predsjedala EU-om. Među ostalim, Ustavni je sud poništio odredbu o ograničavanju zaštite izvora za priče čije je objavljivanje u interesu javnosti.