Američke časne sestre prijete otcjepljenjem

U svojoj osudi sestara Vatikan navodi kako su njihovi istražitelji utvrdili da su se katoličkoj doktrini suprotstavile promoviranjem ''radikalnih feminističkih ideja'', kao i protivljenjem crkvenom učenju o homoseksualnosti i isključivo muškom svećenstvu

Kada se govori o skandalima u Katoličkoj crkvi uglavnom se govori o pedofiliji, no manje je poznato kako ozbiljan problem postoji na relaciji Vatikan – časne sestre. Pošto se radi o unutarnjim crkvenim strukturama javnost o tome ništa ne zna sve dok ne bukne skandal, a jedan takav upravo se događa u Americi.

 Vatikan je, naime, prije mjesec dana postavio američkog biskupa da vlada najvećom i najutjecajnijom organizacijom katoličkih časnih sestara u SAD-u pod izgovorom da su se ogriješile o crkvenu doktrinu. No, ovaj potez Katoličke crkve, koji bi se u korporativnom svijetu zvao ”neprijateljsko preuzimanje”, izazvao je ne samo revolt časnih sestara, već i javnu raspravu koja još ne jenjava.

 U svojoj osudi sestara, članica Leadership Conference of Women Religious (LCWR), Vatikan navodi kako su njihovi istražitelji utvrdili da su se katoličkoj doktrini suprotstavile promoviranjem “radikalnih feminističkih ideja”, kao i protivljenjem crkvenom učenju o homoseksualnosti i isključivo muškom svećenstvu. Sestre su također ukorene zbog javnih izjava koje se ”ne slažu s biskupima, koji su crkveni izvorni učitelji vjere i morala”, piše New York Times.

Tijekom debate oko reforme američkog zdravstva, biskupi su se suprotstavili Obaminom planu, i to dijelu koji se tiče prvenstveno reproduktivnih prava žena, dok su ga časne sestre LCWR-a pismenom izjavom podržale. Kao kaznu, kardinal William Levada, prefekt za Kongregaciju doktrine vjere, entitet nekada poznat kao Rimska inkvizicija, imenovao je nadbiskupa J. Petera Sartaina iz Seattlea kao nadzornika LCWR-a sljedećih pet godina i dao mu zadnju riječ po pitanju tko će govoriti na svakoj konferenciji udruženja, kao i kontrolu nad svakim javnim istupom organizacije.  

Muk o abortusu

Za nezapamćeni prevrat na čelu svoje organizacije časne su sestre doznale tijekom travanjskog boravka u Vatikanu, misleći tada da je riječ o samo još jednom rutinskom posjetu. Još više su se iznenadile kad im je saopćeno da se istraga protiv njih vodi još od 2008. godine.

 Osim LWRC-a, grupe koju je oformio Vatikan 1956. i koja danas predstavlja 80 posto od 57.000 časnih sestara u SAD-u, na udaru Vatikana našla se i organizacija Catholic Sisters in the United States, uz objašnjenje da su svoj rad ”previše fokusirale na siromaštvo i ekonomsku pravdu, dok istovremeno ‘šute’ o abortusu i istospolnim brakovima”. Ta je izjava izazvala bijes američkih katolika i demonstracije u gotovo 50 gradova.

Vatikan je i ranije pokušao ušutkati časne sestre u SAD-u. U jednom poznatom slučaju, 24 sestre su dobile prijetnju da će biti izopćene iz svojih redova jer su potpisale izjavu kako u crkvi postoji ”različitost stavova” po pitanju abortusa, uključujući i uvjerenje da bi abortus ponekad mogao biti moralni izbor. No, ovaj put je drukčije zbog uloge koje su sestre odigrale u zakonu Affordable Care Act, zdravstvenoj reformi Obamine administracije koju je predsjednik već potpisao. Kada su se biskupi potrudili blokirati taj zakon, Obamini su se stratezi kako bi dobili podršku katoličkih laika glasača mudro obratili sestri Carol Keehan, predsjednici Catholic Health Association, koja predstavlja 600 katoličkih bolnica i 1400 zdravstvenih ustanova. Keehan je podržala zakon, a Obama tako dobio katolički blagoslov. Njen otpor bio je pojačan kada je savez američkih sestara sastavio pismo kojim su podržale zakon, a potpisale su ga vođe 55 vjerskih redova, uključujući i LCWR. Ranije ove godine, sestra Keehan podržala je i najavu Obamine administracije da katoličke institucije, uključujući i djelatnike katoličkih bolnica, sveučilišta i ostalih ustanova, neće biti izuzete od zakonske odredbe kojom će zdravstveno osiguranje poslodavaca morati u potpunosti pokrivati kontracepcijske troškove djelatnika. Tako se u provedbi svoje strategije, američka vlada usudila učiniti ono što nitko ranije nije pokušao – javno izložiti bespomoćnost crkvene hijerarhije suočene s voljom svojih vjernika.

 Međutim, prema pisanju portala Alternet, Vatikanu su časne sestre trn u oku već duže vrijeme, a papa Benedikt XVI ima jako dugo pamćenje. ”Grijeh” se, naime, dogodio još 1979., dakle prije više od trideset godina, kada je za vrijeme prvog posjeta Ivana Pavla II SAD-u tadašnja predsjednica LCWR-a, sestra Theresa Kane, u svom govoru dobrodošlice u crkvi u Washingtonu pred novoizabranog papu bacila svojevrsni izazov prema kojem bi Crkva trebala ”svim ženama pružiti mogućnost da budu uključene u sve dijelove crkve”, a to znači – u svećenstvo.  

Od Ratzingera do Benedikta

U to vrijeme, glavni među novim papinim »kontrolorima« bio je Joseph Ratzinger, biskup iz Bavarske, kojeg će tri godine kasnije Ivan Pavao II postaviti na položaj prefekta za Kongregaciju doktrine vjere. Kao prefekt, Ratzinger je uskoro pokrenuo borbu protiv liberalnih biskupa, klerika i časnih sestara u SAD-u i širom svijeta, a danas, kao papa Benedikt XVI, donosi odluku o ušutkavanju časnih sestara.

 Međutim, u činu otpora bez presedana, odbor časnih sestara LCWR-a, nakon sastanaka u Marylandu kako odgovoriti na vatikansku kaznu, izdao je priopćenje prema kojem se namjeravaju itekako boriti protiv preuzimanja svoje organizacije. Odlučile su prvo otputovati u Rim, a ukoliko ne uspiju postići dogovor razmišljaju i o mogućnosti da raskrste s Rimom i oforme neprofitnu organizaciju. U tom slučaju odgovarat će jedino američkom zakonu, koji u sklopu prvog ustavnog amandmana jamči vjersku slobodu.

Ostaje za vidjeti što će se dogoditi. Iako papin ”križarski rat” protiv časnih sestara koji je rimsku kuriju i biskupe pretvorio u ženomrzački kult površinski djeluje kao napad na žene, u njegovo suštini zapravo je kult moći, odnosno održavanje moći klera unutar crkvene hijerarhije.