(Ne)sigurnost na cestama

Zašto se na primorskim cestama sve više gine? Boris Skeledžić upozorava na ozbiljan problem

Slavica Kleva

Na prometnicama u Primorsko-goranskoj županiji ugasilo se 2017. godine 25 života, osam više nego godinu ranije. Od tih 25 poginulih, čak 15 osoba u trenutku nesreće bilo je alkoholizirano, svi s visokim koncentracijama alkohola, u pijanom ili teško pijanom stanju i oni su u svim slučajevima i uzrokovali prometnu nesreću. Preostalih desetero poginulih su sve osobe starije životne dobi



Niska razina prometne kulture većeg broja vozača, pa i pješaka, učestalo bezobzirno kršenje propisa i pravila, najčešće recidivista, najistaknutiji su uzroci koji su pridonijeli da rezultati u prometu na kraju 2017. godine budu poražavajući – na prometnicama u Primorsko-goranskoj županiji ugasilo se 25 života. S obzirom na to da je u 2016. godini poginulo 17 osoba, a prošle 25, pitamo Borisa Skeledžića, prvog čovjeka Odjela za sigurnost cestovnog prometa u riječkoj policiji, kako dosegnuti magičnu brojku od pet poginulih na sto tisuća stanovnika, što je i zacrtan cilj Nacionalnog programa sigurnosnog cestovnog prometa do 2020. godine. Upravo dvije godine zaredom, 2015. i 2016, Primorsko-goranska županija bila je najbliže ostvarenju tog cilja sa 17 poginulih. A onda se lani statistika pogoršala.


– Sve što smo planirali tijekom protekle godine to smo i odradili. Više od 70 tisuća reperesivnih mjera od kojih smo, u gotovo 24 tisuće slučajeva intervenirali zbog nepropisne brzine. Tvrdim da vozačka nekultura još uvijek caruje, prisutna je kod mnogih vozača. Nepropisna brzina, odnosno neprilagođena brzina u korelaciji je sa svim nesrećama koje su se događale pa i one s najtragičnijim posljedicama – kaže Skeledžić.



Na području grada Rijeke evidentirano je 2017. godine 11 prometnih nesreća s poginulim osobama, za razliku od prethodne kada je poginulo pet osoba. Izraženo u postocima iznosi 44 posto od ukupnog broja prometnih nesreća. Smrtno je stradalo šest vozača, četiri pješaka te jedan vozač mopeda. Pod utjecajem alkohola sudjelovalo je pet vozača.





Stariji – opasniji


– Od 25 poginulih, njih trinaestero je smrtno stradalo na licu mjesta, jedna je osoba podlegla ozljedama na putu do bolnice, a čak jedanaestero nakon 30 dana od prometne nesreće, izraženo u postocima, to iznosi oko 44 posto. I to je pak neprihvatljiv podatak. Treba se pozabaviti i tim slučajevima, analizirati ih i vidjeti je li ispoštovan »zlatni sat«, je li u tim slučajevima na vrijeme pružena liječnička pomoć i kasnija liječnička skrb. Morate znati da je od tih 25 poginulih čak 15 osoba u trenutku nesreće bilo alkoholizirano, svi s visokim koncentracijama alkohola, u pijanom ili teško pijanom stanju. Oni su u svim slučajevima i uzrokovali prometnu nesreću – naglašava Skeledžić, dodajući da su preostalih desetero poginulih osobe starije životne dobi.


– Zvuči nevjerojatno, ali su sve osobe u kategoriji vozača i sudionika u prometu treće životne dobi, tako su smrtno stradala četiri vozača, četiri pješaka i dva putnika. Svi smrtno stradali bili su u dobi između 67 i 92 godine života. Za mlađeg vozača uhvaćenog da vozi pod utjecajem alkohola ili pak zaustavi zbog prekoračenja brzine, zna se reći »mladost ludost«. No, kako reći za vozača starosti iznad 60 ili 70 godina života, za kojeg je primjerenije reći kako »starost nosi i mudrost zbog više životnog iskustva«, a smrtno strada na cesti jer je vozio u teško pijanom stanju – pita se Skeledžić, ocjenjujući da je svim takvim vozačima zajednička osobina da su s vozačkom kulturom na »vi«.


– Glave ih je stajala vozačka nekultura. Jer kako objasniti jednu od težih prometnih nesreća koja se dogodila prošle godine u Zvonimirovoj ulici prilikom koje je smrtno stradao 71-godišnji vozač u trenutku kada je prešao automobilom na suprotni trak oko 16 sati i udario pritom u drugo vozilo koje se uredno kretalo svojim trakom u suprotnom smjeru? Poginuli vozač bio je teško pijan, imao je više od dva promila alkohola. Nedužna vozačica koja se vraćala s posla kući može samo zahvaliti spletu sretnih okolnosti da pritom i ona nije teško stradala, propisno se krećući svojom prometnom trakom. I vozač u dobi 64 godine smrtno je stradao na Svilnom, a također je naknadno utvrđeno da je u trenutku vožnje bio teško pijan, vozio je s preko 2,70 promila alkohola, priča šef Odjela za sigurnost cestovnog prometa u riječkoj policiji, dodajući da, unatoč takvim pokazateljima nije prošao zakonski prijedlog o uvođenju kontrolnog zdravstvenog pregleda za osobe starije od 70 godina.


– Iako su takvi vozači svjesni da dolazi do bitnih promjena zdravstvenog stanja u toj životnoj dobi, od vida, do refleksa, pravovremenog reagiranja u tijeku vožnje – kaže nam Skeledžić i zaključuje kako smo »opet na početku« te da se o tome mora početi razmišljati kao o »društvenom problemu«.



SINKOPA na zdravstveni pregled sada se može uputiti i vozač kojemu je izdano uvjerenje da je duševno i tjelesno sposoban za upravljanje vozilima, a za kojeg se opravdano sumnja da zbog zdravstvenih razloga nije sposoban za vozača (npr. zbog sinkope)


ALKOHOL na izvanredni zdravstveni pregled moraju i vozači koji su najmanje tri puta unutar tri godine pravomoćno kažnjeni za vožnju s bilo kojom nedopuštenom koncentracijom alkohola u krvi


REFLEKTIRAJUĆI PRSLUK biciklisti moraju na svim cestama, neovisno o kategorizaciji ceste, noću i danju u slučaju smanjene vidljivosti biti označeni reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom biciklističkom odjećom ili drugom reflektirajućom oznakom


MLADI VOZAČI definiran je kao vozač motornog vozila u dobi od 15. do 24. godine života, koji posjeduje vozačku dozvolu izdanu na teritoriju Republike Hrvatske (prijašnja definicija nije pretpostavljala posjedovanje isključivo hrvatske dozvole),


ukinuta je odredba koja je propisivala da mladi vozač ne smije upravljati vozilom na cesti brzinom većom od 80km/h, brzoj cesti i cesti namjenjenoj za promet motornih vozila brzinom većom od 100km/h odnosno 120 km/h na autocesti


NEGATIVNI BODOVI vozaču koji u dvije godine prikupi 12 negativnih prekršajnih bodova ukida se i oduzima vozačka dozvola. Ponovno polaganje vozačkog ispita omogućit će se takvom vozaču nakon dvije godine od dana izvršnosti rješenja o ukidanju vozačke dozvole


mladom vozaču se vozačka dozvola ukida nakon prikupljenih devet negativnih prekršajnih bodova


od 1. siječnja 2018. godine brisani su svi »stari« negativni bodovi iz evidencije vozača pa se računaju isključivo bodovi prikupljeni nakon 1. siječnja ove godine



Bez »crnih točki«


Skeledžić navodi da riječka policija ima mobilne timove, opremljena je suvremenom tehnikom, kontinuirano su djelatnici prometne policije na cesti i kontroliraju odvijanje prometa, ne samo vikendom, već i radnim danom, i to na lokacijama za koje znaju da se događaju nesreće.


– No, moram reći da nemamo »crnih točki« u prometu, kakve su nekad postojale, ali zato pješaci u urbanim sredinama, pogotovu starije životne dobi, najugroženija su skupina, bez obzira o kojem se pješačkom prijelazu radi ili pak pretrčavanju ceste izvan zebre. I s tim u vezi mogu najaviti da ćemo tijekom ove godine desetak pješačkih prijelaza rekonstruirati, postaviti led diode, poboljšati vertikalnu rasvjetu, modernizirati horizontalnu signalizaciju. Pritom mislim, između ostalih ulica, na Vukovarsku ulicu, Ulicu Franje Čandeka, nekoliko ulica na Škurinjama – dodaje sugovornik, pojašnjavajući da je ciljem da žrtava, pješaka, bude što manje.


– Nismo potpuno nezadovoljni situacijom – podsjećam vas na broj mrtvih 2007. godine, kada je 55 osoba poginulo, pa u odnosu na prošlu godinu taj je broj prepolovljen. Onda se dogodila, kao što sam rekao, 2015. i 2016. godina kada smo se primakli ostvarenju Nacionalnog programa – govori Skeledžić, pojašnjavajajući da se, u usporedbi s drugim županijama, Primorsko-goranska županija kreće u prosjeku. Tako, na primjer, Istarska županija, koja je daleko manja od PGŽ-a, ima 22 poginula, Splitsko-dalmatinska 28, Osječka županija 24 poginule osobe. Zagrebačka županija, koja obuhvaća veliki teritorij, ima 48 poginulih. Što se tiče statističkih podataka na razini Hrvatske, također je zabilježen porast broja mrtvih na cestama. Pretprošle godine ukupno je smrtno stradalo 307 osoba, prošle godine zabilježen je porast od 7,8 posto ili 331 osoba je poginula.


– Mi smo specifična županija, izrazito smo tranzitni centar, turistička destinacija pa bilježimo veliki pomak u činjenici da su tijekom prošle godine smrtno stradala tri motociklista i jedan mopedist, a znalo je biti daleko više poginulih na dva kotača, no i na tom smo planu učinili pomake stalnim kontrolama i nadziranjem odvijanja prometa – zaključuje Boris Skeledžić.


Što nas očekuje u 2018. godini po pitanju kontrole svih sudionika u prometu, pitamo našeg sugovornika.


– Sankcioniranje vozača koji voze pod utjecajem alkohola ili droga. Vozači koji se kreću nepropisnom ili neprilagođenom brzinom kažnjavat ćemo kao i vozače koji ne koriste sigurnosni pojas, one koji nepropisno prevoze djecu, one koji nepropisno koriste mobitel u vožnji, pješake koji se nepropisno kreću, sankcionirat ćemo prekršaje vozača mopeda i motocikala – tvrdi Skeledžić ali i poručuje da je upravo to i razina kulture vozača neophodna za daleko manji broj mrtvih na cestama.