Borba za novi mandat

Vojko Obersnel, sasvim otvoreno: Riječki gradonačelnik otkriva planove za vraćanje tržnica, gradnju kolodvora i – odlazak u mirovinu

Damir Cupać

Vojko Obersnel, Foto: D. ŠKOMRLJ

Vojko Obersnel, Foto: D. ŠKOMRLJ

Bilo bi lijepo pobijediti u prvome krugu predstojećih izbora, ali svjestan sam da će to biti teško i da će se morati puno stvari poklopiti za takav rezultat, akež Vojko Obersnel



RIJEKA Vojko Obersnel ulazi u borbu za peti mandat gradonačelnika Rijeke. Kako sada stvari stoje, veliki je favorit i nedobivanje još jednog mandata bilo bi veliko iznenađenje. Iako se činilo da se možda neće kandidirati, on se ipak odlučio za još jednu političku bitku.


Od 2000. godine ste gradonačelnik Rijeke. Možete li izdvojiti projekte na koje ste ponosni, ali i one zbog kojih vam je žao što se nisu realizirali?


– Ima puno toga što je napravljeno, ali najviše sam ponosan zbog Kampusa na Trsatu – ne samo zbog odluke o prenamjeni bivše vojarne, već i zato što je Grad Rijeka kao vlasnik zemljišta, uz Sveučilište i Vladu, sudjelovao u izgradnji novog Sveučilišnog kampusa koji je dao zamah razvoju Rijeke. Posao nije gotov jer predstoji gradnja drugih objekata, ali od useljavanja studenata u studentski dom, kampus je u pravom smislu zaživio.




Moglo bi se govoriti o još puno realiziranih projekata kao što su sportski objekti, škole ili pak vrtići, no radije ću izdvojiti golema ulaganja u komunalnu infrastrukturu. Naime, moji kolege gradonačelnici često to ne vole jer je riječ o ulaganjima koja se ne vide jer sve završava pod zemljom. No, ponosan sam što smo digli razinu komunalnog standarda i sigurnosti u gradu. Na početku mog mandata bili su česti problemi s plinom i intervencije vatrogasaca, a danas Rijeka ima jednu od najsigurnijih plinskih mreža koja se i dalje širi. Slično je s vodom, kanalizacijom i čitavim nizom drugih infrastrukturnih projekata.


Tri strateška cilja


Žalite li za nečim što niste realizirali?


– Naravno. Naime, 2005. godine smo krenuli u veliki investicijski ciklus i plan je bio izgraditi čitav niz objekata. Krenuli smo sa sportskim objektima. Izgrađeni su Bazeni Kantrida, Centar Zamet, Astronomski centar, Atletska dvorana…


Sljedeći korak trebala je biti nova zgrada Gradske knjižnice, zgrada Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, te toliko puta spominjani autobusni kolodvor. Nažalost, nastupila je kriza 2008. godine, prihodi proračuna su značajno pali i osim realizacije započetih kapitalnih projekata trebalo je osigurati normalno funkcioniranje socijale, dječjih vrtića, škola, kulture… Prekinuli smo investicijski ciklus.


Žao mi je što se to dogodilo. Sada nam se otvara mogućnost da, koristeći sredstva europskih fondova, sve te zaustavljene projekte, kao i nove koji su u planu, realiziramo što kroz Europsku prijestolnicu kulture, što kroz Riječku urbanu aglomeraciju.


Privodite kraju četvrti cijeli mandat. Što ste ispunili od obećanja danih u kampanji, jer primjerice novi kolodvor opet nije realiziran, a vuče se to obećanje iz kampanje u kampanju?


– Samo da podsjetim da sam krenuo u zadnji mandat predlažući Strategiju razvoja Rijeke do 2020. koja uključuje tri strateška cilja. Jedan se tiče razvoja cjelokupnog riječkog prometnog pravca – luke, željeznice, cesta, zračne luke i slično. Naravno projekti tog cilja obuhvaćaju nadležnosti koje su bitno šire od lokalnih. Stoga realizacija tih projekata traje, nije dovršena, ali bit će do 2020. Drugi cilj tiče se razvoja novih tehnologija i konkurentnoga gospodarstva i projekti tog cilja dobrim dijelom su realizirani ili je njihova realizacija u tijeku.


U kontekstu toga podsjećam da pokazatelji gospodarskih kretanja u Rijeci govore o oživljavanju malih poduzetnika na svim razinama, od općih prihoda do njihovog investiranja i dobiti. I konačno, treći cilj Strategije razvoja tiče se kvalitete života građana i projekata socijalne uključenosti i ovdje s ponosom mogu reći da su obećani projekti tog trećeg cilja gotovo u potpunosti realizirani već u ovom mandatu, a upravo daljnji rad na povećanju kvalitete života građana kroz nove prilike koje nam se otvaraju jedan je od motiva zbog kojeg od građana Rijeke želim povjerenje u još jedan mandat.


Izbor daje snagu


Kandidirali ste se i za peti mandat. Mnogi misle kako bi broj mandata gradonačelnika trebalo limitirati na dva. Što vi mislite?


– Subjektivan sam po tom pitanju, osobno mislim da neposredni izbor daje snagu gradonačelnicima, a vrlo često i neovisnost od stranačkih pritisaka. U hrvatskim je okolnostima praksa pokazala da su česte promjene izvršne vlasti usporavale realizaciju projekata jer bi sve počinjalo iz početka. Iskustvo pokazuje da je kontinuitet dobar. U Europi postoje različite prakse, u Italiji je mandat ograničen, u Austriji nije, pa moj kolega socijaldemokrat, gradonačelnik Beča, obilježava 20. godišnjicu obnašanja dužnosti gradonačelnika.


Vojko Obersnel, Foto: D. ŠKOMRLJ


Vojko Obersnel, Foto: D. ŠKOMRLJ



Da se vratimo na autobusni kolodvor. Njegovu ste gradnju najavljivali u svim dosadašnjim kampanjama, a kolodvora nema?


– Autobusni kolodvor je velik i složen projekt koji je procijenjen na oko 50 milijuna eura. Projekt uključuje izgradnju garaže s tisuću parkirnih mjesta i komercijalne sadržaje, posebne garaže za autobuse, uređenje Trga žabica, produženje Ulice riva praktično do željezničkog kolodvora. U okolnostima opće gospodarske krize o kojoj sam govorio nismo mogli sami realizirati taj projekt. Pokušavali smo javno-privatnim partnerstvom, ali takav način financiranja u Hrvatskoj se pokazao skupim i neizvjesnim. Prihvaćam kritiku da se autobusni kolodvor povlači dugi niz godina, a nije realiziran.


Govorilo se da nikada neće biti napravljen bazen na Kantridi, dvorana na Zametu, pa je ipak napravljeno. Bit će napravljen i autobusni kolodvor. Pokušavamo naći drugi model za financiranje izgradnje , te se nadam da ćemo za nekoliko mjeseci imati odgovor u kojemu ćemo pravcu krenuti. Ne želimo projekt u potpunosti prodati, već želimo naći partnere koji bi zajedno s nama krenuli u izgradnju. Nama bi ostala garaža i komunalni dio, odnosno autobusni kolodvor, a privatni partner bi se bavio komercijalnim poslovima vezanim za trgovinu, hotel ili nešto drugo.


Kako komentirate činjenicu da su milijuni kuna potrošeni, a što je kontinuirani prigovor Državne revizije, za pripremu izgradnje nove zgrade Gradske knjižnice na Klobučarićevom trgu, a onda se od te lokacije odustalo? Nije li to bacanje novca?


– Nije riječ o bacanju novca jer projekt postoji, vjerujem da će se realizirati prije ili kasnije, možda za neku drugu namjenu uz određene izmjene projekta.


Korak dalje


Osnovane su dvije gradske tvrtke, Poslovni sustavi i Rijeka plus, koje se bave i komercijalnim poslovima. Zbog čega te tvrtke ne preuzmu upravljanje riječkom tržnicom i posao objedinjene naplate troškova stanovanja, kada su to profitabilni poslovi koji omogućavaju zaradu privatnim poduzećima?


– Najprije se trebamo dogovoriti treba li me kritizirati zato što ne razvijam poduzetnički duh ili zato što ne vodim dovoljno čvrstu politiku, rezultat koje bi bio da sve radi gradska uprava. I jedno i drugo je u skladu s hrvatskim zakonima. Te poslove može raditi Grad ili netko drugi. Kod tržnica podsjećam da su Tržnice dobile koncesiju kao rezultat sudske nagodbe. Njome je omogućeno da Grad ostane vlasnik nekretnina, a za uzvrat su Tržnice dobile koncesiju. Da nije bilo tako, danas bi i nekretnine u kojima posluje tržnica bile u vlasništvu Tržnica Rijeka.


Prije deset godina je postojala mogućnost da se promijeni model upravljanja kroz koncesiju, tj. da preuzmemo tu djelatnost, no Grad je tada preuzeo održavanje zelenih površina koje su do tada također obavljale vanjske tvrtke i mislili smo da je preveliki zalogaj da u tom trenutku radimo jedno i drugo. No sada, na tragu reorganizacije cjelokupnog komunalnog sustava i formiranja tvrtki Poslovni sustavi i Rijeka plus, sagledavamo i model upravljanja tržnicama. Odlučio sam da nećemo raspisivati novi natječaj za koncesiju tržnica sredinom ove godine, već pokušavamo organizirati vlastitu tvrtku koja bi se time bavila.


No, nije to baš tako jednostavno kako izgleda jer ta tvrtka mora imati temeljni kapital, treba investirati u kioske, štandove i drugu opremu. Spremni smo to učiniti i ići korak dalje, odnosno znatno više uložiti u uređenje samoga prostora tržnice. Dao sam nalog da se naprave projektna rješenja za natkrivanje dijela tržnice. To se ne može riješiti u godinu dana, ali na tome intenzivno radimo.


Što to znači u praksi, jer nećete raspisivati natječaj za koncesiju u lipnju ove godine, a nećete moći istovremeno preuzeti vođenje riječke tržnice?


– U pregovorima smo s Tržnicama Rijeka jer moramo naći rješenje za bezbolnu tranziciju da bi građanima tržnica bila dostupna bez obzira na našu reorganizaciju. Radimo na tome i bit će riješeno. Podsjećam, a često se zaboravlja, da su Tržnice plaćale koncesiju, godišnje oko milijun i pol kuna.


A Ri-stan?


– Ne mislim da je tu išta problematično. Riječ je o tvrtki koja za nas radi naplatu objedinjenih troškova stanovanja, radi to uspješno jer ima vrlo visoku naplatu, od 95 do 98 posto. Zavisno od stope naplate, mi plaćamo njima naknadu. Radili smo analize koje su pokazale da kada bismo to radili sami, kada bi svako trgovačko društvo imalo svoje naplatničare, troškovi poslovanja bi iznosili preko 16 milijuna kuna, a naknada koju plaćamo Ri-stanu iznosi negdje oko pet milijuna kuna, znači razlika je 11 milijuna kuna troška manje.


Vidjet ćemo u budućnosti hoće li i to postati sastavni dio Poslovnih sustava. Ne može se sve preko noći jer sada smo koncentrirani na komunalne tvrtke i njihovu reorganizaciju i na formiranje tvrtke koja će preuzeti brigu o tržnicama.


Što ćete ponuditi građanima u izbornoj kampanji koja nas očekuje, odnosno koja je već počela?


– Početkom ovoga aktualnog mandata nisam bio siguran da ću ići na peti mandat. No, odlučio sam se kandidirati zbog Strategije razvoja 2020. koja uključuje čitav niz projekata s kojima smo krenuli sami ili s partnerima. Moja je obveza da Strategiju zaokružim, a što se poklapa s mojim idućim mandatom. Uloženo je puno truda u realizaciju projekata Strategije i osjećam svojom obvezom da sve započeto odradim do kraja. U Strategiji smo naveli da želimo da Rijeka postane Europska prijestolnica kulture. Želja se ostvarila, ne zato što smo igrali loto, već zato što je veliki tim naporno i odgovorno radio, a to je prepoznao neovisni tim Europske komisije. Riječ je o velikom projektu koji je »težak« 50-ak milijuna eura, što zbog izgradnje infrastrukture, što zbog programskih osnova.


U sklopu EPK 2020 bit će revitalizirana cijela zona bivše tvornice »Rikard Benčić« unutar koje će Muzej moderne i suvremene umjetnosti nakon 70 godina dobiti novu zgradu, Muzej grada će nakon 40 godina rada u bivšem Muzeju narodne revolucije dobiti dva bitna objekta vezana za povijest grada – Upravnu zgradu šećerane, koja je jedna od najljepših baroknih palača u Hrvatskoj, te brod Galeb. U Benčiću će svoje mjesto naći i Dječja kuća – specifičan interaktivni prostor namijenjen djeci, odrastanju i poticanju njihove kreativnosti. Tu su i prostori za startupove, za poticanje kreativnih industrija…


Taj će projekt bitno promijeniti grad u fizičkom smislu, ali i u načinu promišljanja i bit će poticaj za otvaranje novih radnih mjesta baziranih na kreativnoj industriji. I konačno, kroz projekt Riječke aglomeracije otvara se 50 milijuna eura europskih sredstava za mnoge projekte na području Rijeke i okolnih gradova i općina. Dakle, smatram svojom obvezom dovršiti Strategiju, ostati u timu Europske prijestolnice kulture do kulminacijske godine tog projekta i s kolegama iz okolnih gradova i općina iskoristiti 50 milijuna eura kako bi ne samo Rijeka, nego i šira riječka regija doživjele novi rast.


Da to možemo, dokazuje kontinuitet našeg uspješnog rada. Naveo bih primjerice da smo osigurali 1,7 milijardi kuna za realizaciju najvećeg vodoopskrbnog projekta na području Hrvatske koji uključuje izgradnju novog pročišćivača otpadnih voda s biološkom komponentom, te kanalizacijsku mrežu u dužini od 200 kilometara.


Takvi su primjerice i projekti energetske učinkovitosti po čijoj smo realizaciji prvi u Hrvatskoj. Dakle, u situaciji realiziranja niza projekata koji su godinama pomno planirani i stoga dobro pripremljeni za EU fondove koji su nam na raspolaganju pokazali smo svoje znanje i sposobnosti. I autobusni kolodvor je jedan od motiva za novi mandat. Želim ga napokon izgraditi i otići u penziju nakon što se realizira taj projekt.


Rijeka ne stagnira


Možete li obećati da će za četiri godine kolodvor biti izgrađen?


– Neću obećati da ću ići u političku mirovinu, ali obećavam da se neću kandidirati za gradonačelnika.


Ne, ne, možete li obećati kolodvor?


– Pa zar ga nisam dovoljno puta obećao? Vjerujem da će biti gotov.


Vojko Obersnel, Foto: D. ŠKOMRLJ


Vojko Obersnel, Foto: D. ŠKOMRLJ



Dosta ljudi smatra da Rijeka stagnira, doživljava depopulaciju i da ne ide u dobrom smjeru. Kako to komentirate?


– Ne mislim da Rijeka stagnira, a to pokazuju svi statistički podaci o riječkom gospodarstvu, između ostaloga i percepcija Rijeke izvan Rijeke. U riječkom gospodarstvu trend iz godine u godinu pokazuje povećanje prihoda, povećanje dobiti u najvažnijim djelatnostima i povećanje broja zaposlenih. To se odnosi na građevinarstvo, trgovinu, stručne, znanstvene djelatnosti i prerađivačku industriju.


Prosječan broj nezaposlenih od 2013. do danas u Rijeci je smanjen s 9.691 osoba na 6.082 osobe, a posebno je važno napomenuti da je prepolovljen broj nezaposlenih kada je riječ o osobama mlađim od 29 godina. Ne želim tvrditi da je stanje idealno, ali ipak se mjere pomaci nabolje. Naime, Rijeka nije izuzeta od problema s kojima se susreće cijela Hrvatska. To nam nije utjeha ili olakotna okolnost, ali ovi podaci su bolji od ostalih dijelova Hrvatske, izuzevši Zagreb i eventualno Istru.


Zaboravlja se da je Rijeka doživjela veliku nepravdu kada je 1993. godine, odlukom ondašnje HDZ-ove vlade, stiješnjena u 44 kvadratna kilometra. Mi smo, de facto, jedini grad koji započinje od prvoga nebodera na istoku, a završava kod zadnjega nebodera na zapadu. Zbog toga nemamo veliki potencijal za izgradnju stanova, a još manje za izgradnju industrijskih pogona u kontekstu modernih industrija. Nezamislivo je danas da veliki šleperi ulaze u Tvornicu papira, Torpedo ili područje bivše tvornice »Rikard Benčić«.


Upravo zbog toga, još 1970-ih godina, Općina Rijeka je započela izgradnju Industrijske zone Kukuljanovo koja je, nažalost, u reorganizaciji lokalne samouprave ostala izvan područja Grada Rijeke. Upravo se zbog toga svega događa i depopulacija. Prvo, Rijeka ima problem, kao i ostatak Hrvatske, s negativnim prirastom, ali problem je i skučenost grada.


Mnogi Riječani su potražili zemljište za stambenu izgradnju u okolnim jedinicama lokalne samouprave. Istraživanje je pokazalo da iz svih tih područja gotovo 50 posto radno sposobnog stanovništva dnevno dolazi u Rijeku. Kada bi tu dodali srednjoškolce i studente, značajno bi prešli 50 posto. Priča o depopulaciji je prividna.


Činjenica je da unutar granica Rijeke ima ljudi koliko ima, ali nisu oni otišli tko zna kamo, već u okolne općine zbog nemogućnosti individualne stambene izgradnje.


Očekujemo višak prihoda


U ovom mandatu krenuli ste u reorganizaciju komunalnog sustava. Jeste li zadovoljni rezultatima?


– Reorganizacija je zahtijevala puno promjena u pristupu, lokacijama, ali sada to već počinje pokazivati rezultate jer je postignuta racionalizacija, štedi se kroz objedinjenu javnu nabavu, objedinjavanje poslova. Ima problema u uhodavanju, ali vjerujem da će to brzo doći na svoje mjesto, a brzo ćemo vidjeti i financijske pokazatelje. Kako sada stvari stoje, očekujemo višak prihoda kao rezultat racionalizacije poslovanja koji će se investirati u razvoj komunalnih društava.


Što očekujete na lokalnim izborima i očekujete li pobjedu u prvom krugu?


– Teško mi je na to odgovoriti jer dva i pol mjeseca prije izbora ne znamo ni tko će se kandidirati. Bilo bi lijepo pobijediti u prvome krugu, ali svjestan sam da će to biti teško i da će se morati puno stvari poklopiti za takav rezultat.


Ne volim populizam


Dugo godina surađujete s HNS-om, u aktualnom mandatu je došlo do razilaženja, najviše na slučaju Energo, a sada ta stranka najavljuje samostalan izlazak na izbore. Što mislite o političkom izboru narodnjaka?


– Nikada u političkom promišljanju nisam volio populizam. Izvršna vlast podrazumijeva odgovornost i donošenje odluka koje nisu po volji svima. Jedna od tih je bila vezana uz Energo, odnosno uz definiranje cijene. S odmakom od dvije godine mogu ocijeniti da je ta odluka imala svojih pozitivnih efekata. Naime, da tada nisu korigirane cijene, došlo bi do prestanka isporuke toplinske energije i plina potrošačima. No, zahvaljujući toj korekciji, danas je Energo stabilna tvrtka koja može investirati i normalno pružati uslugu građanima.


Naime, Energo nema svoj izvor plina, već ga kupuje na tržištu. U međuvremenu je Energo dva puta smanjio cijene, a kroz buduće investicije one će se smanjivati i dalje. To je razlika između populizma i odgovornosti. Ne znam što kolege iz HNS-a misle, ali ne razumijem njihove primjedbe. Nekako mi se čini da kasne u mnogim stvarima barem jedno četiri godine, recimo sada nude razgovore sa stručnjacima, a mi smo to odradili prije četiri godine iz čega je proizišla Strategija razvoja Rijeke do 2020., a u čemu su i oni sudjelovali.


Kako je došlo do približavanja prema Regionalnom bloku, u kojoj su fazi pregovori i ne ponašate li se vi kao Borg u Zvjezdanim stazama zbog toga što usisavate sve što možete, te na taj način smanjujete demokratski potencijal ovoga grada?


– Svrha postojanja političke stranke je nuđenje programa, a da bi program mogla realizirati, mora dobiti povjerenje građana. Dakle, u opoziciji je nemoguće realizirati svoj program. Radi se o strankama koje su u svjetonazorskim promišljanjima vrlo slične nama. Normalno je da surađujemo u trenutku kada, htjeli to priznati ili ne, u Hrvatskoj i oko nje jačaju konzervativne ideje i radikalizam. Za mene je to zabrinjavajuće. Želimo zajedno biti brana radikalizmu i konzervativizmu.


U kojoj ste fazi kada je riječ o postizanju dogovora?


– Mislim da smo se načelno dogovorili i uskoro bismo mogli potpisati sporazum o suradnji. Regionalnom bloku pripala bi mjesta predsjednika Gradskog vijeća i jednog zamjenika gradonačelnika, a na njima je da se dogovore u vezi s tim.