Bez ikakvih pitanja

Veliki problem: Pomorski terminal na Zagrebačkoj obali proradit će daleko prije završetka gradnje ceste D-403

Darko Pajić

NL

NL

Izgradnja pomorskog terminala na Zagrebačkoj obali, koja je u tijeku, mogla bi biti završena mnogo prije ceste D-403što će predstavljati veliki problem za početak rada terminala



Cesta D-403 povezivat će čvor Škurinje na riječkoj obilaznici i novi kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali, bit će duga 2,97 kilometara, a njezina izgradnja trebala bi koštati oko 400 milijuna kuna bez PDV-a. Najveći objekt na trasi je tunel Podmurvice dužine 1.255 metara, koji će biti trotračni te će dva prometna traka ići od luke prema obilaznici.


Predviđena je također i izgradnja vijadukta Piopi dužine 316 metara, vijadukta Mlaka (144 metra), podvožnjaka Piopi (50 metara), 2 kružna toka te jednog četverokrakog raskrižja na spoju ceste D-403 i Zvonimirove ulice.


Ova varijanta trase ceste D-403 odabrana je kao najbolja i prezentirana jučer u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke. Prezentaciju su kao nositelj projekta organizirale Hrvatske ceste, Studiju izvodljivosti predstavila je tvrtka »Trafficon« iz Zagreba kao izrađivač Studije.




Prezentacija je potrajala tek nešto više od 20-ak minuta, a nakon nje nije postavljeno niti jedno pitanje, pa nije niti bilo detaljnije rasprave o projektu. U Studiji su analizirane ukupno 3 varijante trase ceste D-403, a najboljom je ocijenjena najeftinija varijanta, koja je u skladu i s prostornoplanskom dokumentacijom Grada Rijeke. Procijenjena vrijednost projekta druge varijante trase iznosi oko 474 milijuna kuna, a treće 534 milijuna kuna.



dužina 2,97 kilometara


cijena 400 milijuna kuna bez PDV-a


trotračni tunel Podmurvice 1.255 metara


vijadukt Piopi 316 metara


vijadukt Mlaka 144 metra


podvožnjak Piopi 50 metara


2 kružna toka


četverokrako raskrižje na spoju D-403 i Zvonimirove



Troškovi izrade Studije financirani su sredstvima Europske unije, a njezin glavni cilj bio je ispitati moguće pravce povezivanja pomorskog terminala na Zagrebačkoj obali s autocestom A7 kao dijelom transeuropske prometne mreže (TEN-T) te identificirati optimalnu varijantu s ekonomskog, ekološkog i prometno-sigurnosnog aspekta.


Navedena je i procjena kako će terminal na Zagrebačkoj obali nakon izgradnje prve faze obale duge 400 metara imati godišnji kapacitet od 400.000 TEU-a, dok će nakon izgradnje druge faze taj kapacitet iznositi 650.000 TEU-a, kao i da bi se 50 posto kontejnera trebalo otpremati cestom, a ostatak željeznicom.


Ocijenjeno je također da projekt zadovoljava sve uvjete za sufinanciranje iz europskih fondova do udjela od 85 posto ukupne vrijednosti projekta.



Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel naglasio je kako je zadovoljan odabranom trasom ceste D-403, koja je u skladu s prostornoplanskom dokumentacijom Grada Rijeke.


– Kroz ovu analizu je potvrđeno da je ta trasa i najisplativija. Jest da se radi o relativno velikoj investiciji za tako kratku cestu, ali konfiguracija Rijeke je takva da se jedino izgradnjom tunela novi kontejnerski terminal mogao povezati sa čvorom Škurinje. Realizacijom ovog projekta dobit ćemo kvalitetnu prometnu vezu kao što je bilo i u slučaju ceste D-404. Cesta D-403 neće biti samo u funkciji teretnog prometa, već će predstavljati kvalitetan cestovni izlaz iz zapadnog dijela Rijeke. Kad je riječ o financiranju, moram reći da mi je žao što nije prihvaćena moja inicijativa kada se krenulo u širenje Rijeka Gatewaya i kada sam predlagao ministrima Božidaru Kalmeti i Ivanu Šukeru da cesta D-403 bude sastavni dio Rijeka Gatewaya. Da je to tada realizirano, vjerujem da bismo sada bili u velikim radovima, možda i pri kraju građenja ceste. Za nas je važno da se cesta D-403 izgradi, a koji će model financiranja biti ovisi o Vladi i Hrvatskim cestama. Sada se opet vraćamo na model korištenja sredstava Svjetske banke, kao i mogućnosti povlačenja sredstava iz europskih fondova. Izgubilo se puno vremena, u međuvremenu je počela gradnja pomorskog terminala i danas je jasno da će Zagrebačka obala biti ranije završena nego cesta D-403. Ako Zagrebačka obala bude izgrađena, opremljena i spremna za rad, a cesta D-403 još uvijek ne bude završena, imat ćemo problem i morati pronaći neko alternativno rješenje. Kad budemo imali koncesionara za Zagrebačku obalu, evidentno će biti potrebno terminal povezati na cestovnu mrežu do izgradnje ceste D-403, kazao je Obersnel.



Direktor Sektora EU projekata i programa iz Hrvatskih cesta Boris Majić naglasio je kako cesta D-403 predstavlja važan infrastrukturni projekt u kontekstu razvoja gospodarstva na području Rijeke, Primorsko-goranske županije i cijele Hrvatske, te najavio kako će isti biti u najkraćem roku kandidiran prema europskom fondu CEF za sufinanciranje. Državni tajnik za infrastrukturu Tomislav Mihotić odgovorio je na novinarski upit o rokovima i načinu financiranja projekta te naglasio kako bi 2020. ili 2021. godine projekt ceste D-403 mogao biti realiziran.


– Ići će se sa zahtjevom prema CEF-u za sufinanciranje, očekujemo što veći postotak sufinanciranja, a moguće je od 10 do 85 posto vrijednosti projekta. Projekt će ući u proceduru u veljači iduće godine, a 18 mjeseci je uvjetovan rok da počnemo s aktivnostima na terenu nakon čega slijedi i građenje, dakle u drugoj polovici ili krajem 2018. godine. Prioritet kod financiranja je CEF, jer želimo povući što više bespovratnih sredstava, a razliku ćemo dogovarati sa Svjetskom bankom – kazao je Mihotić. Kako iz navedenog proizlazi, otvorena je opcija po kojoj bi izgradnja pomorskog terminala na Zagrebačkoj obali, koja je u tijeku, mogla biti završena daleko prije ceste D-403 što će predstavljati veliki problem za početak rada terminala.