Iako su računali da će spaljivanje goriva, koje će nastajati kao nusprodukt obrade otpada na Marišćini, biti besplatno, ponude Holcima i Cemexa nadležne su suočile s višemilijunskim iznosima, pa župan Komadina traži od ministra Zmajlovića hitan sastanak kako bi se taj posao dogovorio putem HEP-a s TE Plomin
RIJEKA » Direktor Ekoplusa Dušan Šćulac još u srpnju mahao je pismom namjere cementare Holcim iz Koromačnog i odbacivao tvrdnje iz revizorskih nalaza projekta Marišćina da nema mogućnosti ekonomski održivog plasmana goriva iz otpada, finalnog i glavnog proizvoda MBO pogona buduće Centralne zona za gospodarenje otpadom, čija se gradnja nakon više od desetljeća konačno privodi kraju. Predsjednica županijskog Povjerenstva za ocjenu triju neovisnih revizorskih nalaza projekta Marišćina prof. dr. Nevenka Ožanić istovremeno je tvrdila da ima informaciju po kojoj je cementara Koromačno spremna besplatno preuzimati gorivo koje će nastajati kao nusprodukt obrade otpada. Sedam mjeseci kasnije jasno je da su sve te tvrdnje pale u vodu.
Predsjednik KESM-a Josip Katalinić ističe da je potrebno hitno zamrznuti projekt Marišćine, koji je skup za stavljanje u funkciju, a bit će još skuplji kad se stavi u pogon.
– Gradska i županijska vlast hitno iz ladice mora izvaditi izrađenu studiju ekološkog zbrinjavanja otpada i krenuti u njezinu realizaciju. Tražimo smjenu direktora Ekoplusa Dušana Šćulca. Vodi jedan jedini projekt, a pred samo otvaranje Centra na Marišćini, nakon svih tih godina, nije u stanju osigurati plasman svog proizvoda. Da taj čovjek radi u nekoj privatnoj firmi, odavno bi dobio otkaz, rekao je Katalinić.
Ne samo da se cijena goriva iz otpada neće »dizati u nebo« te »za tri godine doseći cijenu nafte«, kako je to ovog ljeta samouvjereno najavljivao direktor Ekoplusa, nego će njegova tvrtka, kojoj su vlasnici – Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka i Općina Viškovo – povjerili izgradnju i upravljanje pogonom na Marišćini, morati godišnje plaćati višemilijunske svote ako to gorivo želi spaliti u jednoj od hrvatskih cementara. Suočeni s ponudom Holcima, koji su spremni prihvatiti gorivo iz otpada s Marišćine po cijeni od 40 eura po toni, u što su uključeni transport i spaljivanje te Cemexa iz Splita, gdje bi samo transport koštao 25 do 30 eura po toni, u Ekoplusu su, samo tri mjeseca prije puštanja u probni rad svoje tvornice otpada na Marišćini prisiljeni tražiti alternativna rješenja. Nadaju se da će gorivo iz otpada moći spaljivati u pogonu Termoelektrane Plomin.
Prema procjeni iz Ekoplusa, na Marišćini će se godišnje proizvoditi oko 20 tisuća tona goriva iz otpada, kalorične vrijednosti otprilike upola manje od zemnog plina, koje je moguće koristiti u energanama, toplanama, tvornicama cementa itd.. Iz toga proizlazi da bi Ekoplus Holcimu za spaljivanje otpada s Marišćine morao plaćati 800.000 eura godišnje, odnosno oko šest milijuna kuna.
Pismo Zmajloviću
Gorana Bardak dodaje da je KESM-u potpuno jasno da je Marišćina tehnološki zastario, ekonomski neisplativ i ekološki neprihvatljiv projekt koji se ne može popraviti. – Projekt Marišćine za koju godinu će se sam od sebe urušiti, a pogon će se potom prodati podobnim poduzetnicima za jednu kunu, dok će se dugovi velikodušno otpisati na teret proračuna, odnosno nas građana, kaže Bardak.
Kako bi se riješio trenutačno najveći problem budućeg centra za gospodarenje otpadom i dogovorilo spaljivanje otpada u TE Plomin, putem HEP-a, župan Zlatko Komadina prihvatio je molbu Šćulca i u dopisu Ministarstvu zaštite okoliša i prirode sugerirao ministru Mihaelu Zmajloviću žurno organiziranje sastanka. Cilj sastanka bilo bi što brže i kvalitetnije iznalaženje modela plasiranja goriva iz otpada, a prisustvovali bi mu predstavnici: ministarstava zaštite okoliša i gospodarstva, HEP-a, Termoelektrane Plomin, Holcim Cementare Koromačno, Cemex Cementare Split i drugi. Takav sastanak Ekoplus bezuspješno pokušava sazvati još od listopada.
U dopisu ministru Zmajloviću, što su ga iz KESM-a također dostavili novinarima na uvid, župan Komadina podsjeća da je prema potpisanom bilateralnom sporazumu između Vlade RH i Europske komisije, kojim su dodijeljeni europski novci za izgradnju ŽCGO Marišćina, prije početka rada centra obvezno osiguranje plasmana goriva iz otpada, odnosno potpisani ugovor. Početak probnog rada Marišćine očekuje se u svibnju ove godine, a stavljanje u funkciju Centra tijekom listopada, navodi župan Komadina u dopisu.
Dušan Šćulac odgovornost za nevolje u kojima se nalazi djelomično pokušava svaliti na Ministarstvo zaštite okoliša. U dopisu osnivačima žali se da je Strategijom gospodarenja otpadom RH predviđena izgradnja četiri regionalna energetska objekta, u kojima bi se gorivo iz otpada koristilo kao energent. Tih energana nema, a s obzirom na to da se radi o konceptu koje je prihvatilo Ministarstvo zaštite okoliša, Šćulac drži da je potreban intenzivan angažman Ministarstva u rješavanju nastalog problema.
KESM bio u pravu
Prema Ščulćevoj ideji, gorivo iz otpada spaljivalo bi se u TE Plomin, što bi, objašnjava, bilo moguće uz ne velika financijska ulaganja. On u dopisu tvrdi da za to ima pozitivno mišljenje pogona TE Plomin, a napominje da bi se realizacijom plasmana goriva iz otpada putem HEP-a cijeli krug proizvodnje i plasmana zatvorio unutar javnog sektora, što bi neutraliziralo bilo kakve komercijalne nesuglasice, kako trenutačno, tako i u budućnosti.
Predsjednik KESM-a Josip Katalinić ističe da su se dosad istinitima pokazale sve tvrdnje udruge.
– Tvrdili smo da je projekt Marišćine tehnološki loš, što su potvrdili nalazi tri neovisna revizora. Tvrdili smo da postoji puno bolji sustav zbrinjavanja otpada, što je pokazala izrađena studija ekološkog sustava za Rijeku i PGŽ. Tvrdili smo da su nam ugroženi normalni uvjeti života, što je potvrđeno sudskom presudom. Konačno, još u lipnju upozoravali smo da će Ekoplus morati za plasman goriva iz otpada cementarama plaćati milijun eura godišnje. Iz Ekoplusa i Županije tada su tvrdili da će gorivo iz otpada plasirati besplatno, što se sad pokazuje još jednom besmislicom u ovom projektu, kaže Katalinić.
Silvana Vozila iz KESM-a nada se da se gorivo iz otpada neće spaljivati u Plominu, ili nedaj bože u gradskim toplanama.
– Zdravlje građana bilo bi ozbiljno ugroženo, kaže Vozila.
