Potencijal uz obalu

SUČELJAVANJE RIJEČKIH KANDIDATA (7) Rijeka želi na more – ali gdje, kako i kada?

Marinko Glavan

Snimio Damir Škomrlj

Snimio Damir Škomrlj

Riječani već desetljećima čekaju pravi izlaz na more, kakav ima većina mediteranskih gradova. Razvoj obalnog pojasa Rijeke, od Pećina do Preluka, nudi goleme mogućnosti gradu na Rječini i njegovim stanovnicima, ali unatoč ogromnom potencijalu, malo je toga do sad iskorišteno



Razvoj obalnog pojasa Rijeke, od Pećina do Preluka nudi goleme mogućnosti gradu i njegovim stanovnicima, ali unatoč ogromnom potencijalu, malo je toga do sad iskorišteno. Riječani već desetljećima čekaju pravi izlaz na more, kakav ima većina mediteranskih gradova i u toj je priči ključan projekt Delte, prostora u centru grada, koji bi trebao postati svojevrsno novo središte urbanog života, s pristupom morskoj obali i središnjim gradskim parkom.


Raspisani su natječaji za urbanistička rješenja, po uhodanom obrascu izrađene su 3D projekcije koje prikazuju velebne nove građevine, uređeni park i famozni waterfront, no u stvarnosti su na Delti i dalje oronula skladišta, kolektor otpadnih voda i parkiralište. Je li problem u megalomanskom projektu samom po sebi, pa su možda u pravu oni koji na Delti priželjkuju daleko jeftinije rješenje u vidu velikog parka koji bi se protezao sve do morske obale, ili je zapreka slab interes ulagača za investiranje u nekretnine u gradu u kojem praznih prostora ima napretek, teško je reći, ali ako za sadašnji projekt nema pravog interesa onda bi se možda trebalo početi razmišljati o novom rješenju. Kantrida je pak, posebna priča, u kojoj je sasvim jasno da Riječani pod stijenama žele – novi stadion.


Što se Porto Baroša i Putničke luke tiče, očito postoji interes za pretvaranje u luke za megajahte i druga plovila za sport i rekreaciju, iako je o svemu tome trebalo razmišljati sustavno još davno prije, pa lučko područje preseliti na Krk, ostavljajući time cjelokupni obalni prostor za razvoj grada. To, kao i u mnogim drugim ključnim pitanjima, nadilazi ovlasti i financijske mogućnosti gradske uprave, i trebalo se i treba se rješavati kao strateški projekt cijele države koji bi Luci donio potrebnu konkurentnost, a gradu još potrebniji prostor.





ANDREJ BRIŠČIK


(Akcija Mladih, Živi zid, Snaga, Alternativa)


Plava zona grada


U našem programu na potezu od Kantride do Preluka definirana je Plava zona grada kojom će se Riječanima konačno vratiti pristup moru. Taj plan podrazumijeva uređenje novog javnog gradskog prostora uz more na kojem će se smjestiti nove riječke plaže i šetnica od stadiona Kantrida pa sve do Preluke. Za te planove ću tražiti potporu svih političkih opcija da u idućih 10 godina uredimo taj kompletan pojas. Oko stadiona Kantrida je sve jasno. Zbog sporosti i neučinkovitosti gradske uprave privatni investitor se povukao.


Na žalost imali smo priliku da Kantrida postane reprezentativan dio grada financiran privatnim sredstvima, no ta prilika je propala zahvaljujući gradskoj upravi i gospodinu Obersnelu.


No to nas ne smije zaustaviti. Svjedoci smo kako je Šibenik uspio sredstvima EU financirati izgradnju svoje plave zone. Kad već u gradskoj upravi ne postoje ljudi sposobni za isto, obratit ćemo se Šibeniku za pomoć. Tamo očigledno znaju i mogu i ne smeta im ni Županija, ni Lučka uprava, ni Zagreb ili tko god je danas dežurni krivac. Molo longo je možda i najveća riječka specifičnost i poklon koji je grad dobio od Lučke uprave koji mora biti kompletno uređen do 2020. Na području Molo longa planiramo graditi povišenu šetnicu s južne strane jer bez otvaranja pogleda prema moru slika Rijeke nije kompletna. Prekrasnu vizuru grada s Molo longa moramo upotpuniti s prekrasnim pogledom na Kvarner. To treba biti riječka atrakcija, crta na kojoj se spajaju grad i more. Ne trebamo izmišljati i kopirati instalacije postavljene u drugim gradovima. Sve što nam je potrebno već imamo i to trebamo urediti. Za mene potpuno uređenje Mola je prvi potez za vraćanje Rijeke na more.



JURAJ BUKŠA


(HNS – Liberalni demokrati, ARS, SDA)


Gradit ćemo novu Kantridu


Rijeku ću vratiti na more. To nije samo pjesnička fraza. Nažalost, mi Riječani zaboravili smo da naš grad leži na moru. Ideju lijepe duge rive sa šetalištem, klupama i palmama već desetljećima nam zastire krivo isplanirana i postavljena luka, koja je danas, upravo zbog te neprimjerene lokacije, postala zombi usred grada. Da, to je moj plan i moj prvi potez. Premjestit ću našu luku iz centra grada i otvoriti našem gradu izlaz direktno na more. Imat ćemo najljepši trg. Ljepši nego u Trstu. Izgradit ću ljepše šetalište nego u Splitu. O našim palmama pričat će se nadaleko. Iz svakog ugla moći ćemo vidjeti more. Uživat ćemo cijele godine u svoj ljepoti, mirisima, zvukovima i zdravlju koje nam pruža.


Naša Rijeka je prava morska ljepotica i ta se ljepota treba vidjeti, ne smije više biti skrivena. Moj plan je produžiti rivu i urediti šetalište. Želim postaviti udobne klupe, da sve bude čisto i prilagođeno čovjeku. Želim izgraditi dječja igrališta koja će omogućiti bolju kreativnost i razvoj djece, koja će biti standardizirana, sigurna i moći će se koristiti i kada pada kiša. U starim napuštenim skladištima, koja su pod zaštitom kao spomenici kulture, uredit ću male moderne stanove za mlade. Investitor tog projekta bit će grad i partneri iz cijelog svijeta čiji će se interesi zadovoljiti kroz komercijalne sadržaje koje će nuditi stanovnicima tog novog kvarta. Moje srce, osim moru, pripada i Kantridi. Javno sam rekao da imam plan kako privući investitore i kako ih motivirati za gradnju Kantride. Svakako je prvi korak da Grad napravi uvjete i plan koji se nudi potencijalnim investitorima. Naš interes je Kantrida, a interes koji nam mora biti zajednički s investitorima je da oni ulažu u dodatne sadržaje od kojih bi građani imali najveću korist.



HRVOJE BURIĆ


(kandidat grupe birača)


Pravi morski grad


Riječke su plaže nedovoljno valorizirane, što nas iznova vraća već više puta spominjanom problemu manjka atraktivnih hotela i dopunskih sadržaja. Molo longo bi dobio dodatni smisao kada bi se u luci smjestila marina i kada bi se putnički terminal izmjestio spajanjem s De Franceschijevim gatom. S dva putnička bazena u riječkoj luci, prvim za jahte i manje brodice, a drugim za veliki putnički terminal u blizini zgrade Luke, dobili bismo daleko veću dinamiku zone uz more i Rijeka bi profunkcionirala kao pravi morski grad.


Vrijeme je da sustignemo Zadar, Split i Dubrovnik, iza kojih smo žalosno zaostali. A tu je i Porto Baroš koji treba dobiti marinu, te Preluk, posebna zona turističke namjene koja predugo čeka na svoje oplemenjivanje. Na Kantridi se GUP-om predviđa stadion s hotelskim sadržajima, pri čemu treba i ostati, sukladno stavu iskazanu i na posljednjoj sjednici dosadašnjeg saziva Gradskoga vijeća. Trebat će nam neko vrijeme, koje ne smije biti predugo (do dvije godine!) da privučemo novog investitora. Grad treba uložiti u komunalnu infrastrukturu, dok bih za sve ostalo tražio privatne investitore.




PETRA MANDIĆ


(Most)


Zone za sve građane


Plaže, šetališta i priobalni prostor treba očuvati od grabeži pojedinaca kakvima svjedočimo drugdje u Hrvatskoj, a koje su posljedica manipulacija prostornim planovima i netransparentnosti u sustavu koncesija. Očekujem angažman i javnosti i medija da se eventualne takve pojave u Rijeci suzbiju. Radi se o zonama razonode, rekreacije i opuštanja koje pripadaju građanima Rijeke. Njih treba stalno održavati, obnavljati i voditi računa da se ne unište zbog komunalnih propusta u sustavu otpadnih voda, kanalizacije, uslijed bilo kakva zagađenja ili neprimjerenom gradnjom. Gdjegod je moguće plaže i priobalni pojas treba dizalima učiniti dostupnim i umirovljenicima i invalidima, i na tome inzistiram.


Rijeka je i njihov grad i oni moraju uživati sve njegove blagodati. Taj pojas mora biti prilagođen i obiteljima i djeci. Pojedine djelatnosti u sklopu tih cjelina mogu se razumno komercijalizirati, ali tako da se ne ugrožava prirodni ambijent tih područja, njihova dostupnost svima, niti da se ti ambijenti čine nesigurnima. Molo longo promeće se u riječku znamenitost pa ga treba valorizirati u sklopu manifestacija, kao urbanu prepoznatljivost Rijeke, ali prvotno u gospodarske i turističke svrhe zbog kojih je izgrađen. Kantrida je nažalost eklatantni primjer upravljanja Gradom uz izostanak strateškog pristupa razvoju grada. Nemarom gradske vlasti i izostankom sluha za stratešku investiciju stadiona Kantrida te odugovlačenjem donošenja novog Generalnog urbanističkog plana, projekt novog stadiona na Kantridi postao je upitan. Gradska vlast mora imati sluha za sve projekte i investicije koje su u skladu sa strategijom razvoja grada te ulagati nadljudske napore da se isti i ostvare, stoga bi vlast samnom na čelu bila partner i oslonac svim investitorima, kako u Kantridu tako i u sve ostale kvalitetne projekte, a koji našoj Rijeci žele dobro.



VOJKO OBERSNEL


(SDP, PGS, HSU, IDS, Laburisti, SDSS, HSS)


Već smo se vratili moru


Rijeka se već na mnogo mjesta vratila moru. Točnije, na svim onim lokacijama gdje je Grad na to mogao samostalno utjecati, ali i na prostorima gdje smo se za to izborili pregovarajući neumorno i uporno s Lučkom upravom. Ona upravlja svim obalnim zonama u centru, od Delte, preko Porto Baroša i Molo Longa, sve do Torpeda i posebno zanimljive lokacije Lansirne rampe Torpeda. Sve te prostore Lučka uprava vrlo nevoljko prepušta na korištenje građanima i za njih se doslovce borimo, uvijek s ciljem povratka Rijeke moru. Ilustrirat ću primjerom. Lučka uprava je prije više od godinu dana raspisala natječaj za dodjelu koncesije za zgradu ex. Dezinsekcije na Molo longu. Javili smo se putem našeg društva Rijeka sport i bili jedini zainteresirani.


Želimo ondje urediti ugostiteljski dio te jedriličarski klub i školu jedrenja. Ali nažalost, Lučka uprava već godinu dana ne donosi odluku o dodjeli te koncesije. Ne pomaže prepiska koju vodimo, ne pomažu razgovori. U konačnici, odluku će morati donijeti, ali čemu gubitak vremena od godinu dana? Podsjetit ću i na uspješna ostvarenja – Gat Karoline Riječke oslobođen je od automobila, sam Riječki lukobran koji je nekada bio zatvoren za građane sada je nova riječka šetnica. Uspjeli smo na lukobran postaviti obnovljene stare lučke dizalice kao landmark grada. Uredili smo mnoge riječke plaže od Kantride do Bivia, i napravili nove poput plaže Ploče ili plaže Kostanj – prve u Hrvatskoj za osobe s invaliditetom. Šetnica Kantrida – Bivio je dijelom uređena i još se uređuje, na Pećinama smo isto uredili dio šetnice i proširili sunčališta te napravili nove plaže.


Na nekim plažama su ugostiteljsko zabavni sadržaji, zahvaljujući ljudima koji ih vode, postali vrlo prepoznatljivi. Mislim, primjerice, na Pajol na Pećinama i Morske prasce na Kantridi. More je izvrsne kvalitete i Riječani se ponovo kupaju u Rijeci. Sve je to povratak moru. I vraćat ćemo mu se na još mnogo lokacija. Marinom u Porto Barošu, oslobađanjem Adamićevog gata od automobila, velikim projektom izgradnje južne Delte… Iskreno, odugovlačenja Lučke uprave ne razumijem. Ona se uvijek događaju kada HDZ ondje postavi svoje kadrove. Tu dinamiku usporavanja vjerojatno bi znali objasniti gospoda Burić i Staničić, jer je to izvorno njihova stranka. A što se tiče Kantride, dozvola za izgradnju samog stadiona mogla se izdati već odavno, osigurali smo u proračunu i sredstva za izgradnju pristupne ceste i komunalnu infrastrukturu, ali zbog naknadnog zahtjeva investitora za dodatna ulaganja u turističke, poslovne i trgovačke sadržaje, trebalo je pričekati izmjenu GUP-a. To je također učinjeno. Naravno, investitoru je za izgradnju potrebna i suglasnost države, budući da projekt dijelom ulazi u pomorsko dobro nad kojim Grad nema nadležnost.



KRISTJAN STANIČIĆ


(HDZ)


Najvredniji prostor grada


Pokušat ću biti što konkretniji. Što se tiče cijelog obalnog pojasa od Preluka do Pećina, radi se možda i o najvrijednijem prostoru u gradu. Zato o budućem uređenju pojedinih prostornih cjelina treba vrlo odgovorno promišljati u kom pravcu razvijati određene lokacije. Preluk po meni treba biti valoriziran u turističke svrhe s izgrađenim dodatnim sadržajima koji će obogatiti turističku ponudu grada. Ne mislim tu primarno na hotelski smještaj zbog neposredne blizine Opatije. Po meni na toj lokaciji treba izgraditi centar vodenih sportova, marinu, ali i tematski vodeni park ili adventure park.


Molo longo je sjajna baština koju također treba oplemeniti s dječjim igralištem, spravama za uličnu vježbu, malim zelenim oazama, ugostiteljskim sadržajima, ali i urediti infrastrukturu na cijelom potezu Molo longa, od rasvjete do klupica, sanitarija. S obzirom na dužinu cijelog Molo longa dio svakako treba predvidjeti i za jedriličare. Projekt stadiona na Kantridi, ali i ostalih popratnih sadržaja je javnosti već poznat.


Stoga treba vidjeti u kojem se statusu trenutno nalazi projekt po pitanju prostorno planske dokumentacije i izdavanja potrebnih dozvola. Tek nakon toga moguće je dati odgovor na to da li je moguće mijenjati projekt u smislu ostalih sadržaja, uzimajući u obzir, da promjena dodatno ne odgađa izgradnju stadiona. Ima U svakom slučaju stadion se mora izgraditi jer je to jedini pravi dom HNK Rijeka. Što se tiče financiranja stadion je moguće izgraditi po modelu javno privatnog partnerstva. Uloga grada treba biti proaktivna upravo u smislu ubrzavanja svih procedura.



DANKO ŠVORINIĆ


(Lista za Rijeku – RI, Pametno)


Novi stadion je prioritet


Iako je u srcu Kvarnera, Rijeka od turizma nema velike koristi budući da ostvaruje tek oko 2 posto turističkog prometa cijele regije. Potez Preluka – Kantrida je idelan prostor za veće turističke investicije i dovođenje ozbiljnih ulagača kojim bi se značajno pojačala hotelska ponuda i zahvatio znatno veći udio turističkog prometa. U obzir dolazi i prostor sadašnje Dječje bolnice Kantrida za koju se očekuje preseljenje za nekoliko godina na novu lokaciju. Uvjet razvoja turizma svakako bi bio nesmetan pristup građana plažama i zadržavanje namjene tog prostora i u rekreativne svrhe. Moguće je u kraćem roku dovršiti šetnicu od stadiona Kantrida do Preluka.


Izgradnja novog stadiona Kantrida s popratnim sadržajima nakon pronalaska investitora je prioritet. Zaštitit ćemo lučicu Kantrida, a cijeli prostor vidim kao sportsko-turističko rekreacijsku zonu uz proširenje ugostiteljske ponude i tradicionalne konobe. Područje Pećina vidim kao sportsko-rekreacijsku zonu namijenjenu građanima, a Molo Longo kao šetnicu s dodatnim sadržajima i edukativnom stazom na kojoj bi bili prikazani prizori iz riječke povijesti. Na kraju Molo Longa potrebno je urediti kupalište. Ako bude moguće riješiti financiranje, zanimljiva je ideja postavljanja Kvarner Eyea kao nove riječke vizualne atrakcije.