Oprez, zmije

Prva proljetna žrtva ugriza poskoka puštena iz bolnice: Seruma ima, ali nije bezopasan

Jelena Sedlak

Foto R. Brmalj

Foto R. Brmalj



RIJEKA Pacijent iz Istre, koji je na uskrsni ponedjeljak zaprimljen na Jedinicu intenzivnog liječenja Kliničkog bolničkog centra Rijeka zbog ugriza poskoka otpušten je jučer na kućnu njegu nakon brzog i uspješnog oporavka, potvrdio nam je to njegov liječnik, prof. dr. sc. Davor Jurišić, voditelj Odjela plastične kirurgije. Franku Sergu iz sela Sergovije u podnožju Učke, koji je bliski susret s otrovnicom doživio za branja šparoga, liječnici su pomogli uobičajenim mjerama koje se u takvim slučajevima provode na JIL–u.


Utopliti ugriženog


– Pratili smo njegove vitalne parametre i faktore koagulacije, te obavili fasciotomiju, odnosno oslobađanje mekih tkiva zbog porasta tlaka u odjeljcima. Nakon toga došlo je do brze, dobre reakcije i brze kliničke regresije lokalnog nalaza, rekao nam je prof. Jurišić, potvrdivši i kako su pacijentovi laboratorijski nalazi bili uredni, pa mu je po otpuštanju zakazana tek ambulantna kontrola sljedećeg ponedjeljka. Brzom oporavku pridonijelo je i dobro opće zdravlje pacijenta.


Inače, u slučaju ugriza otrovnica, koje su posebno opasne u proljeće, kada izađu iz svog zimskog skloništa, stvari se znaju zakomplicirati. Seruma srećom ima, potvrdili su nam i u KBC-u Rijeka i u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć PGŽ-a, ali ga liječnici nerado koriste, jer može biti opasan za pacijenta. Potvrdila nam je to i zamjenica ravnatelja Zavoda za hitnu medicinsku pomoć PGŽ-a, dr. Biserka Grbčić Mikuličić.




– Serum imamo, premda ga je pacijentu opasno dati zbog moguće anafilaktičke reakcije, pa se najčešće provodi simptomatska terapija uz davanje dovoljno tekućine. Srećom, prošle godine nismo imali ni jedan slučaj ugriza otrovnice, a ove godine se prvi slučaj pojavio izuzetno rano, govori dr. Grbčić Mikuličić. Ona također savjetuje što učiniti ako nekoga ugrize otrovnica.


– Ne preporučuje se isisavanje otrova, stavljanje leda ili nekakvih trava na mjesto ugriza, već imobiliziranje mjesta ugriza ako je ono na nozi ili ruci, kao što je bio slučaj prvog ovogodišnjeg pacijenta i mirovanje do dolaska hitne pomoći i transporta u medicinsku ustanovu. Ova je mjera važna da ne bi došlo do širenja otrova, a pacijenta je dobro i utopliti dok čeka. Dr. Grbčić Mikuličić također kaže kako se ljudi često prestraše što god da ih ugrize, pa misle da je zmija, ali zmijski ugriz se prepoznaje po dvije karakteristične ranice na razmaku od 6 do 8 mm, na mjestu kojih se pojavi jaka bol, crvenilo i otok. Nakon kratkog vremena mogu se javiti i glavobolja, vrtoglavica, nesvjestica, mučnina i povraćanje, što sve ovisi od slučaja do slučaja.


Nazvati 194


Najvažnije je što prije pozvati hitnu pomoć na broj 194, koja će doći do mjesta unesrećenog, pa makar to bilo i u kakvoj divljini i na nepristupačnom terenu, jer tada se u potragu uključuju i Služba za zaštitu i spašavanje i vatrogasci. Berači šparoga, gljivari i drugi ljubitelji prirode idu uglavnom baš na takve skrovitije šumske položaje, ali i za njih ima pomoći, kaže dr. sc. Irena Grbac iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu.


– Pri odlasku u prirodu dobro je hodati u čvrstim cipelama i dugim hlačama, paziti gdje se staje i ne gurati ruke u pukotine.