Mnogi pacijenti ne mogu izdržati dugo čekanje i odlučuju se na operaciju u privatnom sektoru i tako zapravo plaćaju zdravstvenu uslugu dvaput: jednom kroz zdravstveno osiguranje koje redovito uplaćuju, a drugi put kod privatnika kojem država ne omogućuje sklapanje ugovora s HZZO-om
RIJEKA Više od 8.000 pacijenata koji u Matulje dolaze iz svih zemalja bivše Jugoslavije, ali i gotovo sa svih kontinenata, preko 1.000 operacija godišnje i 29 zaposlenih od čega je šest iskusnih specijalista ortopedije, rezultat su deset godina rada Specijalne bolnice dr. Nemec.
Brzina i tehnika
Država kao maćeha
– Endoprotetika se ne može raditi svugdje i ne može je raditi svatko. Liječnik koji godišnje ugradi samo desetak umjetnih zglobova ne bi smio to raditi. U nekim zemljama postoji jasan kriterij da operater s manje od 40 ugrađenih endoproteza godišnje ne može raditi taj posao. U inozemstvu postoji i registar endoproteza koji mi nemamo. Kad bismo to imali, odmah bi se znalo koliko koja bolnica godišnje napravi operacija ugradnje umjetnih zglobova i s kakvim rezultatima. Tako bi se profilirali centri izvrsnosti u kojima bi se najbolje radile određene vrste operacija, a ne da svi rade sve. Na taj bi se način uštedjelo puno novca u zdravstvu, smatra Nemec.
Na pitanje kakav je tretman države danas prema privatnom zdravstvu u Hrvatskoj, Nemec kaže – maćehinski. Država u privatne bolnice u Hrvatskoj nije ništa uložila, nema briga o zaposlenicima, uređajima i infrastrukturi, a ne želi iskoristiti te resurse za skraćivanje predugih listi čekanja. Ukratko, ističe Nemec, zdravstvena politika uporno ignorira postojanje privatnih ustanova i njihov potencijal.
Liste čekanja
– Tri godine imali smo ugovor s HZZO-om i pacijenti su bili jako zadovoljni, brzo su bili operirani, a mi smo rasteretili na jedan način državne bolnice. Međutim, došao je novi, sada već bivši ministar, koji je sve to ukinuo. Liste su sad velike, a priče o brizi za pacijente sve više nalikuju na bajke. Kakva je to briga o pacijentu kojeg ste pustili da na operaciju zamjene kuka čeka od dvije do pet godina, ovisi kako u kojoj bolnici? S druge strane imate kapacitete u privatnim bolnicama da se po istim cijenama kao u javnom zdravstvu napravi ta operacija. Koliko će taj pacijent koštati zdravstveni sustav dok čeka na svoj umjetni kuk? Koliko će popiti lijekova protiv bolova, koliko puta ići u toplice, kod liječnika na pregled? Mnogi pacijenti ne mogu izdržati tako dugo i odlučuju se na operaciju u privatnom sektoru i tako zapravo plaćaju zdravstvenu uslugu dvaput: jednom kroz zdravstveno osiguranje koje redovno uplaćaju, a drugi put kod privatnika kojem država ne omogućuje sklapanje ugovora s HZZO-om i korištenje uputnica. Ušli smo u Europsku uniju i pacijent ima pravo otići u neku drugu zemlju i operirati se, ako predugo čeka. Međutim, naši propisi ne omogućavaju našim pacijentima da u slučaju dugih listi čekanja dođu u hrvatsku privatnu zdravstvenu ustanovu umjesto da ide u inozemstvo. Naime, HZZO priznaje troškove pacijentima ako u inozemstvu odu u državnu ili privatnu zdravstvenu ustanovu, ali ako odu u bilo koju domaću privatnu zdravstvenu ustanovu njima se trošak ne refundira, ističe Nemec koji kaže da mu je najteže čuti da je pacijent podigao kredit kako bi platio operaciju u privatnoj ustanovi, a istovremeno cijeli život izdvaja za javno zdravstvo u kojem na kraju ne može dobiti uslugu kad mu je potrebna. Od aktualnog ministra zdravlja očekuje da će promijeniti ove nelogičnosti i omogućiti da privatne zdravstvene ustanove postanu dostupne svim pacijentima.
Kao planove za svoju bolnicu Nemec ističe proširenje, ali i aktivnije uključivanje u razvijanje projekta zdravstvenog turizma jer, kako kaže, kvarnerska regija ima veliku šansu na tom području i trebala bi je iskoristiti. Kao primjer navodi Mađarsku koja od ulaska u Europsku uniju zarađuje puno novca u zdravstvenom turizmu, a sličan je primjer i Turska.
– Kvarnerska regija ima prirodne resurse i kvalitetne liječnike koji su veliki potencijal koji treba iskoristiti. No to bez pomoći države neće ići. Naime, da biste privukli pacijenta iz Europe nije dovoljno imati samo stručni kadar, morate imati i vrhunski opremljen prostor kao i cijelu logistiku. Samo nekoliko ustanova zasad može konkurirati na tom zahtjevnom tržištu koje je doista veliko. A kvaliteta nam je najveća šansa, poručuje Nemec.