Simpozij 'Dr. Kajetan Blečić'

Povezivanjem do bolje zdravstvene zaštite

Alenka Juričić Bukarica

Davor Vukobrat, Vjekoslav Bakašun i  Vladimir Mićović na simpoziju / Snimio Marko GRACIN

Davor Vukobrat, Vjekoslav Bakašun i Vladimir Mićović na simpoziju / Snimio Marko GRACIN

no što je dr. Andrija Štampar bio na razini Hrvatske, to je dr. Blečić bio u našoj županiji. Zagovaratelj sveobuhvatne zdravstvene zaštite. Predanost toj ideji je i danas prisutna na području Primorsko-goranske županije



RIJEKA Povezivanjem do bolje zdravstvene zaštite bila je tema prvog Simpozija »Dr. Kajetan Blečić« koji je jučer održan u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije u povodu obilježavanja Svjetskog dana zdravlja.


Naime, Svjetska zdravstvena organizacija (WHP) i ove godine obilježava Svjetski dan zdravlja ističući važnost univerzalne pokrivenosti zdravstvenom zaštitom na koju moraju imati pravo svi, uvijek i svugdje. Simpozij, koji je progovorio o potrebi povezivanja sa svrhom bolje zdravstvene zaštite, posvećen je dr. Blečiću. On je, naime, inicirao gradnju današnjeg Zavoda za javno zdravstvo i bio jedan od pionira u javnozdravstvenoj zaštiti.


– Ono što je dr. Andrija Štampar bio na razini Hrvatske, to je dr. Blečić bio u našoj županiji. Zagovaratelj sveobuhvatne zdravstvene zaštite. Predanost toj ideji je i danas prisutna na području Primorsko-goranske županije, istaknula je dr. Đulija Malatestinić, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo PGŽ-a, podsjetivši na projekt Zdrava županija, ali i činjenicu da je to odrednica i lokalnih samouprava. Tako je Grad Rijeka još 2008. postao dijelom europske mreže Zdravih gradova.




Na simpoziju je također istaknut podatak kako građani PGŽ-a u prosjeku žive dvije godine duže od hrvatskog prosjeka. Dr. Vladimir Mićović, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a, istakno je i niz drugih primjera brige o javnozdravstvenoj zaštiti. Tako je, primjerice, stopa smrtnosti od bolesti cirkularnog sustava u višegodišnjem padu. Trend pada stope smrtnosti se bilježi i kod nekih zloćudnih bolesti, primjerice raka dojke. U Nastavnom zavodu su, također, još prije dvadesetak godina uočili probleme vezane za mentalno zdravlje mladih, konkretno probleme vezane za konzumaciju alkohola, droga i pušenje.


– Sve je više mladih koji su depresivni, u porastu je vršnjačko nasilje, anksioznost. Ovaj smo problem vrlo rano detektirali te smo se još prije petnaestak godina počeli intenzivno baviti mentalnim zdravljem mladih. Tako smo organizirali niz aktivnosti, savjetovanja i slično te su konzumacija alkohola i pušenje kod mladih skupina smanjeni za 30 do 50 posto. Kod učenika osnovnih škola do osmog razreda je primjerice udio onih koji eksperimentiraju s pušenjem smanjen s preko 40 posto na udio od 22 posto, kazao je Mićović te dodao podatak kako se na mentalno zdravlje u Europi godišnje potroši 277 milijardi eura, više no što iznose ulaganja u prevenciju i liječenje kardiovaskularnih bolesti.


Simpozij je organiziran u sklopu manifestacije Dani javnog zdravstva Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a