Kako će biti riješeno financiranje 3.500 metara dugog tunela Vratnik tek će se vidjeti, a nije nemoguće da će dio obveza preuzeti ARZ, koji prema dugoročnim planovima treba preuzeti praktično sve važnije cestovne objekte na području PGŽ-a
RIJEKA Hrvatska Vlada pokrenut će do kraja ove godine svoj najveći projekt u cestogradnji – izgradnju oko 3.500 metara dugog tunela Vratnik, najvećeg i najskupljeg objekta buduće autoceste Rijeka – Žuta Lokva. Tunel je predviđen u dvije cijevi sa po dvije prometne trake u svakoj. Riječ je o jedinom dijelu ove autoceste, koji ima odobrenu građevinsku dozvolu, te izuzev financijske konstrukcije, nema nikakve prepreke izgradnji. Zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić potvrdio je kako je politička odluka već donesena, kao i da sada nova Uprava Hrvatskih autocesta na čelu s Draženom Guštinom, mora pripremiti plan gradnje za ovu godinu u kojem će se naći i ovaj projekt.
– Pripremne radove za tunel Vratnik na terenu očekujemo do kraja ove godine ili najkasnije početkom iduće. Bit će to početak izgradnje autoceste Rijeka-Žuta Lokva na nedostajućem dijelu od Križišća do Žute Lokve. Krenut će se od Vratnika, jer je tu dokumentacija spremna, a investiciju će osigurati i realizirati Hrvatske autoceste, rekao je Antešić, dodajući kako postoji građevinska dozvola, što znači da HAC mora u narednom razdoblju raspisati natječaj i izabrati graditelja po dužini četvrtog cestovnog tunela u Hrvatskoj. Duži od Vratnika su Sv. Rok, Mala Kapela i tunel Učka.
Na razini radnih skupina Hrvatska pregovara s predstavnicima Europske komisije oko dugoročnog ucrtavanja svojih najvažnijih cestovnih koridora u status europskih koridora. Naupitno je da će taj status imati koridor X na relaciji Ljubljana-Zagreb-Beograd, kao i koridor Vb od Rijeke preko Zagreba do Budimpešte. Osim navedenog hrvatski interes je da treći koridor bude na trasi jadransko-jonske autoceste, a to je također veći ili manji interes Italije, Slovenije, BiH, Crne Gore, Albanije, Grčke i Turske, gdje također prolazi jadransko-jonski koridor. Zasad je najveći dio jadransko jonske autoceste izgradila Hrvatska, dok zemlje u okruženju, prije svega Slovenija i Crna Gora, po tom pitanju još ništa nisu napravile.
Kako će biti riješeno financiranje tunela Vratnik tek će se vidjeti, jer je HAC u posljednje četiri godine doveden do maksimalne zaduženosti, što znači da ova tvrtka nema prostora za nove kredite i projekte. Taj problem će se raspetljavati idućih mjeseci, odnosno sve do usvajanja novog četverogodišnjeg plana gradnje cesta i autocesta u Hrvatskoj. Povoljna je okolnost što su troškovi minimalni do kraja godine i očekivanog početka gradnje, što ostavlja dovoljno vremena za iznalaženje koncepta realizacije, gdje će Vlada vjerojatno nešto i uštedjeti odgađanjem izgradnje autoceste od Ploča do Dubrovnika o kojoj će se, ukoliko se usvoji izmjena trase, morati pregovarati s BiH. Nije nemoguće da će gradnja dionica autoceste Križišće-Žuta Lokva biti podijeljene između HAC-a i ARZ-a, koji prema dugoročnim planovima treba preuzeti praktično sve važnije cestovne objekte na području Primorsko-goranske županije.
