Dio turističke ponude

Peti riječki Tjedan botaničkih vrtova Hrvatske

Ljiljana Hlača

Snimio Ivica TOMIĆ

Snimio Ivica TOMIĆ

Gradonačelnik Vojko Obersnel rekao je da je ova manifestacija vrijedna pažnje, treba promovirati takve projekte, zbog edukacije građana, te činjenice što vrtovi mogu biti dio turističke ponude. Dodavši da bi se moglo razmatrati o proširenju ovog vrta na površinu Parka Nikole Hosta, ako taj projekt podrži i Županija, koja je ujedno osnivač Muzeja



RIJEKA U Prirodoslovnom muzeju jučer je započeo Tjedan botaničkih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki Hrvatske, a riječ je o manifestaciji kojom se želi popularizirati botaničke vrtove kao institucije te se želi istaknuti njihove mnogobrojne uloge u edukaciji, promociji, zaštiti i istraživanjima biljnih vrsta.


 Manifestacija traje do 16. svibnja, a u okviru nje održavat će se raznovrsni edukativni programi odnosno predavanja, radonice za djecu predškolske i školske dobi, stručna vodstva kroz vrt.


Tjedan je uvodnim govorom otvorio župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina, istaknuvši zadovljstvo što je ove godine domaćin cijelog događaja upravo Prirodoslovni muzej u Rijeci, koji se nalazi u zeleno-plavoj županiji gdje je oko 80 posto prostora zaštićeno te se dosta novaca ulaže u očuvanje prirode.




Gradonačelnik Vojko Obersnel rekao je da je ova manifestacija vrijedna pažnje, treba promovirati takve projekte, zbog edukacije građana, te činjenice što vrtovi mogu biti dio turističke ponude. Dodavši da bi se moglo razmatrati o proširenju ovog vrta na površinu Parka Nikole Hosta, ako taj projekt podrži i Županija, koja je ujedno osnivač Muzeja.


– Prirodoslovni muzej Rijeka svake se godine cjelotjednim programima uključuje u obilježavanje Tjedna, a ove godine ujedno obilježavamo i 10. godišnjicu od uređenja našeg botaničkog vrta. Vrt Muzeja funkcionira kao stalni postav te je jedinstveni ambijentalni prostor, rekla je tom prilikom ravnateljica Muzeja Željka Modrić Surina, dodajući da uz edukacijsku i estetsku ulogu, vrt ima važnu ulogu u znanstvenim istraživanjima i zaštiti pojedinih biljnih vrsta.


U prednjem dijelu vrta prevladavaju eumediteranske i submediteranske biljke otvorenih staništa te je tu smješten maksimalan broj vrsta bez obzira što je riječ o relativno malenom prostoru.


Stražnji dio vrta sjenovitiji je i u njemu se zastupljene vrste koje inače rastu u šumama hrasta crnike odnosno listopadnim šumamama hrasta medunca, bijelog graba i slično.


 Tu se nalazi i mala mediteranska barica. Cijeli prostor naglašava međusobnu spregu mediteranskih elemenata, a Vrt je oplemenjen i kamenim klupicama bez naslona odnosno blokovima za sjedenje.


Nakon otvorenja održano je predavanje »Biljne vrste Liburnijskog krša« Boštjana Surine.Otvorenje je popratio i »performas« u izvedbi riječkog aktiviste Milivoja Antolovića – Miće, koji je na događaj došao oblijepljen lovorovim granama oko struka i velikim transparentom.

Svrha njegovog dolaska – onako umaskiranog u zelenilo – je bio ukazati kako Rijeka nema pravi botanički vrt, i da turisti zapravo nemaju što pogledati. (Treba za dodati da Antolović radi kao turistički vodič op.a).


Dodajući da je Rijeka imala botančki vrt koji se nalazio u Parku Nikole Hosta, ali da je on uništen, kao i primjerice Draški potok. Antolović je htio provocirati, no gosti se na otvorenju nisu dali – već su igrali na kartu ignoriranja. Mnogima je ipak bilo neugodno.