Ovo može brinuti

OPASNI MATERIJAL Na riječkim krovovima je još uvijek oko 1000 tona azbesta

Damir Cupać

Foto: Damir Škomrlj

Foto: Damir Škomrlj

Prema prijavama u Registar onečišćavanja okoliša, na godišnjoj razini na području Grada Rijeke prikupljaju se značajne količine građevinskih materijala koji sadrže azbest – u 2014. godini 49 tona, 2015. godini 81 tona, a lani 31 tona



RIJEKA Pročelnik Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Srđan Škunca iznio je podatak da je u Rijeci još uvijek oko 1.000 tona azbestnih materijala, primarno u obliku krovnog pokrova, koje je potrebno postupno zbrinuti.


– Propisana je obveza preciznog prijavljivanja količina i lociranja takvih materijala, u cilju animiranja svih vlasnika odnosno korisnika građevina. Zbog toga će Grad Rijeka obavještavati građane Rijeke na dostavu podataka objavom poziva u dnevnom tisku, objavit ćemo istovjetni poziv na web-stranici Grada Rijeke uz mogućnost ispunjavanja web-obrasca – kazao je Škunca, dodajući kako vjeruje da će se kroz navedene aktivnosti stvoriti afirmativno ozračje kako bi prikupljanje podataka bilo što obuhvatnije te kako bi se nadležnom Fondu dostavili što kvalitetniji podaci o količinama, vrstama i stanju građevnog otpada koji sadrži azbest, a koji su u uporabi na području grada Rijeke.


Loše zbrinjavanje


– Na žalost, zbrinjavanje azbesta ne provodi se uvijek na organizirani način i od strane ovlaštenih osoba i tvrtki. Tijekom brojnih akcija čišćenja okoliša provedenih proteklih godina nailazilo se na odbačene različite azbestne proizvode, ponajviše krovni pokrov. Izložen atmosferilijama i drugim utjecajima, odbačeni azbest postupno se raspada, a njegova vlakna dospijevaju u različitim koncentracijama u okoliš. Jednako neprimjeren način »zbrinjavanja« predstavlja i privremeno odlaganje azbestnog pokrova unutar okućnica, jer je i u takvim primjerima azbestni materijal opasan i može negativno utjecati na zdravlje ljudi – pojasnio je Škunca.


Prema prijavama u Registar onečišćavanja okoliša, na godišnjoj razini na području Grada Rijeke prikupljaju se značajne količine građevinskih materijala koji sadrže azbest, u 2014. godini 49 tona, 2015. godini 81 tona, a lani 31 tona. – Međutim, količinske oscilacije ukazuju na izostanak sustavnog odnosa prema zbrinjavanju, a koji se svakako treba izmijeniti ukoliko u obzir uzmemo procjenu kako je na području Grada Rijeke, samo na krovovima ugrađeno gotovo tisuću tona azbestnog pokrova – izjavio je Škunca.

Poštovanje Pravilnika




U Odjelu za razvoj, utrbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem podsjećaju na odredbe Pravilnika o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest kojim se propisuje način obveznog postupanja posjednika azbestnog otpada, prema kojemu je vlasnik, odnosno korisnik građevine – neovisno o tome je li riječ o fizičkoj ili pravnoj osobi – u kojoj se nalazi azbest, radi planiranja sustava gospodarenja građevnim otpadom koji sadrži azbest, dužan na poziv jedinice lokalne samouprave i u roku određenom tim pozivom, dostaviti podatke o lokaciji građevine te procjenu količine, vrste i statusa, odnosno stanja materijala za koji je izvjesno da će postati azbestni otpad.


– Postupanje prema odredbama Pravilnika ocjenjujemo važnim jer dosadašnji pristup zbrinjavanju azbestnog otpada nije bio sustavan niti cjelovito sagledavan. Zbrinjavanje azbesta u zgradarstvu bilo je zastupljeno samo kroz sufinanciranje troškova odlaganja otpada koji sadrži azbest. Promjenu u opisani pristup proteklih je godina pokušala i uspijevala poboljšati Udruga Moj otok iz Punta koja je objedinjavanjem cijena proizvoda i usluga proizvođača, prodavača i izvođača uspjela stvoriti financijsku stimulaciju zahvaljujući kojoj su se brojni privatni vlasnici kuća na otoku Krku, ali i nekih drugih obalnih gradova odlučili na zamjenu azbestnog pokrova crijepom, uz istovremeno zbrinjavanje azbestnog materijala od strane ovlaštenih tvrtki i u skladu sa zakonskim odredbama – navode u Odjelu gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem.