Novi asfalt na stazi grobničkog Automotodroma preduvjet je za realizaciju nekog budućeg superbike prvenstva / Foto Roni BRMALJ
Napravljena su brojna sondiranja terena, stanja podloge sadašnje piste, a nakon raspisivanja natječaja odabrat ćemo i najboljeg ponuđača kako bismo odmah krenuli na posao – istaknuo je Mladen Črnjar, predsjednik MK Kvarner. Asfaltiranje i stavljanje piste u funkciju planirano je za zadnji dan srpnja
RIJEKA – Nakon što je zadnjih nekoliko sezona automotodrom na Grobničkom polju licence za sportska natjecanja, između ostalih i svjetsko prvenstvo motocikala s prikolicom, pretežito dobivao zahvaljujući iznimnom ugledu koji u FIM-u uživa zbog minulog rada, pa tako i zbog činjenice da je njegov nekadašnji direktor Igor Eškinja bio u najvišim tijelima te krovne svjetske motociklističke organizacije, ovog će srpnja konačno sve biti dovedeno u traženi red i sklad. Podsjetimo, Općina Čavle je još 2010. godine Usvojila urbanistički plan uređenja kompletnog sportskog centra Grobnik na kojem se nalazi i Automotodrom Grobnik. S druge strane, što je također bilo temom mnogih političkih prijepora, koncesiju, a samim time i pravo građenja na Automotodromu Grobnik, dobio je riječki MK Kvarner Rijeka. A ekipa koja dakle upravlja automotodromom okupljena u MK Kvarner, predvođena iskusnim dr. Mladenom Črnjarom, uspjela je ishodovati sve garancije kako bi se domogla kredita u vrijednosti od čak deset milijuna kuna, koliko je potrebno da se nakon 39 godina konačno promijeni asfaltni sloj piste.
Pomogao HBOR
Ono što je »zapinjalo« bila je činjenica da su jamstva trebala biti dobivena, što je i obećavano, od strane lokalne i županijske političke zajednice. O tome smo uostalom i mi pisali pa je tako prije nešto manje od godinu dana objavljen tekst u kojem se tvrdilo kako su jamstva već dobivena. No, nisu bila. Na kraju se ispostavilo da jamstva za dobivanje kredita mora ishodovati sam MK Kvarner.
– Siguran sam da ćemo Automotodromu udahnuti novi život, da ćemo postati privlačni i za investitore, da ćemo naprosto cijelom kompleksu pa i aglomeraciji Čavle omogućiti nastavak svega onog što je bilo zaustavljeno najprije ratom, kasnije pokušajima tajkunske privatizacije, ekonomskom krizom i svim brojnim nedaćama koje su ga pratile zadnjih nekoliko desetljeća – kazao je Črnjar.
A to baš i nije bila jednostavna operacija jer banka, ma koliko potencira i rado daje kredite, najprije se oboruža svim mogućim jamstvima kako plasman ne bi bio promašaj, bačeni novac, kako se to u narodu kaže. Ipak, s obzirom na dugogodišnju koncesiju za gospodarenje Automotodromom koju posjeduje MK Kvarner, a ona je ujedno poslužila i kao ključno jamstvo, kredit je dobiven. U njegovom ishodovanju znatno je pomogao HBOR, a ususret je na kraju izašla i Privredna banka Zagreb. Dakle, sada službeno i apsolutno provjereno: radovi počinju točno 3. srpnja, a njihov je dovršetak planiran za zadnji dan istog mjeseca, nakon čega slijedi velika fešta!
– Ma koliko ponekad i nije izgledalo tako, uvijek sam bio uvjeren kako ćemo smoći sredstva za asfaltiranje piste i njezino potpuno stavljanje u funkciju. Da, prolongirao se rok koji smo svojedobno najavljivali, no sad je manje bitno, ili nebitno, zbog čega ili koga se kasnilo. Jer sad je sve u redu – banka nam je dala kredit, napravljena su brojna sondiranja terena, stanja podloge sadašnje piste, a nakon raspisivanja natječaja odabrat ćemo i najboljeg ponuđača kako bismo odmah krenuli na posao – istaknuo nam je Mladen Črnjar, predsjednik MK-a Kvarner i najodgovornija osoba za provedbu ovog zahtjevnog posla. A s njim smo razgovarali, a gdje bi drugdje nego na – grobničkom automotodromu.
Dražen Srdoč jedan je od najtrofejnijih hrvatskih motociklista. Svoje najznačajnije pobjede ostvarivao je na prijelazu osamdesetih u devedesete godine. Osim na domaćim stazama, bio je zapažen i na međunarodnim natjecanjima, pa je tako neko vrijeme bio i član najužeg Hondinog sportskog tima. Srdoča smo zamolili za usporedbu asfalta koji se prije četiri desetljeća morao postavljati na stazu, u odnosu na granulaturu koja se danas koristi. Jesu li dakle tadašnje karakteristike guma i ovjesa motocikala morale imati i tako krupnu granulaturu asfalta kako bi natjecanje bila sigurnija?
– Automotodrom Grobnik bio je jedan od boljih i posebnijih u vrijeme kad je izgrađen. Asfalt je bio grub, a zavoji su imali znatno veći nagib nego ostale piste tog vremena. Zato je bio poseban za voziti, tako da je puno vozača jako voljelo dolaziti na Grobnik.
Pitate me za gume i ogibljenje, amotizaciju kako mi vozači to volimo istaknuti – one u to vrijeme nisu bile ni blizu današnjih, a elektronika koja pomaže vozaču nije uopće postojala.
Zbog svega što sam naveo – u to vrijeme, upravo zbog nabrojenih karakteristika, pa tako i zbog svoje konfiguracije, Grobnik je bio vrlo važna staza za mnoge vozače.
Pitate me dalje za grubi asfalt i veliki nagib zavoja? Pa oni su podržavali jako brze prolaske kroz zavoje. Da nije bilo toga, mislim da bi pista bila manje zanimljiva za voziti i u svemu tome uživati. No danas su tehnologija guma, ogibljenja i elektronike otišli toliko daleko, da je »relaxed« motocikle možda i lakše voziti, jer nisu više toliko brutalni i sirovi kao nekad. Upravo zahvaljujući toj tehnologiji vozač se danas može nagnuti u zavoju znatno više nego prije dvadeset ili više godina, pa nagib zavoja i asfalt više ne moraju biti toliko nagnuti i hrapavi.
Također, manji nagib zavoja i glatki asfalt pridonose sigurnosti te kod pada vozači obično samo otkližu, bez težih posljedica. Nekad je pak prigodom pada vozač često završavao u zraku i stradavao u bezbrojnim prevrtanjima zajedno s moticiklom – istaknuo je Srdoč.
Kako bismo pak do kraja još jednom osjetili svu moć, ali i grubost jedne od zanimljivijih trkaćih staza u Europi, prošli smo je manjim dijelom i pješice. Vozili smo na njoj sve i svašta, uključujući i trkaći kamion Nike Pulića, no sva se brutalnost njezinog asfalta osjeti jedino kad se njome – hoda.
Bondove avanture
– Kameni agregat od kojeg je napravljen asfalt sadašnje piste promjera je 16 mm. No, čak ni to ne bi bilo problematično da s vremenom nije došlo do nestanka sloja bitumena koji je sve zajednio povezivao. Zbog toga je kamen ogoljen, s utjecajem vremena i dodatno izoštren tako da je to osnovni problem piste – prekrivena je bezbrojnim kamenim šiljcima – ističe nam direktor Automotodroma Zdenko Šantić, još jedan od iskusnika s Grobnika jer je tamo, obnašajući razne funkcije, proveo već čitavo desetljeće.
A uz tu brutalnost pokrova staze, Automotodrom je od samih početaka, od samog njegovog nastanka, pratila pojačana doza strasti, emocija, političkih prepucavanja, sumnjičenja za malverzacije, uživanje u životu – ma strasti svake vrste. Naprosto, Automotodrom Grobnik je na neki način svo to vrijeme od kad postoji poprilično sličan Jamesu Bondu i njegovim avanturama, garniranih dakako i bonvivanstvom, posebno dok se na njemu vozila VN Jugoslavije ili kad je Slavica Radić u »inspekciju« dovela svog supruga Bernija Ecclestonea.
Već obaveza i realizacija ekspresnog prebacivanja natjecanja s Preluka na Grobnik ide u red svjetskih fenomena. Kako se, naime, ne bi izgubila licenca za VN Jugoslavije, odnosno svjetsko prvenstvo u motociklizmu koje na Preluku zbog sigurnosnih razloga, potpomognutih i tragedijama, više nije bilo moguće organizirati, ostala je jedino mogućnost da se nova pista na nekoj drugoj lokaciji izgradi unutar jedne jedine godine, točnije u onoliko vremena koliko je bilo potrebno da se udovolji strogim pravilima FIM-a i dobije licencu.
Malo je tko u to vjerovao, a krahu te operacije posebno su se veselile države koje su čekale u redu za dobivanje prvenstva. Ako nas pamćenje ne vara, tu se najviše spominjala Grčka, a budio se polako i »socijalistički lager« koji je također želio u svom dvorištu jedno takvo natjecanje. No, inat je jedna od najzanimljivijih, ponekad i teško objašnjivih karakteristika mentaliteta ljudi u Hrvatskoj, posebno onih na Grobniku i u Primorju. Odabrana je lokacija na Grobničkom polju, u kojoj je participirala i JNA, vlasničko-pravni sporovi gurnuti su »pod tepih«, te je posao brzinski, i to vrlo uspješno, priveden kraju. Osim klasičnih građevinskih tvrtki, na njemu je značajan dio posla obavila vojska te, što je manje poznato, čak i jedna »zatvorenička brigada«. Prelučka je postala grobničkom ljepoticom, tako da su 1978. godine utrke za svjetsko prventvo nastavljene svega nekoliko kilometara dalje od Preluka.
Novi početak
Kasnije nam je sve poznato, rat je Hrvatskoj oduzeo svjetsko prvenstvo – ma koliko je čak i za 1991. godinu dobivena FIM-ova licenca, a sama je pista u sportskom smislu došla u stanje svojevrsne hibernacije. Barem što se tiče najprestižnijih, planaterarno važnih i popularnih natjecanja. Domaća automobilistička natjecanja, kao i motociklistička do ranga europskog prvenstva, nastavila, su se voziti.
– Nalazimo se na novom početku. Bolje rečeno, naći ćemo se na njemu u kolovozu. Prvo veliko natjecanje bit će svjetsko prvenstvo motocikala s prikolicom, a upravo zahvaljujući novom asfaltu, kandidirat ćemo se i za druga prestižna natjecanja – dodaje dr. Črnjar.
To nisu mitski snovi o Formuli 1, koji su posebno bili potencirani na vrhuncu slave i popularnosti »riječkog zeta« Bernija Ecclestonea koji je sa suprugom Slavicom Radić često i rado obilazio Grobnik, baš kao ni povratak stare slave, natjecanja za svjetsko prvenstvo u motociklizmu. Optimum koji se u današnje vrijeme može »ganjati« je dovođenje superbike prvenstva. Ono dakako nema moć na Grobnik privući 200 i više tisuća gledatelja kao što je to bilo za VN Jugoslavije, ali volumen im je svakako oko 50 tisuća posjetitelja. A to je već dovoljno za jako značajan sportski, marketinški i turistički iskorak. Naravno, ne padaju natjecanja s neba, njihovo dovođenje moraju pratiti jamstva i novac. A sve se to može osigurati kombinacijom, interesnom spregom moćne kvarnerske turističke privrede i klasičnih interesa sponzora koji su s jedne strane povezani s oktanskim sportovima, motociklima i automobilima, te s onima koji na jednom tako velikom okupljanju vide odličnu priliku za promociju svojih proizvoda. Asfalt je, dakle, bio preduvjet, sada kad je tu – akcija starta odmah.
Značajna obljetnica
Ono što slijedi na Grobniku je priprema proslave značajne obljetnice dogodine, 40. rođendana, kao i dodatno definiranje smjera u kojem će se razvijati cijeli kompleks. Dakako da se komercijalne aktivnosti koje pistu zauzimaju po prilici 250 dana u godini neće smanjiti, no ovo je idealan trenutak da se osmisli i svakodnevno poslovanje prostora oko piste. Velike se nade polažu u aktiviranje oldtimerske zajednice s najšireg područja – a ono je 500 kilometara oko Grobnika, baš kao i pokretanje i uređenje velikog kampa ponajprije namijenjenog kamperima. Da se ide u dobrom smjeru potcrtava i činjenica da je 2019. ugovoren svjetski skup ljubitelja Citroena Spaček koji u pravilu okuplja najmanje 35 tisuća ljudi.
Drugi smjer kojim će se kretati aktivnosti na Automotodromu su edukativne naravi. Ponajprije već je u idejnom smislu dovršen projekt muzeja auto-moto sporta, a slijedi i start up u kojem će biti objedinjeni Tehnički fakultet, njegovi znanstvenici i studenti, te poduzetnički milje s ciljem poticanja inovativnosti, posebno usmjerene prema automobilizmu i motociklizmu. Na taj će se način steći i preduvjeti kako bi se privuklo sredstva koja za tu namjenu imaju pojedini fondovi EU-a.
Okrugli rođendan u pravilu je dobra prigoda za nova obećanja i zaokrete u poslovanju. Zaljubljenici u auto-moto sport, ali i sve one djelatnosti koje se uz ta događanja mogu jako lijepo okoristiti, to vrijeme – jedva čekaju.
