Statistika pokazuje da je Grad Rijeka s brojke od 128 tisuća građana 2011. godine došao do 119 tisuća u prošloj godini. Registrirano je i 8 posto više automobila, a sve je jeftiniji i taksi prijevoz
RIJEKA Riječki javni gradski prijevoznik Autotrolej u prošloj je godini ostvario gubitak od 7,7 milijuna kuna, a do kraja godine, iako još nema službenih podataka, minus bi mogao biti i znatno veći, o čemu je prošloga tjedna pisao naš list. Direktor Autotroleja Alberto Kontuš naveo je niz razloga nastanka gubitka – u prvom redu to je cijena goriva, koja je bila prosječno 12 posto viša nego godinu ranije, rezultiravši višim troškovima za 2,6 milijuna kuna, zatim povećani troškovi održavanja, koji su zbog starosti voznog parka bili viši za 1,65 milijuna kuna, zatim pad komercijalnih vožnji za 16 posto zbog kroničnog nedostatka vozača, što je problem koji muči većinu prijevoznika, te na koncu – pada prodaje karata, odnosno smanjenja broja korisnika.
Prema podacima iz Autotroleja, broj prodanih pojedinačnih karata u 2018. godini bio je 1.710.000, odnosno tri posto manje nego godinu ranije, dok je pokaznih karata prodano 230 tisuća, što je pad od nemalih sedam posto u samo jednoj godini.
Bez odgovora
Od Autotroleja smo zatražili podatke o padu prodaje po pojedinim vrstama pokaznih karata, posebno radničkih, učeničkih i studentskih, kako bismo pokušali analizirati uzroke pada broja korisnika, odnosno interesa za javni prijevoz u Rijeci i okolici. Do zaključenja ovog broja tražene podatke iz Autotroleja nismo uspjeli dobiti, pa smo do objašnjenja pada prodaje pokušali doći analizirajući statističke podatke, kao i gospodarska kretanja u novije vrijeme koja bi mogla utjecati na broj putnika, za Grad Rijeku i Primorsko-goransku županiju, s obzirom da većina stanovnika županije živi na području koje uslugama javnog prijevoza pokriva Autotrolej. Uz pretpostavku da većinu kupaca prodajnih karata (uz izuzetak povlaštenih karata za umirovljenike starije od 65 godina) čine radnici, studenti i učenici, provjerili smo kako se na području grada Rijeke i Primorsko-goranske županije kretao broj ljudi u ovim trima kategorijama u zadnjih nekoliko godina, koristeći službene podatke Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Prvi podatak, o broju zaposlenih, iako u DZS-u raspolažu službeno obrađenim podacima zaključno s 2017. godinom, pokazuju uzlazni trend, kako na području županije, tako i najvećeg Grada.
Broj zaposlenih je od zadnjeg popisa stanovništva, 2011. godine, kada je u PGŽ-u radilo 106.985 osoba, padao do 2014., kada ih je bilo 99.958, da bi zatim u iduće tri godine bio zabilježen skroman, ali stalan rast, pa je zaposlenih u 2017. bilo 102 tisuće. Sličan je trend i u Gradu Rijeci, gdje je broj zaposlenih od 46.718 u 2011. godini pao na 43.874 u 2014., da bi do kraja 2017. godine narastao na 45.078. Broj zaposlenih, dakle, vrlo vjerojatno nije imao značajnijeg utjecaja na pad broja korisnika, uz ogradu da je na broj prodanih mjesečnih karata na području Rijeke i okolice moglo imati stanje u »3. maju«, čiji se broj radnika znatno smanjio tijekom prošle godine. Kada je riječ o učenicima, tu su brojke u konstantnom padu, posebice kada je riječ o srednjoškolcima, no i tu je pad u zadnje dvije-tri godine minimalan, barem na području grada Rijeke. Na području cijele županije u zadnje tri godine broj srednjoškolaca opao je za nešto više od 800 učenika, pa tu sigurno dijelom leži uzrok padu prodaje pokaznih karata. Kod osnovaca, broj učenika gotovo da se i nije mijenjao, a oni se u znatno manjoj mjeri i koriste javnim prijevozom, tako da njihov broj vjerojatno nije značajnije utjecao na pad prodaje karata. Slično je i sa studentima, čiji se broj stabilno kreće oko 6.700, ovisno o pojedinoj godini, no ne pokazuje bitne uzlazne ili silazne trendove.
Od tri promatrane kategorije, jedina koja bilježi značajan pad su srednjoškolci, dok je broj radnika čak i rastao zadnjih godina, pa je praktički nemoguće prema ovim demografskim pokazateljima odrediti uzroke pada interesa za javni gradski prijevoz.
Više automobila
S druge je strane niz pokazatelja koji upućuju na moguće razloge, a kao prvi od njih nameće se broj registriranih osobnih vozila koji iz godine u godinu značajno raste. Tako je, primjerice, prije samo pet godina na području županije bilo 120 tisuća registriranih osobnih automobila, dok ih je na kraju 2017. bilo čak 130 tisuća, ili oko osam posto više, što je podatak koji se, slučajno ili ne, gotovo podudara s postotkom pada prodaje karata u Autotroleju.
Drugi podatak koji ukazuje na moguće uzroke pada prodaje karata u javnom prijevozu je smanjenje ukupnog broja stanovnika, posebno u Gradu Rijeci, koji je, prema procjeni DZS-a, sa 128 tisuća 2011. godine, pao na 119 tisuća u 2017. godini. Iako procijenjeni broj stanovnika u nekim od gradova i općina riječkog prstena raste, poput Viškova ili Kastva, kretanje je ukupno i dalje negativno, a i stanovnici prigradskih naselja se u pravilu manje koriste javnim prijevozom. Uzroke pada prodaje vjerojatno treba tražiti i u sve dostupnijim drugim vidovima javnog prijevoza, u prvom redu taksi vozila, čiji broj raste, a cijena usluge za jednokratnu vožnju se, posebice ako taksi koristi više od jedne osobe, ne razlikuje znatno od cijene vožnje gradskim autobusima.
Kada se sve navedeno zbroji i oduzme, teško je uprijeti prstom u konkretan uzrok pada prodaje karata u javnom prijevozu, što svakako upućuje da bi i Autotrolej i njegovi vlasnici, Grad Rijeka i okolne jedinice lokalne samouprave, mogli i trebali sustavno istražiti uzroke kao i stvarne potrebe i želje korisnika javnog prijevoza, kako bi on ostao konkurentan vožnji osobnim vozilima ili drugim vidovima prijevoza.
