Konferencija Visoke poslovne škole

LIDERSTVO KAO IZAZOV Biti poduzetnik i lider se uči, ali ipak je ključno imati viziju

Aneli Dragojević Mijatović

Foto M. Aničić

Foto M. Aničić



OPATIJA Liderstvo je uvijek bilo izazov, a krajem prošlog stoljeća postalo je, rekla bih, izazov na kvadrat. Tvrtke koje su se 90-ih stvarale, u vrlo turbulentnim uvjetima, danas su pred novim izazovima, vezano uz prijenos vlasništva, globalnu konkurentnost, te od njih želimo čuti što očekuju u budućnosti, istaknula je Gordana Nikolić, dekanica Visoke poslovne škole PAR na sedmoj po redu PAR-ovoj međunarodnoj znanstveno-stručnoj konferenciji o vodstvu, PILC 2018., koja je danas počela u Opatiji. Ovogodišnja tema konferencije je »Od poduzetnika do lidera«. Skup je otvorio primorsko-goranski župan Zlatko Komadina koji je istaknuo da se može napredovati samo ako se znanje ugrađuje u procese, radne i rukovodne.


Treba biti hrabar


– Da biste bili lideri, morate biti svjesni svojih ograničenja, jer teško se može o svačemu sve znati. Dakle, treba se okružiti specijalistima, ljudima koji znaju i imaju energije, jer u suprotnom vrijedi ona narodna, da napredujete do granice svoje vlastite nesposobnosti – poručio je Komadina. Skup su pozdravili Vidoje Vujić u ime HGK, Nenad Seifert ispred HUP-a, te Emil Priskić u ime Grada Opatije.


Na glavnoj panel raspravi sudjelovali su Vedrana Jelušić Kašić, regionalna direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Sloveniju, Mađarsku i Slovačku, Sanja Paprenjak, osnivačica i vlasnica poduzeća Paprenjak, Sven Špehar, predsjednica JCI Hrvatska, Vlasta Brozičević, suvlasnica Terma Selce, te Pavle Budinčević, menadžer Assesment Systems, dok je raspravu moderirao Edi Prodan, glavni urednik Novog lista.




Na pitanje može li se istodobno biti poduzetnik i lider, Brozičević je kazala da biti poduzetnik znači prihvatiti izazov. I biti poduzetnik i biti lider ipak se uči i trenira, ali ključno je imati viziju, vizualizirati što se želi postići, rekla je.


 Snimio Marin ANIČIĆ


Snimio Marin ANIČIĆ



– Naša je vizija bila osnovati samostalnu kliniku, u to smo krenuli 1989., za što je bila potrebna hrabrost. Potom se postavilo pitanje kako uslugu promovirati na europskom tržištu, nastojati angažirati cijelu obitelj, bitan faktor je i brendiranje, institucionalizacija, te prijenos znanja. Ja jesam poduzetnik, ali sam i učenik koji je postao ekspert u svom bazičnom poslu. Ja sam i mentor, a jesam li lider, to morate pitati moje suradnike, moju obitelj – rekla je Brozičević. Špehar je kazala da je velik izazov poticanje mladih na poduzetništvo, osnivanje startup tvrtki te kreiranje mladih lidera, dok je Paprenjak okupljenima prepričala svoje iskustvo i kriznu situaciju kroz koju je prošla kada je preko noći, jednostranom odlukom, izgubila značajno tržište. Za Paprenjak lider je školovana osoba koja se unajmljuje, radi za plaću, a definitivno je, kaže, svakom poduzetniku potreban jako dobar lider.

Malo sreće



Iako je rasprava usmjeravana prema fenomenu straha od poduzetništva, Sanja Paprenjak je ustvrdila da se njoj čini da se »naši ljudi prije svega boje lopate«, na što se nadovezao Pavle Budinčević koji smatra da se ljudi u ovoj regiji ne boje raditi, čemu svjedoči činjenica da su kad odu van među najvrednijima, no očito, kaže, ovdašnje okruženje je ono koje to dozvoljava. Paprenjak je pozvala studente da idu u poduzetništvo jer je, kaže, sistem, odnosno institucije su danas puno naklonjenije poduzetnicima nego prije.



Jelušić Kašić opisala je izazove u svom poslu, pa se tako, navela je, ukoliko je riječ o financiranju određenog subjekta, gleda cash flow, odnosno hoće li biti u mogućnosti vraćati novac, dok je pri ulasku u vlasničku strukturu bitna vizija, potencijal rasta te tvrtke te specifična uloga na tržištu. – Nekad je potrebno malo sreće, a ključna je profesionalnost, iskrenost prema klijentu i poštovanje, tako se riješe mnoge situacije – ističe Jelušić Kašić. Budinčević smatra da nitko nije rođeni lider: rađa se s potencijalom, ali mora se raditi na tome.

– Potrebno je učiti, slušati savjete, pa se konstantno prilagođavati – poručuje Budinčević. Na pitanje moderatora o ocjeni zdravstvenog turizma na Kvarneru, Brozičević je kazala da ovdje postoji tradicija zdravstvenog turizma od 140 godina, Austro-Ugarska je svojevremeno učila o tome od nas, a sve ove perjanice koje danas imamo i koje su članice klastera zdravstvenog turizma, spremne su omogućiti visoku razinu zdravstvene skrbi, te zaslužuju ocjene 9 ili 10, kazala je Brozičević. Špehar je ukazala na problem da mali udio poduzetnika uistinu i uspije, dok cijela regija, smatra, ne stoji dobro po pitanju edukacije, financijske pismenosti i poduzetničkih vještina. Jelušić Kašić kaže da vjeruje u mlade ljude, uspjeh nije nešto teško, samo treba raditi i biti uporan – rekla je.