Mjesečev kamen i zastavica Jugoslavije s misije Apolla 17 / Foto Svetozar NILOVIĆ
Riječ je o kamenčiću s Mjeseca kojeg je američki predsjednik Richard Nixon darovao Josipu Brozu Titu tijekom njegova posjeta SAD-u 1973. godine, jedinom koji je darovan predsjedniku neke od država iz tadašnjeg komunističkog bloka
Kamen vrijedan pola milijuna eura Riječani će moći vidjeti na izložbi »Povratak na Mjesec«, koju zajednički organiziraju Udruga Calculus, odnosno muzej Peek & Poke i Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja. Nije, naravno riječ o bilo kakvom kamenu, već o jednom od komadića zemljina satelita koji su američki astronauti donijeli na Zemlju. Nije riječ ni o bilo kakvom kamenčiću s Mjeseca, već o onome koji je predsjednik SAD-a Richard Nixon darovao Josipu Brozu Titu.
Izložba u Pomorskom i povijesnom muzeju bit će otvorena 12. travnja, a taj datum nije nimalo slučajno odabran.
– Na isti taj dan 1961. godine Jurij Gagarin bio je na prvom letu u svemir s ljudskom posadom. Izložba je organizirana u povodu deset godina, rekla bih, opstajanja muzeja Peek & Poke, a i zato što Pomorski i povijesni muzej ima dovoljno ludu ravnateljicu da prihvati ovakvu ideju, objašnjava ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Tea Perinčić.
Svetozar Nilović i Vera Ružić ispred Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja / Foto V. KARUZA
Nekad i sad
Riječ je o gostujućoj izložbi, koju je izvorno postavio Muzej istorije Jugoslavije iz Beograda, a autori su bili Ivan Manojlović, Katarina Živanović i Ana Panić. U odnosu na beogradsku izložbu, koja se usko bavi misijom Apollo 11, riječka je adaptirana i bavi se puno širim aspektom putovanja na Mjesec, kako u prošlosti, tako i u budućnosti. Riječku izložbu postavljaju Tea Perinčić, Svetozar Nilović iz muzeja Peek & Poke i Vera Ružić, kao dizajnerica izložbe.
Poveznica Pomorskog i povijesnog muzeja s letovima čovjeka na Mjesec seže još u 1971. godinu, objašnjava nam ravnateljica Perinčić.
– Te godine u dvorištu muzeja bila je izložena kapsula misije Apollo 12. Bio je to veliki hit, ljudi su iz cijele bivše države dolazili da bi ju vidjeli. Ukupno ju je došlo razgledati preko trideset tisuća ljudi. Nadam se da će i izložba »Povratak na Mjesec« izazvati pažnju javnosti, rekla je Perinčić.
– Zašto povratak na Mjesec? Zato što ovom izložbom propitujemo, između ostalog, imamo li potrebe za ponovnim putovanjem na Mjesec. Kao i na koji način se u današnje vrijeme razmišlja o svemiru, putovanjima i budućnosti. Također, uspoređujemo kakvo je bilo viđenje budućnosti nekad, a kakvo je sada, kaže Perinčić.
Izložba je tek početak brojnih događanja koja će tijekom ove godine biti organizirana u povodu desete obljetnice sada već svjetski poznatog riječkog muzeja računala i svega s njima povezanog Peek & Poke.
– U biti radimo retrospektivu svega što se u tih deset godina događalo, ali značajno proširenu, pa je tako i ova izložba svojevrsni nastavak »Peek & Poke at Moon« iz 2009. godine, iako je važnošću i obimom daleko nadmašuje. Imali smo tu ideju, htio sam da to bude baš na dan kada se čovjek prvi put otisnuo u svemirska prostranstva. Predložio sam ravnateljici Pomorskog i povijesnog muzeja da zajednički to pokušamo organizirati, ona je to, moram reći, objeručke i bez zadrške prihvatila i evo, otvorenje izložbe je pred vratima. Zašto mjesec i svemir, pa zato što informatika i istraživanje svemira idu jedno s drugim, odnosno istraživanje svemira bilo bi praktički nemoguće bez informatike, kaže Nilović.
Jovanka i Tito u Svemirskom centru u Houstonu u listopadu 1973.
Oduševljenje viđenim
Stiže i Enigma
U sklopu izložbe bit će predstavljena i replika računala kakvim su bili opremljeni moduli misije Apollo, koji su imali, za ono vrijeme golemih, a danas smiješnih 80 kB memorije. Bit će tu i svemirsko odijelo, repika Luna 9, te niz drugih predmeta na razne načine povezanih s Mjesecom i putovanjem do njega.
Astronauti s misije Apollo 11 bili su u Beogradu, gdje ih je primio Josip Broz Tito. Kamen s mjeseca koji mu je darovao Nixon jedini je darovan predsjedniku neke od država iz tadašnjeg komunističkog bloka, a Tito je, pak, bio jedini komunistički vođa koji je astronautima prije misije uputio poruku s dobrim željama.
Na izložbi će se naći i njemačka Enigma, slavni stroj za kodiranje i dekodiranje poruka iz Drugog svjetskog rata, čija vrijednost je blizu one mjesečevog kamena i prema službenim procjenama premašuje 300 tisuća eura.
– Enigma je tu kao poveznica s Wernher von Braunom, čovjekom koji je razvio zloglasni njemački program raketa V-1 i V-2, ali je kasnije u Sjedinjenim Američkim Državama razvio i raketu kojom je u svemir lansiran prvi američki umjetni satelit Explorer 1, i što je još važnije, raketu Saturn V korištenu u misiji Apollo, koja je dovela čovjeka na Mjesec. Između ostalog, među izlošcima naći će se i zastavica bivše države, koju su američki astronauti ponijeli sa sobom na Mjesec i vratili je natrag na Zemlju, dakle i ona ima mjesečeve prašine na sebi, kaže Perinčić.
Veličine nokta
Izložba se, objašnjava Vera Ružić, bavi svemirom i Mjesecom kroz povijest, od sumerskih pločica, preko utrci Sovjeta i Amerikanaca u slanju ljudi izvan zemljine orbite, do današnjeg i budućeg poimanja svemira i svemirskih putovanja.
Prema riječima ravnateljice Perinčić, mjesečev kamen spada među najskuplje eksponate izložene u Pomorskom i povijesnom muzeju.
– Na broju jedan je sigurno Apoksiomen, čija je vrijednost zapravo neprocjenjiva. Drugi po vrijednosti je pojas za spašavanje s Titanica, a kamen s mjeseca je vjerojatno na trećem mjestu. Zbog njega, ali i Enigme i nekih drugih predmeta izložba ima i posebno osiguranje, a velike zahvale pripadaju i MUP-u koji je osigurao pratnju do Rijeke i osiguranje tijekom izložbe, rekla je Perinčić.
– Ideja je i da za putovanje u svemir zainteresiramo djecu, koja su rođena puno kasnije nakon što je čovjek prvi put stupio na Mjesec. Zbog toga je organiziran i poseban dječji kutak i radionice za najmlađe. Inače, izložba je koncipirana tako da na ulazu posjetitelje vodi kroz povijest, svojevrsna retrospektiva čovjekova poimanja svemira. To je putovanje kroz prostor i vrijeme, sve do središnjeg dijela izložbe, kada stižemo na mjesec.
Kamen s mjeseca, inače veličine nokta, bit će predstavljen i kao replika, znatno veća, dobivena 3D printanjem, kako bi ga posjetitelji mogli bolje vidjeti, ali i opipati. Uz to tu su i video i audio zapisi, poput Kennedyjeva govora s početka Apollo misije, ili slavnog govora Neila Armstronga kada je prvi put stao na mjesečevu površinu, kaže Ružić.
Orden Jugoslavenske zvezde s lentom za astronaute
Neil Alden Armstrong, Michael Collins i Edwin Eugene Buzz Aldrin kod Tita u Beogradu u listopadu 1969.
Mjesečev kamen bez sumnje će zaintrigirati mnoge ljubitelje svemira, tehnologije, povijesti i informatike iz Rijeke i drugih krajeva, a ulaznice će se prodavati po popularnim cijenama od 20 kuna za odrasle i 15 kuna za djecu.
Jovanka i Josip Broz Tito u društvu Pat i Richarda Nixona tijekom posjeta Americi 1973.
