Velike razlike

Kakvi su uvjeti poroda u hrvatskim rodilištima: Ova analiza mogla bi pomoći mnogim trudnicama

Ljerka Bratonja Martinović

U riječkom rodilištu svaki peti porod završi carskim rezom Rijeka nažalost uvjerljivo predvodi po postotku epiziotomija, ima ih čak 56 posto. Rekorder po učestalosti poroda carskim rezom je privatno rodilište Podobnik sa čak 71 posto takvih poroda



 Riječko rodilište uvjerljivo vodi visokim postotkom epiziotomija na porodu (56 posto), a privatno rodilište Podobnik rekorder je u učestalosti poroda carskim rezom (čak 71 posto). Razlike u kvaliteti zdravstvene usluge koju će rodilja dobiti u pojedinim rodilištima velike su: negdje se pratnja na porodu naplaćuje, negdje ne, a samo dio rodilišta budućim majkama nudi mogućnost epiduralne analgezije, rađanja u bazenu ili na stolčiću, vađenja matičnih stanica pupkovine… Za koje se rodilište odlučiti, žene su dosad odlučivale na temelju vlastitog istraživanja ili preporuke, a udruga Roda prvi put je na internetskoj stranici www.rodilista.roda.hr objavila statistike odabranih pokazatelja za sva rodilišta u Hrvatskoj.


Različita skrb


Podaci koje je prikupila Roda pokazuju velike razlike unutar zdravstvenog sustava, kao i činjenicu da rodiljama nije svuda dostupna jednako kvalitetna skrb na porodu. Udruga Roda je još početkom 2016. godine svim rodilištima u zemlji poslala upitnik s pitanjima o skrbi i uvjetima koje nude rodiljama. Primili su odgovore tek od polovine rodilišta. Ostale su podatke prikupili sami.


– Rodilišta se mogu usporediti samo s ustanovama slične razine, tako primjerice možemo usporediti KBC Split i KBC Sestre milosrdnice, ali nije u redu uspoređivati KBC Zagreb i Opću bolnicu Vinkovci. Ipak, moramo se upitati kako i zašto postoje velike razlike između rodilišta. Trudnice u Hrvatskoj trebale bi primati skrb iste razine kvalitete u svim rodilištima, ali to nažalost nije slučaj – upozorava Daniela Drandić, voditeljica programa Reproduktivna prava u udruzi Roda. Već godinama je smrtnost novorođenčadi i rodilja u Hrvatskoj vrlo niska, ali taj pozitivan trend ne prati rast kvalitete usluge u rodilištima.




– U Hrvatskoj godinama jedan KBC ima daleko najvišu pojavnost carskih rezova, dok drugi KBC-i imaju bitno niže postotke. Isto je kod pojavnosti epiziotomija – u nekim rodilištima postupak rezanja međice doživi čak sedam od 10 žena koje rađaju vaginalno, dok u drugim rodilištima samo jedna od njih 10 – navodi Drandić. Po tome, dodaje, kaskamo za drugim europskim zemljama, primjerice Danskom, gdje je postotak epiziotomija na nacionalnoj razini tek oko šest posto.


Prema objavljenim podacima, u KBC-u Sestre milosrdnice i KBC-u Osijek gotovo svaki treći porod (28 posto) završava carskim rezom, zahvatom čija se učestalost smatra pokazateljem (ne)kvalitete rada rodilišta. Rodilište u Petrovoj zaostaje tek za postotak (27 posto), dok u riječkom rodilištu tek svaki peti porod okonča carskim rezom. Postotak epiziotomija osim u Rijeci izrazito je visok i u Splitu (55 posto), a slijede KB Merkur (48 posto) i KB Osijek (42 posto). U Petrovoj se, za usporedbu, epiziotomija lani primijenila u 26 posto poroda, što je upola manje nego u riječkom rodilištu.


Munjevit porast


Učestalost carskog reza pri porodu je u razdoblju od 2015. do 2016. godine povećana na čak dva postotna boda na nacionalnoj razini, a u nekim rodilištima i do pet posto godišnje. U istom razdoblju, statistike smrtnosti majki i djece na porodu su ostale u istom rangu.


– Već smo prešli razinu gdje broj carskih rezova pruža bolje ishode poroda. U idućim godinama, ako se ovaj munjeviti porast ne zaustavi, sve veći broj žena i djece će snositi negativne posljedice prekomjernog dovršenja poroda carskim rezom – tvrde u udruzi Roda.


Osim kliničkih pokazatelja, Rode su preispitale i odnos rodilišta prema rodiljama i obitelji. Pokazalo se da je u nekim rodilištima i dalje normalno naplaćivati pratnju na porodu ili pak uvjetovati pratnju pohađanjem tečaja koji se naplaćuje, ponekad i do 400 kuna, ili uvjetovati prisustvo pratnje na porodu pohađanjem besplatnog tečaja, dok je u drugim rodilištima to davno zaboravljena praksa, navodi Drandić. Žene i djeca diljem Hrvatske zaslužuju istu, kvalitetnu i dostupnu skrb, a umjesto toga svaka ustanova postupa po svome, upozoravaju iz Roda.