Način naplate

Kako riječki fakulteti naplaćuju školarinu? Pomorski uvodi rate, ali uz – potvrdu Porezne uprave

Ingrid Šestan Kučić

Potvrdu porezne uprave traži Pomorski fakultet gdje godina stoji 7.370 kuna. Dekan prof. dr. Alen Jugović priznaje da se ne radi o malom iznosu, ali pojašnjava da je odluka donesena kako bi se fakultet osigurao i doista naplatio školarinu, jer u protivnom ima problema s državnom revizijom



RIJEKA Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci na ovogodišnjim je upisima uveo posebna pravila plaćanja školarina, a ona vrlo jasno kažu da su svi studenti dužni školarinu u cijelosti uplatiti prilikom upisa. Riječ je o 7.370 kuna, a iznimku će fakultet napraviti samo u slučaju ako student uspije dokazati da imovinsko stanje njegove obitelji nije baš najblistavije.


To od studenta zahtijeva da fakultetu dostavi ne samo poseban zahtjev kojim moli da mu se omogući plaćanje školarine na rate, već mora predočiti i potvrdu nadležne porezne uprave o prosječnom mjesečnom prihodu kućanstva, a dekan će omogućiti obročnu otplatu školarine u tri rate samo ako prosječni mjesečni prihod po članu zajedničkog kućanstva ne prelazi 65 posto proračunske osnovice. U sklopu zahtjeva studenti su dužni popuniti i izjavu o članovima kućanstva, a cjelokupan postupak koji moraju proći da bi im se omogućilo plaćanje na rate smatraju zadiranjem u privatnost ne samo njih, već i njihovih roditelja.


Postroženi postupak


S obzirom na to da je sve do ovih upisa vrijedilo pravilo da je dovoljno podnijeti zahtjev za plaćanje školarine na rate, koji je fakultet u pravilu i odobravao, postroženi postupak nisu dočekali blagonaklono, no dekan Pomorskog fakulteta prof. dr. Alen Jugović u svojoj odluci i u uvidu u plaće roditelja ne vidi ništa sporno, jer kako kaže, i kod plaćanja raznih drugih usluga u odgojno-obrazovnim ustanovama, poput predškolskog ili pak programa produženog boravka u školama, roditelji moraju priložiti dokaze o visini primanja.




Iako priznaje da se ne radi o malom iznosu koji roditelji moraju odmah uplatiti, prof. dr. Jugović pojašnjava da je takva odluka donesena kako bi se fakultet osigurao i doista naplatio školarinu, jer u protivnom ima problema s državnom revizijom.


– Ono što tražimo je da studenti dokažu da im je doista potrebno omogućiti plaćanje na rate i svima kojima je to potreba, mi ćemo omogućiti plaćanje školarine u više obroka. Međutim, vrlo često nam se događa da student upiše godinu, uplati prvu ratu i onda odustane od studija i ne plati školarinu do kraja. Nama je to manjak zbog kojeg imamo problema s državnom revizijom te nas se tereti da smo oštetili državni proračun, jer prikazani prihodi nisu realizirani. Imamo dvije tisuće studenata i neka njih 150 odustane od studija i ne plati do kraja školarinu, nama je to manjak od gotovo pola milijuna kuna, objašnjava dekan.


Odustajanje od studija, pogotovo na diplomskoj razini, nije tolika rijetkost, a dodatni problem, kaže, je i što fakultetu obveze dolaze na naplatu početkom akademske godine. Strože odobravanja plaćanja na rate ima još jedan element u pozadini, a radi se o svjesnom upisu studija koji se ne namjerava završiti i zauzimanju upisnog mjesta nekom tko bi ga želio upisati i završiti. Dodajući kako je fakultet socijalno osjetljiv te ide na ruku onima koji si doista ne mogu priuštiti plaćanje cijele školarine u jednom obroku, dekan najavljuje i pokretanje fonda za sufinanciranje studenata.


– Zajedno s donatorima osnivamo fond za studente koji si ne mogu plaćati školarine, a pored toga, naši studenti mogu ostvariti pravo na stipendiju. Na raspolaganju im je više od milijun kuna, ističe prof. dr. Jugović.


Autonomna odluka


Jedinstvenog stava oko načina plaćanja školarina među fakultetima nema. Odluka o načinu napalate školarine autonomna je, a dok jedni zaziru od plaćanja na rate, drugi u obročnoj otplati ne vide nikakav problem ili su ga pak riješili na, po njihovom mišljenju, najbezbolniji način. U tu skupinu spada Pravni fakultet čiju školarinu u iznosu od 5.500 kuna studenti mogu platiti kreditnim karticama u 3 do 6 rata, ovisno o tome koju karticu koriste. Dekanica Pravnog fakulteta, prof. dr. Vesna Crnić-Grotić, kaže da je ta ustanova uvela kartično plaćanje upravo iz razloga da doskoči neplaćanju školarine u slučaju odustanka studenta od studija.


– Plaćanje kreditnim karticama uveli smo prije dvije godine i to se pokazalo odličnim rješenjem. Imali smo prije problema s plaćanjima na rate i odustajanjem studenata od studija. Međutim, kada smo sklopili ugovore s bankama i uveli kreditne kartice, taj smo problem riješili. Prije su studenti morali pisati zahtjeve da im se odobri plaćanje na rate, no imali smo loša iskustva. Ovim su načinom svi zadovoljni. Studenti imaju privatnost, a mi nemamo problem s naplatom, ističe prof. dr. Crnić-Grotić.


Plaćanjima na rate nisu skloni ni na Ekonomskom fakultetu, a opet su razlog loša iskustva sa studentima koji odustanu od studija i ne plate školarinu do kraja. Dekan, prof. dr. Alen Host ističe da se fakultet mora zaštititi od rizika nenaplate jer je proračunski korisnik koji sve prihode koje ostvari mora i naplatiti.


– Studente upućujemo na kredite Zagrebačke banke s kojom Sveučilište ima ugovor. Riječ je o studentskim kreditima s gotovo nikakvom kamatnom stopom, zatim im je na raspolaganju Fond »Aleksandar Abramov«, a postoje i druge stipendije. Ukoliko je sve to nemoguće, onda se raspravlja o obročnoj otplati uz potvrdu o socijalnom statusu.


Međutim, treba shvatiti i da je studij za redovite studente besplatan te ukoliko uredno ispunjavaju svoje obaveze, ostaje besplatan, a ako to ne čine, onda je i prihvatljivo da moraju biti penalizirani i snositi posljedice za neredovito ispunjavanje obaveza. Pored toga, plaćaju školarinu u iznosu od 5.500 kuna, a to je tek 20 posto realne cijene studija, jer tržišna vrijednost studija je 25 do 30 tisuća kuna. To je iznos koji mi moramo pokriti da bismo realizirali studij, pojašnjava prof. dr. Host. No, ujedno dodaje i da bi pitanje načina plaćanja studija trebalo riješiti na višim instancama.



Činjenicu da jedinstvenog stava na riječkom sveučilištu o načinu naplate školarine nema, potvrđuje i prorektorica za studije i studente prof. dr. Sanja Barić, no ono o čemu postoji jedinstven stav, napominje, jest da je riječko sveučilište socijalno osjetljivo.


– Upravo iz tog razloga, iako postoje traženja fakulteta, nismo otvorili temu podizanja školarina. Znamo da postoji problem naplate školarina u slučajevima kada se studentima omogućava obročna otplata, jer taj problem ima i samo Sveučilište koje je osnivač Odjela. Postoje određeni iznosi koji se kasnije ne mogu naplatiti, jer studenti odustanu od studija i ne plate sve rate, ali nismo imali praksu pokretanja ovrha.


Razmišljali smo i o nekim drugim opcijama, poput zadužnica i slično, no to bi bila svojevrsna penalizacija studenata. Svjesni smo tog problema, kao i ostalih poreznih problema koje imamo. Naime, problem je u Ministarstvu financija koje nije uvijek svjesno specifičnih potreba obrazovanja, upozorava prorektorica.


Upravo zbog stava o socijalno osjetljivom Sveučilištu prof.dr. Barić kaže da se na dekane apelira da omoguće studentima što bezbolniji način plaćanja školarina, no dodaje da i razumije dekane koji se bore s naplatom zbog nesavjesnih studenata.



Dignitet mladih


Za razliku od Ekonomskog i Pomorskog fakulteta, na Medicinskom fakultetu, koji ima i najveću školarinu od 9.240 kuna, razlog za onemogućavanje studentima da troškove školarine ne podmiruju u ratama ne vide. Na tom se fakultetu ne traže nikakvi posebni zahtjevi ni uvjerenja o socijalnom statusu da bi se studij platilo u tri obroka, jer kako pojašnjava dekan prof. dr. Tomislav Rukavina na početku akademske godine, donosi se odluka o načinu plaćanja školarine za iduću godinu i u pravilu ta odluka glasi da se školarina može platiti u tri rate.


– Uopće ne želimo ulaziti u socijalni status studenata i njihove prihode. Moramo voditi računa o dignitetu tih mladih ljudi i jedino što nam je u interesu jest da im pomognemo da uspiju. Malo nam je nezgodno, jer imamo fiskalnu godinu za plaćanje, a ne akademsku, no ne pada nam na pamet tražiti od studenata da donose potvrde o socijalnom statusu – zaključuje dekan.