Plati, pa se žali

Grad Rijeka platio pola milijuna kuna za dvojbeni porezni dug HNK Ivana pl. Zajca

Damir Cupać

HNK Ivana pl. Zajca

HNK Ivana pl. Zajca

Za preostali iznos poreznog duga od 2,5 milijuna kuna ustanova će pokušati postići dogovor o sklapanju Upravnog ugovora radi obročne otplate duga. Sredstva odobrena odlukom gradonačelnika plaćena su 16. listopada 2019. godine, direktno na uplatni račun Državnog proračuna, pojasnili su u Gradu Rijeci



RIJEKA – Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel na temelju obrazloženog prijedloga Odjela gradske uprave za kulturu 14. listopada ove godine donio je odluku da se u državni proračun uplati pola milijuna kuna iz gradske proračunske zalihe, a zbog porezne obveze HNK Ivana pl. Zajca. Rješenje Porezne uprave postalo je pravomoćno 14. svibnja 2019. godine.


– Donošenjem predmetne Odluke osiguran je dio financijskih sredstava za podmirenje porezne obveze iz naprijed navedenog rješenja Porezne uprave Rijeka kojim je ukupni porezni dug utvrđen u iznosu od oko 2,5 milijuna kuna. Za preostali iznos poreznog duga ustanova će pokušati postići dogovor o sklapanju Upravnog ugovora radi obročne otplate duga. Sredstva odobrena predmetnom Odlukom Gradonačelnika plaćena su 16. listopada 2019. godine, direktno na uplatni račun Državnog proračuna, pojasnili su u Gradu Rijeci.


U HNK Ivana pl. Zajca kažu da su u lipnju zaprimili rješenje Porezne uprave Područnog ureda Rijeka o nadzoru izvršenom za period od 2012. do 30. studenoga 2016. godine.


Nesporan dug plaćen




– Za točke koje kao porezni obveznik smatramo nespornima, sklopljena je porezna nagodba te je dug po navedenim točkama plaćen tijekom 2018. godine. Po preostalim točkama uložena je žalba koja je drugostupanjskim Rješenjem Porezne uprave od 14. svibnja 2019. godine i odbijena te je rješenje postalo pravomoćno i izvršno.


Stoga je pokrenut upravni spor. Od mjeseca svibnja do današnjeg dana očekuje se obračun Porezne uprave kako bi se dug po Rješenju mogao i uknjižiti kao obveza Kazališta. Do tada može se govoriti o okvirnim iznosima koji svakodnevno rastu zbog obračuna zateznih kamata.


Nije jasno kako je moguće da Porezna uprava ocjenjuje određene postupke obračuna poreza neispravnima, a potom sama nije sposobna više od pet mjeseci izračunati točan iznos neplaćenog poreza, zbog čega oštećuje javnu ustanovu umjetno stvaranim povećanjem kamata. Stanje duga na današnji dan na poreznoj kartici je 1.951.611 kuna, od čega se 1.766.264 kuna odnosi na glavnicu, 166.160 kuna na kamatu i 19.187 na zateznu kamatu.


Prema okvirnom izračunu, od ukupnog zaduženja na današnji dan, oko 56 posto duga odnosi se na mandat Nade Matošević-Orešković, 39 posto na mandat Olivera Frljića, te pet posto na prvih nekoliko mjeseci vršenja dužnosti intendanta Marina Blaževića.


U slučaju gubitka spora pred Upravnim sudom, iznos navodnog poreznog duga od 95.000 kuna za razdoblje vršenja dužnosti intendanta, uprava Marina Blaževića osigurala je u planu vlastitih prihoda u 2020. godini.



Eventualna obveza plaćanja tog iznosa stoga neće teretiti gradski proračun, pojašnjavaju u HNK Ivana pl. Zajca.


Oni dodaju da je bitno napomenuti i da je Kazalište zbog, navodno, neispravnog tumačenja pojedinih vrsta rada te sukladno tome navodno neispravno obračunatog poreza, već u mandatima Matošević-Orešković i Frljića zapravo preplatilo porez po pojedinim stavkama – porez na drugi dohodak kod ugovora o djelu viši je od poreza na nesamostalni rad.


Ugovori o autorskom radu


– Također, u slučaju sklapanja ugovora s vanjskim suradnicima stranim državljanima plaćen je i porez na dodanu vrijednost, oko 280.000 kuna, koji prema tumačenju vrste rada od strane Porezne uprave, koje smatramo neispravnim, nije trebao biti plaćen.


Prema stanju na poreznoj kartici osnivač Grad Rijeka uplatio je 500.000 kuna na ime umanjenja porezne obveze HNK iz proračunske zalihe. Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca je izjavilo žalbu protiv Poreznog rješenja Ministarstva financija – Porezna uprava, Područni ured Rijeka te je u tijeku upravni spor, a posljedično tome i postupak pred Ustavnim sudom RH radi odgode izvršenja rješenja do okončanja upravnog spora.


Rješenje se pobija u dijelu obračunavanja, evidentiranja, prijavljivanja i plaćanja poreza na dohodak i obveznih doprinosa. Kazalište pobija stav poreznog tijela kojim se ugovori o autorskom radu zaključeni sa zborskim, dramskim i baletnim umjetnicima, a koje je zaključio s tim umjetnicima radi ostvarivanja pojedinih dijelova kazališnog programa u skladu s projektima HNK Ivana pl. Zajca, smatraju ugovorima o radu.


Umjetnički poslovi i angažmani u kulturi, specifični su i kao takvi se posebno u ovim segmentima trebaju sagledati u cjelini, a ne kao da se radi o radu u gospodarstvu ili javnoj upravi ili drugim sektorima, pa se pobija rješenje jer nije osnovano iz razloga što se ne radi o umjetnicima iz stalnog ansambla kazališta, baleta ili zbora, već isključivo o dodatno angažiranim umjetnicima po projektima i u pravilu prema ugovoru o autorskom djelu u cilju ostvarenja dijelova kazališnog programa godišnje sezone, kako je propisano i omogućeno Zakonom o kazalištima.



Kazalište ističe i da mu ovo nije bio prvi nadzor poreza i doprinosa, te da je već prethodni nadzor obuhvatio razdoblje od 1.1.2011. do 24.2.2012., kada upravo isto porezno tijelo navedeni angažman zborskih, dramskih i baletnih umjetnika po autorskim ugovorima nije oporezivalo kao nesamostalni rad, naglašavaju u riječkoj nacionalnoj kazališnoj kući.


Oni upozoravaju da bi iz sadašnjeg pobijanog zaključka poreznog tijela po rješenju, proizlazilo da rad svih vanjskih suradnika, umjetnika koji su angažirani od Kazališta, pa makar i na dva dana, a obavljaju svoje probe u prostoru kazališta, sredstvima kazališta, te izvode nastupe uz ostale stalne umjetnike u kazalištu, isto treba svrstati u poslove po ugovoru o radu, što Kazalište drži kao apsurd.


»Štoviše, to je apsurdna teza u kontekstu kulturne i umjetničke produkcije u cijelome svijetu«, pojašnjavaju u HNK Ivana pl. Zajca i naglašavaju da u poreznom nadzoru od 1. siječnja 2011. godine do 24. veljače 2012. godine nije bilo nikakvih primjedbi u vezi s najmom stanova, ali da je onda Porezna uprava u ovom nadzoru tu praksu promijenila.


Obersnelov ‘whataboutism’: I drugi tako rade, ali je samo Rijeka problem


Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel kaže da Grad Rijeka, kao osnivač HNK Ivana pl. Zajca, zna, naravno za situaciju s poreznim dugom koji seže skroz do 2012 godine.


– Isto tako, kao osnivač, imamo i svoje obveze prema HNK-u koji je, treba i to istaknuti, vodeća kulturna ustanova u Rijeci. S obzirom na činjenicu da riječki HNK ne može utjecati na brzinu postupka u rješavanju nastalog poreznog duga, što onda za sobom dodatno povlači povećanje kamata na taj dug, odlučili smo da uplatom na ime umanjenja porezne obveze HNK Ivana pl. Zajca, kao Osnivač, spriječimo da taj dug prijeđe neke granice koje bi, i financijski ali i administrativno, dovele do još dužeg perioda rješavanja, a to onda dalje za sobom povlači i cijeli niz otegotnih situacija, i u konačnici može utjecati na dinamiku provedbe programa HNK Ivana pl. Zajca.



Nemam namjeru dovoditi nadzor Porezne uprave u pitanje, ali činjenica je, i to ne samo u ovom segmentu kulture, da su slovo zakona i stvarni život u raskoraku. Ta, ne baš logična situacija u koju se onda dodatno uplete i sporost sustava, na žalost, ipak dolazi na naplatu.


Na kraju, ali ne i manje važno, zanimljivo je da se upravo u riječkoj nacionalnoj kazališnoj kući detektiraju situacije koje možemo naći u svim ostalim nacionalnim kazališnim kućama, ali to, eto, iz nekog razloga samo u Rijeci postaje problem, izjavio je Obersnel.


Dramatični Blažević: Riječki HNK Ivana pl. Zajca podvrgnut birokratskom teroru nesagledivih posljedica


Intendant HNK Ivana pl. Zajca Marin Blažević navodi da je nesporno da je prilikom poreznog nadzora utvrđeno da je tijekom mandata Nade Matošević Orešković i Olivera Frljića po nekim stavkama porez obračunavan na neispravan način.


– No u odnosu na ukupan iznos za koji Porezna uprava tereti HNK Ivana pl. Zajca riječ je o, relativno, manjem iznosu. Poreznom nagodbom taj je iznos već podmiren, dok je za preostali iznos u tijeku upravni spor temeljem tužbe riječkog HNK protiv rješenja Porezne uprave.


Nažalost, naš je porezni zakon takav da unatoč trajanju upravnog spora navodni dužnik mora pod prijetnjom ovršenja platiti navodno neplaćeni porez, pa čak i pod cijenu kompletne blokade poslovanja javne ustanove. Zbog toga je Kazalište podnijelo upravnu tužbu i prijedlog za odgodnim učinkom poreznog rješenja Ustavnom sudu, te čeka ishod i jednog i drugog spora, pojašnjava Blažević.


On dodaje da u interesu opstanka cjelokupne kulturne djelatnosti u Hrvatskoj, a posebno u segmentu izvedbenih umjetnosti, mora upozoriti da je veći dio nalaza porezne inspekcije provedene nad riječkim HNK zapravo presedan koji proizlazi iz kulturne nepismenosti provoditelja nadzora.


– Naime, tijekom višemjesečnog procesa nadzora postalo je jasno da se ne razumiju i potpuno krivo tumače specifičnosti umjetničkog rada, ali i tržišta, pa se tako – primjerice – umjetničke prijevode libreta ili umjetnički kritički sud odbijalo tumačiti kao autorski rad te svrstalo u kategoriju prodaje ulaznica ili obavljanja poslova čistača.


Zborske pjevače ili baletne plesače koje se angažiralo za realizaciju programa pojedine sezone, ili dviju sezona, ili za nekoliko projekata u nizu, što je uobičajena praksa posvuda u svijetu, porezna inspekcija smatra da smo trebali zaposliti kao stalne djelatnike Kazališta, premda o takvoj vrsti angažmana ustanova ne može odlučivati samostalno jer ona ovisi o postojećoj sistematizaciji i sredstvima proračuna Grada predviđenima za plaće zaposlenika.


Uzaludna obrazloženja


Uzaludna su bila sva moja obrazloženja da rad baletnog umjetnika na nekom projektu može trajati i godinu dana te ne završava s premijerom i ne počinje s prvom probom. Uzaludna su bila očitovanja kolegija intendanata drugih nacionalnih kazališta iz kojih jasno proizlazi da je riječ o standardnoj i neophodnoj praksi jer je realizacija programa većine ustanova u kulturi, a posebno u izvedbenim umjetnostima, nemoguća bez angažmana vanjskih suradnika u dužem ili kraćem trajanju, ovisno o specifičnosti nekog projekta ili umjetničke forme. Pritom se, s obzirom na tehničku pripremu i spremu, bitno razlikuje rad u baletnoj i glumačkoj predstavi.



Uzaludno je bilo i obrazloženje da većina opernih kuća u svijetu angažira čitave zborove i orkestre po modelu vanjske suradnje i autorskog rada. Drugim riječima, riječki HNK podvrgnut je birokratskom teroru nesagledivih posljedica po njegov opstanak, premda se poslovalo u skladu sa Zakonom o kazalištima, upozorava Blažević. On je uvjeren da je porezna inspekcija jedne države ignorirala odredbe specijalnog zakona koji je na snazi u toj istoj državi.


– O svemu je alarmirano i Ministarstvo kulture i Ministarstvo financija, te je u ranoj fazi provedbe poreznog nadzora spriječena još veća šteta koja je mogla dovesti do paralize i propasti većine vodećih kulturnih ustanova u državi koje u provedbi svojeg programa ovise o autorskoj tzv. »vanjskoj suradnji«, odnosno angažiranju umjetnika koji nisu njihovi zaposlenici.


Štoviše, porezna inspekcija bila je prisiljena ustuknuti kad je iz Ministarstva financija dobiveno tumačenje zakonskih odredbi koje je bilo suprotno tumačenju porezne inspekcije. Zato i govorim o birokratskom teroru, jer očito je da zbog nejasne zakonske regulative niti u istom sektoru državne uprave i vlasti ne postoji zajedničko, suvislo i transparentno tumačenje zakona, a o uvriježenoj praksi da ne govorimo.


Politički teror


Nevjerojatno je pritom i da dva porezna nadzora, u razmaku od četiri godine, donose potpuno različita rješenja o istom predmetu nadzora, a osobno smatram da nije puka koincidencija to što porezni nadzor nad dijelom postupka obračuna poreza u vrijeme mandata Nade Matošević Orešković do 2012. ne uočava nikakve nepravilnosti, a isto porezno »tijelo«, kada »nadzire« rad Olivera Frljića, identično postupanje smatra – prekršajem.


Kako karakterizirati takvo ponašanje nego i kao oblik političkog terora? I to ne samo nad Frljićem, nego i Rijekom i njezinom vodećom kulturnom ustanovom. Kako je moguće da Porezna uprava postupanje HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci ocijeni kao protupropisno, a isto postupanje u ustanovama istog statusa u drugim gradovima ne smatra spornima, štoviše – niti ne provodi porezni nadzor, upozorava Blažević.


On je zbog svega toga odmah po preuzimanju obaveze vršitelja dužnosti intendanta u srpnju 2016. godine prekinuo sa svakom praksom angažiranja vanjskih suradnika koju je zbog netransparentne zakonske regulative smatrao porezno rizičnom.


– Naravno da nisam mogao raskinuti neke ugovore i prekinuti projekte koji su već bili u tijeku, pa je i za vrijeme mojeg vršenja dužnosti intendanta došlo do poreznog duga, otprilike pet posto od ukupnog duga. Taj dug, premda nastao prije mojeg stupanja na dužnost intendanta 1.1.2017., moja će uprava – u slučaju nepovoljnog ishoda upravnog spora – osigurati iz vlastitih prihoda i neće teretiti proračun Grada Rijeke.


Za iznos navodnog duga nastalog u mandatu Nade Matošević Orešković i Olivera Frljića morat će se, na žalost, pobrinuti Osnivač. Naravno, u slučaju da Upravni sud presudi u korist HNK-a, sva sredstva, ili barem njihov veći dio, bit će vraćena u proračun Grada, zaključio je Blažević.