Mijenja se županijski prostorni plan

Golf na Punti Križa ujedinio gotovo sve stranke i vijećnike, Strenja Linić: ‘Nemojmo se lagati, ovo je novi Srđ’

Tihana Tomičić

Izmjene koje će omogućiti gradnju golf terena Matalda na Punti Križa te proširenje ribogojilišta na otoku Plavniku podržala 34 vijećnika, a samo su dva vijećnika bila suzdržana – mostovka Ines Strenja Linić te vijećnik Akcije mladih Darjan Vuković



Primorsko-goranska županija krenut će u izmjene Županijskog prostornog plana: 34 vijećnika podržala su izmjene koje će omogućiti gradnju golf terena Matalda na Punti Križa te proširenje ribogojilišta na otoku Plavniku, a samo su dva vijećnika bila suzdržana – Mostovka Ines Strenja Linić te vijećnik Akcije mladih Darjan Vuković. 


Skupština je projekt Matalda izglasala i kao projekt od izuzetnog značaja za Primorsko-goransku županiju, a jučerašnje odluke, kako je rečeno, samo su uvod u izmjene Županijskog prostornog plana jer se za svaku od lokacija još moraju izraditi dodatne studije utjecaja na okoliš i provesti javne rasprave. 


Rasprava o golfu na Punti Križa izazvala je burnu političku raspravu, no na kraju je Strenja Linić praktički ostala osamljena jer su projekt golfa podržali i HDZ i HNS i IDS i PGS, a svojim glasovima i većinski SDP. Kako je poznato, investitor gradnje golf terena na lokaciji Matalda na Punti Križa na Cresu (administrativno pod upravljanjem Grada Malog Lošinja) je grupa Jadranka Hoteli, koja je već puno ulagala u Lošinj i Čikat, promijenivši karakter turističke ponude Lošinja zadnjih godina.




Sada žele graditi dva golf terena sa 18 rupa, što je preduvjet i za održavanje međunarodnih chanpionshipa, a projekt uključuje i gradnju vila i hotela sa ukupno 1.300 kreveta na terenu površine preko 300 hektara. S obzirom da golf podrazumijeva ogromne količine vode za navodnjavanje, tvrtka koja je radila stručnu podlogu za Jadranka Hotele na temelju čega se traži izmjena Županijskog prostornog plana, argumentirala je da neće biti doticanja Vranskog jezera, dok bi se javna, sanitarna voda koristila samo za smještajne kapacitete, dok bi se navodnjavanje obavljalo desaliniziranom morskom vodom. 


Strenja Linić: Novi Srđ


Ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Adam Butigan uvodno se pozvao na studije tvrtke Urbing d.o.o. koja je izradila studiju društveno-ekonomske opravdanosti projekta, a napomenuo je da je riječ o projektu koji je dobio i potporu države kao projekt od nacionalnog značaja, no s obzirom da se državno povjerenstvo nije sastajalo od 2014. godine, zbog političkih (ne)prilika, na kraju je predloženo da Matalda postane projekt od županijskog značaja. Butigan je rekao i kako se radi tek o pripremama za izmjenu ŽPP-a, te da će svi inicijatori izmjena morati izraditi i detaljne studije utjecaja na okoliš za svoje projekte. 


– Ono što je za nas najvažnije, jest da su projekt i ove zahtjeve Jadranke podržali i Gradsko vijeće Malog Lošinja i Gradsko vijeće Cresa, rekao je Butigan. Cijelo vrijeme želimo povećati sezonalnost kvanerskog turizma, a golf može pomoći da sezona traje najmanje 9 mjeseci godišnje, dodao je. Istaknuo je i da projekt previđa 110 stalno zaposlenih, što bi lokalnim budžetima donosilo oko 15 milijuna dodatnih poreznih prihoda godišnje. 


Ines Strenja Linić u raspravi je citirala pismo koje je udruga Čovjek po mjeri otoka na čelu s Bojanom Genov poslala vijećnicima, te je kazala:


– Ključno je kakav će utjecaj na prirodu imati novi golf tereni, a Punta Križa je jedno od najbogatijih mjesta prirodom na Mediteranu. Ovo je agresivni nasrtaj na otok, a nudi se tehnologija koja je zastarjela i napuštena u svijetu. Nemojmo se lagati, ovo je novi Srđ, kazala je Strenja Linić, citirajući pismo u kojem stoji i da je tvrtka Jadranka »jedan od najvećih bespravnih graditelja na Lošinju«. 


Ona je rekla da je u postojećem planu lokacija za golf bila na Ustrinama, i to na maksimalno predviđenih sto hektara, te da Jadranka čini sve za svoj profit, a da Zakon o zaštiti okoliša nalaže da se najprije uvijek učine sve studije o utjecaju na okoliš iz predostrožnosti za ovakve projekte.


Međutim, svi drugi koji su raspravljali okomili su se na njezine navode: Dinko Beaković (HDZ) rekao je kako se nema što negativno dodati nakon što su projekt podržale lokalne vlasti Lošinja i Cresa, te da napokon dolazi projekt koji će na otocima zapošljavati ljude i donijeti im spas s novim radnim mjestima. Zar ćemo upropastiti i ovu priliku, pa zašto smo ikad išta radili, zašto autoputeve, zašto industriju – uvijek su se devastirale neke šume i livade, zar da se vratimo u kameno doba, rekao je Beaković, kojemu je Strenja Linić odgovorila da govori u ime novog ministra turizma Garija Cappellija koji je dosad bio gradonačelnik Lošinja, a on je pak odgovorio da je to točno, da se s njim doista čuo, ali da nitko od otočana nije protiv projekta pa da nema razloga da Skupština bude. 


Profit i demagogija


Beaković i Strenja Linić nastavili su polemiku kao da HDZ i Most nisu zajedno u novoj vladi, a ona mu je čak rekla i da govori u ime krupnog kapitala. Odgovorili su joj HNS-ovci, Cresanin Đanino Sučić i Miodrag Šarac, koji su rekli da je i normalno da se privatna tvrtka bori za profit, jer je sve drugo demagogija, ali i da Strenja Linić nije smjela javno citirati pismo udruge građana. »Tu je niz vrlo ozbiljnih optužbi, pa vas bi tvrtka Jadranka mogla i tužiti za klevete«, rekao je Sučić. Rekao je i kako Cres ima neusporedivo manje smještajnih kapaciteta od Krka, te da mu nije jasno zašto bi se itko bunio protiv daljnje turističke gradnje, a napomenuo je i da lokacija Matalda čini tek 0,7 posto porvšine Cresa, pa stoga ne može biti riječi o devastaciji otoka. Osim toga, teren je na 50 godina u koncesiju dala Krčka biskupija, pa i to valjda govori o ozbiljnosti projekta, rekao je Sučić. 


Klevete i laži


I Srđan Srdoč (IDS) podržao je projekt, a Franjo Butorac (PGS) pitao je objašnjenje je li tvrtka Jadranka doista tvrtka koja ne poštuje zakone, ili Strenja Linić namjerno kleveće. S obzirom da je ona ranije bila članica PGS-a, na vidjelo je izašao i njihov stari međusobni sukob te je Butorac za vijećnicu Mosta rekao da je ionako i ranije »strašno lagala i strašno ga razočarala« pa ne vidi zašto bi joj itko vjerovao sad. 


Pročelnica za graditeljstvo Koraljka Vahtar Jurković objasnila je da prema njenim saznanjima Jadranka ima sve građevinske i uporabne dozvole te da nema saznanja o bilo kakvim prijavama za bespravnu gradnju, a kazala je i kako će investitor morati najprije još izraditi stratešku procjenu utjecaja na okoliš za šire područje, a potom i specifičnu studiju za samu lokaciju – znati, imat ćemo dvostruku sigurnost, kazala je pročelnica. 


Protiv investitora


Na kraju je Miodrag Šarac (HNS) Strenji Linić poručio:


– Prije sat vremena jednoglasno smo izglasali Strategiju razvoja turizma PGŽ, stalno govorimo o investicijama, a kad napokon imamo privatnog investitora, onda smo protiv? Meni to nije jasno. Pa da netko u Hrvatskoj poželi sagraditi Eiffelov toranj, mi bi valjda i protiv toga bili, rekao je. 


Ines Strenja Linić na kraju je reterirala te je kazala da ona samo želi jamstva da se okoliš neće narušavati: »Nisam protiv, ali moramo imati sve studije«, kazala je. Franji Butorcu poručila je da će se na nju vjerojatno ljutiti dok je živ, no da mu ona tu ništa ne može pomoći, te je na kraju na glasanju bila suzdržana.


Drugi projekt za koji se traži izmjena ŽPP je ribogojište na Plavniku, gdje je postojeći koncesionar Labrax Adria već premašio uzgoj od 200 tona bijele ribe godišnje, te traži širenje područja koncesije. 


Prije toga, Skupština je usvojila Strategiju razvoja turizma PGŽ-a do 2020. godine.