Sigurnost u prometu

Godinu dana od uvođenja radara za kontrolu brzine: Rekorder na ulazu u tunel Škurinje vozio 214 km/h

Darko Pajić

Arhiva NL

Arhiva NL

Vozilo je bilo stranih registarskih tablica, ali unatoč tome neće izbjeći plaćanje kazne u iznosu od 3.000 do 7.000 kuna,  jer je u funkciji program EUCARIS, koji  omogućava razmjenu podataka na području EU-a



Neslavni rekorder vozio je 214 kilometara na sat kraj fiksnog uređaja za mjerenje brzine, koji se nalazi na ulazu u tunel Škurinje na riječkoj obilaznici. Vozilo je bilo stranih registarskih tablica, ali unatoč tome neće izbjeći plaćanje kazne u iznosu od 3.000 do 7.000 kuna koliko je određeno za vožnju od 50 kilometara na sat iznad dopuštene na lokaciji izvan naseljenog mjesta.


Ako se uzme u obzir da je ograničenje na ovoj lokaciji svega 70 km/h, jasno je kako je vozilo išlo čak tri puta brže od zakonski dozvoljenog limita, pa je u ovom slučaju logično upitno je li ovakva kazna dovoljna za ovako drastičan prekršaj. Kako god bilo, ista će se naplatiti, iako je riječ o vozilu sa stranim registarskim tablicama, jer je u funkciji program EUCARIS, koji u ovom segmentu omogućava razmjenu podataka na području EU-a, što znači da će kazna uredno stići na adresu vlasnika vozila u bilo kojoj europskoj državi članici.


Prekršaji i kazne


Statistika Policijske uprave primorsko-goranske pokazuje kako je najviše zabilježenih prekršaja upravo na ulazu u tunel Škurinje, gdje je u prvih osam mjeseci ove godine bilo čak 13.966 prekršaja zbog prebrze vožnje. To je više od polovice od svih naplaćenih kazni na svih 10 lokacija s mjernim uređajima, jer je uhvaćenih prebrzih vozača ove godine bilo 24.511. Ta je brojka i veća ukoliko se promatra razdoblje od srpnja prošle godine kada su radari postavljeni do kraja kolovoza ove godine i ukupno je bilo 34.198 prekršaja. Samo u ovoj godini visina kazni ukupno iznosi 35,2 milijuna kuna, odnosno 17,6 milijuna kuna ukoliko se računa polovičan iznos kazne, koja se određuje ako se ista uplati u roku od tri dana.



Zasad bez novih radara




Iako se o tome špekuliralo, zasad nema naznaka da bi uskoro mogli biti postavljeni dodatni radari na novim ili starim lokacijama. U funkciji do daljnjega ostaje postojećih 5 radara, koji se izmještaju na 10 predviđenih lokacija pretežno na području grada Rijeke. Novost bi mogla biti samo u uvođenju nekih dodatnih lokacija, pa se dio radara planira koristiti i na području grada Crikvenice i otoka Krka o čemu još nije donesena definitivna odluka. Izgledno je da bi mogao biti izmješten jedan od dva radara, koji se nalaze u Zvonimirovoj ulici. Kako god bilo, dugoročno će sigurno radara biti sve više, a prometnih patrola manje. Na to se valja naviknuti i što češće spustiti nogu s papučice na gasu te tako izbjeći plaćanje kazni.



Gdje se najviše treba bojati radara? Tunel Škurinje je apsolutni rekorder, ali tu također treba navesti kako ovdje strani državljani većinom voze prebrzo, dok su Riječani bolje informirani i očito znaju gdje se nalazi radar pa unaprijed smanje brzinu. Na drugom mjestu je drugi radar na riječkoj obilaznici, onaj koji se nalazi na prilazu čvoru Diračje u smjeru kretanja prema Opatiji. Na ovoj lokaciji je dozvoljena brzina od 90 km/h, pa je broj prekršaja nešto manji nego kod tunela Škurinje, te je kod Diračja utvrđeno 3.740 prekršaja. Zatim na trećem mjestu slijedi radar u Zvonimirovoj ulici, gdje je bilo 2.910 prekršaja, pa radar u Kostreni sa 2.236 prekršaja. Na petom mjestu je radar na Novoj cesti, gdje je ograničenje 70 km/h i ove godine odrezano je 1.659 kazni zbog prebrze vožnje. Ukupno je 10 lokacija, uređaji se povremeno izmještaju, a ovo je po statistici i pet lokacija na kojima se oni najčešće nalaze, što naravno ne znači da ostalih 5 lokacija treba ignorirati. Najviše je odrezanih kazni u kategoriji prekršaja za vožnju 30 do 50 km/h iznad dozvoljene, gdje je predviđeno 2.000 kuna kazne u naselju, odnosno 1.000 kuna izvan naseljenog mjesta. I tu je naravno na prvom mjestu radar na portalu tunela Škurinje, gdje ima i najviše obijesne vožnje, odnosno čak 4.815 vozača, koji su na ovoj lokaciji išli 50 km/h iznad dozvoljene brzine, što znači da su u tunel Škurinje ušli brzinom većom od 120 km/h.


Prevencija i sigurnost


Sve navedene brojke ipak ne pokazuju koliko je preventivno djelovanje radara važno u kontekstu povećanja sigurnosti svih sudionika u prometu. Voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa PUPG Boris Skeledžić naglašava da je itekako primjetna promjena ponašanja vozača na svim lokacijama gdje su postavljene kućice za fiksne radare.


– Najvažniji cilj je upravo preventivno djelovanje, a sigurno je da velika većina vozača smanjuje brzinu kad se približava radarima. Iako to nije usko vezano samo uz kontrole brzine, raduje podatak da smo prošle godine na području PUPG imali 17 poginulih u prometnim nezgodama, što je ogroman napredak u odnosu na crnu statistiku iz 2007. godine kada su 54 osobe smrtno stradale. U ovoj godini imamo 12 poginulih i iako nitko ne može predvidjeti koliko će još biti nezgoda s najtežim posljedicama, postoje dobri izgledi da budemo barem na razini prošlogodišnjih brojki, što bi bilo zadovoljavajuće – naglašava Skeledžić.