Rekordi enciklopedije vinopedia.hr

Uspjeh novljanskog enologa: Sokolićeva vinopedia privukla milijune klikova

Franjo Deranja

Ediciju pod nazivom vinopedia.hr dosad je posjetilo čak dva milijuna i 355 tisuća posjetitelja željnih znanja o vinogradarstvu, vinima, ili vinarstvu



NOVI VINODOLSKI Sve je očitiji i sve veći uspjeh poznatog enologa i vinskog pisca Ivana Sokolića (Novi Vinodolski, 7. veljače 1930.) i njegove enciklopedije u elektroničkom obliku.


To je edicija pod natuknicom vinopedia.hr koju je dosad od njezina stavljanja na ekrane PC-ja u elektroničkom leksikografskom obliku posjetilo čak dva milijuna i 355 tisuća posjetitelja! Toliko je »klikova« Ivan Sokolić imao u obliku upita i posjeta na stranice svoje edicije na internetu, koju je postavio upravo u ovo doba jeseni 2008. godine. 


  Od tada vinopedia.hr pronosi glas o Hrvatskoj s općim i općenitim podacima ali i o hrvatskoj vinogradarsko-vinarskoj tradiciji, te o umijeću i mogućnostima njezinih vinara, o značenju vina i vinske kulture u hrvatskim turističkim tradicijama i njezinoj afirmaciji.  

Skroman i samozatajan


Tako se može protumačiti i obilježiti značenje ove leksikografske edicije u elektroničkom obliku čiji su sadržaji pod pojedinim slovima i pojmovima obuhvatili tisuće naziva i pojava u struci i u područjima što ih se dotiču. 




  Svakoga mjeseca na stranicama vinopedia.hr nađe se 26 tisuća novih »klikova« zaintereisranih posjetitelja, željnih znanja ili dopunjavanja i proširenja saznanja o vinogradarstvu, vinima, ili vinarstvu. Ta se statistika širi i na dnevni posjet što dosiže do 900 »klikanja« na tastaturama kompjutora posjetitelja širom svijeta. 


  Koliko je ova edicija značajna za Hrvatsku govori podatak da su najtraženiji pojmovi upravo Hrvatska, zatim sorte vina, a slijedi – od pojmova i nazivlja – Dalmacija, graševina, frankovka, pa tek onda – Francuska… Upravo ti podaci potiču razgovor s autorom elektroničke edicije, leksikona i enciklopedije, vinopedia.hr, Ivanom Sokolićem, dipl. inženjerom, koji je osnovnu i građansku školu pohađao u svojem rodnom gradu Novom Vinodolskom, a onda – po završetku školovanja i studija – bilo ga je po čitavoj bivšoj državi, pa i svijetu, sve do Japana. 


  – Na neki način, zahvaljujući suvremenim telekomunikacijskim medijima, posebice ovom elektroničkom mediju, opet sam se vratio u – svijet, – govori Sokolić, koji samozatajno i skromno ne koristi uza svoje ime i atribuciju znanstvenika, premda prema dugogodišnjem angažmanu to zaslužuje. Radije se služi terminom publicista i popularizatora znanosti! To je zaista i uspio – popularizirati znanost. Osobito enologiju. 



Zanimanje za pojam i sortu frankovka, koja je prema broju »klikova« na vinopedia.hr »plasirana« iznimno visoko, Ivan Sokolić objašnjava time da je i vino od tog grožđa vrlo kvalitetno, jedna je od vodećih vinskih sorata u podregijama kontinentalne Hrvatske a uzgaja se i u Vojvodini, Moldaviji, Rumunjskoj i Bugarskoj te u SAD-u. Potomak je biele beline velike, a ampelografi ju povezuju i s temeljem iz kojeg su proizišli i borgonja crna u Istri (kamo je stigla iz Francuske, a prenesena je i u Srbiju) i teran, te se tek očekuju i odgovori u kojoj je mjeri frankovka prisutna i u drugim kultivarima.



Stranice i u Kini


Njegov Prvi vinogradarsko vinarski leksikon i Vinogradarsko-vinarska enciklopedija, te biblioteke s naslovima Moja vinoteka, 39 napisa pod naslovom »Savjeti enologa«, većina tekstova u »Zlatnoj knjizi o vinu«, »Iskrice o vinu« u seriji knjiga o vinogradarstvu i vinarstvu, dale su izvrstan temelj novom i osuvremenjenom načinu komunciranja sa znanošću i svima koji se u toj komunikaciji žele (pro)naći, a to je elektronički medij, te napokon vinopedia.hr tog istog autora – Ivana Sokolića. 


  – Prijevodi na njemački i talijanski značajno su pridonijeli da se vinopedia.hr čita u mnogim europskim zemljama, ali kada bude dovršen engleski prijevod bit će ta predstavljenost na globalnom planu to veća, s obzirom na poznatu rasprostranjenost engleskog jezika na čitavoj zemaljskoj kugli – govori Sokolić. 


  – Prema stanovitim i pouzdanim podacima stranice moje elektroničke enciklopedije vinopedia.hr otvaraju se i u Kini, ali se njima koristi razmjerno mali broj čitatelja s obzirom na njihovo pismo i jezik, bez obzira što se i tamo sve više služe engleskim jezikom. 


  Treba li ovome dodati još poneki podatak, o izdanju vinopedia.hr, kada ih je na stranicama interneta pod tom natuknicom i na tim klikovima, tih podataka i pojmova, oko tri tisuće? Osim što je izniman podatak i to da je autor, Ivan Sokolić, svoje stranice vinopedia.hr za populariziranje znanosti otvorio čitavom svijetu – besplatno!