Poučna tura

Pohod u svijet Petra Klepca, vila i cuprnica

Marinko Krmpotić

Foto M. Smole

Foto M. Smole

Središnji cilj pohoda u organizaciji Udruge Etnološka zbirka Palčava šiša iz Plešci ovog je puta bio svijet mitološke baštine starih Slavena i njihovih predaka, a tumačenje mitološkog prostora doline rezultat je višegodišnjih terenskih istraživanja spomenute udruge i njenog voditelja Marka Smolea



U raznovrsnim aktivnostima članova Udruge Etnološka zbirka Palčava šiša iz Plešci je i promocija materijalne i nematerijalne baštine čabarskoga kraja, na kojem stoljećima žive Hrvati i Slovenci. U skladu s tom idejom članovi udruge još od 2011. godine redovno organiziraju zanimljive pohode i druženja, a jedan od takvih poučnih pohoda održan je ovih dana u dolini Čabranke i gornjeg toka rijeke Kupe.


Riječ je o pohodu koji može biti ishodište ne samo za daljnje proučavanje povijesti tih pograničnih prostora, već dati i itekako značajan doprinos razvoju turističke ponude. Uostalom, sam opis pohoda koji nam je iznio Marko Smole, organizator ovog i ranijih druženja, pokazuje koliko zanimljivosti očekuje potencijalne sudionike sličnih druženja.


Narodna predaja 


– Ove godine kružni put nas je vodio od Hrvatskog do izvora Kupe, potom do naselja Razloge i natrag. Središnji cilj obilaska ovog je puta bio svijet mitološke baštine starih Slavena i njihovih predaka, a tumačenje mitološkog prostora doline rezultat je višegodišnjih terenskih istraživanja Etnološke zbirke Palčava šiša. Štoviše, ta smo istraživanja predstavili i na međunarodnom kongresu arheologa u Zagrebu, a obilazak terena utemeljen na tim istraživanjima omogućuje posjetiteljima istodobno i uživanje u ljepoti prirode ovoga kraja, i prisjećanje na daleku prošlost. U ovom smo se slučaju okrenuli baštini koja je opstala u narodnoj predaji barem tisućljeće, na nekim mjestima čak i puno duže. Puno je sačuvanih priča koje imaju mitološke osnove i omogućuju tumačenje nekadašnjih svetih prostora slavenske zajednice, ali i zajednica s kojima je ta slavenska barem povremeno dolazila u vezu. Te su zajednice na početku živjele na zaštićenim, plodovitim, osunčanim i izvorima vode bogatim bregovima iznad Osilnice i sa svojim mitološkim pričama zauzela relativno zatvoren geografski prostor doline – kaže Smole i dodaje da je danas njihovo nasljeđe, primjerice, vidljivo u nazivu najznačajnijih brda ovog područja – Kraljevog vrha i Kneževog repa, odnosno Firštovega repa, kako ga zovu preko Kupe.


Mističan prostor 




– Njihovo je nasljeđe i osnova priče o narodnom junaku ovog prostora – u zadnjim stoljećima poznatom pod imenom Petar Klepac. Zanimljivo je i to da su od starih ili susjednih zajednica naslijedili mjesto boginje Majke Zemlje nazvavši ga Sveta gora, pri čemu je posebno zanimljiv prijelaz u kršćanstvo, jer je crkva naslijedila glavno svetište – Svetu Goru, ali i zaposjela cijeli prostor s crkvama čiji su se pastronimi navezivali na pogansko značenje pojedinih prostora. Sve to pojašnjeno je sudionicima pohoda, čime je cijelo ovo područje dobilo na još većoj vrijednosti. Uz stručno vodstvo po odlično uređenom ulaznom putu od Hrvatskog mogla su se, u prirodno mističnom prostoru do izvora Kupe, aktivirati sva osjetila sudionika pa su mogli i sami doživljavati što je nekada vodilo ljude u osjećanju tih prostora – priča Smole.


Na pohodu se skupio velik broj mladih i starih s obje strane granice. – Svi su oni uz priče pratili svijet bajkovitih bića ovih krajeva – šratlička, vila, mračnika i cuprnica – te slijedili prirodni prostor ovoga dijela NP-a Risnjak, kao što su ga razumjeli i tumačili naši davni preci. Pored Etnološke zbirke Palčava šiša uz pomoć Urada za Slovence v zamejstvu Republike Slovenije, pratnju pohodnika omogućio je i Nacionalni park Risnjak. Nadajmo se da će u idućim godinama uz pomoć NP-a Risnjak biti osmišljeni i tiskani vodiči za sve potencijalne posjetitelje jer bismo na taj način ovo područje i dio njegove iznimno bogate i zanimljive povijesti predstaviti mogli i znatno širem krugu ljudi – rekao je Marko Smole.