Nove štete

KATASTROFA U GORSKOM KOTARU Orkansko nevrijeme prouzročilo štetu kao i ledolom

Marinko Krmpotić

Foto: Marko Gracin

Foto: Marko Gracin

Nedavno orkansko nevrijeme prouzročilo je štetu od više desetaka milijuna kuna, srušeno je najmanje 200.000 kubika. Radi se o elementarnoj nepogodi istih razmjera kao i nedavni ledolom, što je za Gorski kotar ekonomska i ekološka katastrofa



DELNICE Sve je očitije da je orkansko nevrijeme koje je na znatnom dijelu područja Gorskog kotara vladalo od 10. do 13. prosinca goranskim šumama nanijelo novu ogromnu štetu čije se posljedice tek zbrajaju, a stručnjaci smatraju da će u konačnici riječ biti o još jednom zaista teškom udarcu na šumu kao najznačajniji prirodni resurs Gorskog kotara. Stoga je, smatraju u Udruzi privatnih šumovlasnika Gorskog kotara, nužno što prije reagirati zbog čega su javnosti uputili i službeno priopćenje.


Katastrofa


– Prema informacijama koje imamo šteta u državnim i privatnim šumama na području Gorskog kotara biti će više desetaka milijuna kuna, a srušeno je najmanje 200.000 kubika drvne mase – vjerojatno i znatno više. Radi se o elementarnoj nepogodi koja će biti istih razmjera kao i nedavni ledolom, a koja za Gorski kotar predstavlja pravu ekonomsku i ekološku katastrofu. Od vjetroizvala oštećeni su deseci tisuća kubika uglavnom crnogorične šume, a razmjeri štete očiti su svima koji su posjetili pogođena područja, navodi se u priopćenju.



Bojimo se da će se ponoviti priča sa smrekovim potkornjakom iz 2016. godine. Velike količine drvne mase iz privatnih šuma ostat će uništene što će imati dalekosežne negativne posljedice na cjelokupni šumski fond. Osim ekonomske štete učinit će se i značajna ekološka šteta u ionako narušenom ekosustavu.





– Nažalost, nakon ledoloma 2014. godine i pojave smrekovog potkornjaka 2016. godine, ovo je već treća elementarna nepogoda koja je u kratkom vremenskom razdoblju zadesila šume Gorskog kotara. Iako je prerano govoriti o konkretnim brojkama, već sada je jasno da će se šteta u privatnim šumama mjeriti desecima milijuna kuna. Većina privatnih šumovlasnika i nakon ove nedaće neće biti u mogućnosti adekvatno reagirati na posljedice ove pojave. Depopulacija i iseljavanje stanovništva, veliki udio staračkih domaćinstava i nesređeni imovinsko-pravni odnosi samo su dio čimbenika koji će za vjerojatnu posljedicu imati da se privatne šume i nakon ove nepogode neće sanirati na način koji propisuje šumarska struka. Privatni šumovlasnici uglavnom ne posjeduju znanja i resurse da se upuste u pothvat sanacije još jedne elementarne nepogode koja je razorila njihove šume.


Sanacija odmah


Zbog svega navedenog, ovim putem pozivamo sve šumoposjednike da nam se obrate ukoliko su uočili oštećenja u svojoj šumi, kako bismo ih uputili na relevantne institucije i pomogli im kod rješavanja nastalih problema. Ujedno molimo relevantne institucije da pravovremeno i adekvatno reagiraju, te im ovim putem nudimo svoju pomoć. Predlažemo da se pravovremeno krene u sanaciju državnih šuma, ali i da se razmisli o uvođenju modela kojim bi se sanirale pogođene privatne šume, naravno sve u konzultacijama sa Savjetodavnom službom i Udrugama privatnih šumovlasnika, piše u priopćenju Udruge koje potpisuju predsjednik Udruge privatnih šumovlasnika Čabar Siniša Lakota, predsjednik UPŠ Gorski kotar Igor Pleše te tajnik UPŠ Čabar i UPŠ Gorski kotar Davor Košmrlj.