Slovensko-hrvatski EU projekt

ISTRAŽIVANJE O BIORAZNOLIKOSTI Risnjak je dom leptira, a ne samo medvjeda, vuka i risa

Marinko Krmpotić

Foto Udruga Hyla

Foto Udruga Hyla

Istraživanje danjih leptira pokazalo je da u NP-u Risnjak ima močvarne riđe i kiseličinog vatrenog plavca, ugroženih vrsta leptira, a pronađeno je i nekoliko novih vrsta, kako danjih, tako i noćnih leptira



Područje Nacionalnog parka Risnjak vrlo brzo moglo bi postati zanimljivo i ljubiteljima leptira. Zaključak je koji se logično nameće nakon početnih iskustava slovensko-hrvatskog EU projekta »Veze prirode«, točnije onog dijela tog zanimljivog projekta koji je vezan uz proučavanje leptira na području NP-a Risnjak.


– Temeljni cilj ovog dijela projekta vezanog uz leptire je istraživanja danjih vrsta leptira i njihove populacije na području NP-a Risnjak. Projekt traje do 28. veljače 2021. godine i vezan je uz terenski rad te objavljivanje prikupljenih rezultata i promotivnih materijala.


Iako je pred nama još godinu i pol rada, već sada su ostvareni rezultati vrlo zanimljivi i nedvojbeno će pridonijeti obogaćivanju saznanja o prirodnoj i biološkoj raznolikosti područja NP-a Risnjak. Naime, jedna od ciljanih skupina ovog istraživanja su danji leptir, točnije – močvarna riđa (Euphydryas aurinia) i kiseličin vatreni plavac (Lycaena dispar), a do sada ostvareni rezultati vrlo su zanimljivi – kazao nam je dr. sc. Toni Koren iz udruge Hyla, koordinator za leptire u ovom projektu.




Kaže kako je pri istraživanju močvarne riđe početna pretpostavka bila je vezana uz podatke s početka sedamdesetih i bilo ih je strah hoće li uopće naći jedinke te vrste na području NP Risnjak. U početku terenskog rada izgledalo je da su njihovi strahovi opravdani jer na tu vrstu nisu nailazili.


Nove vrste


– Napokon smo, nakon onih jakih proljetnih kiša, naišli na dva primjerka nedaleko od izvora Kupe, a nakon toga gotovo svaki izlazak na travnjake NP-a Risnjak značio je susret s tom vrstom pa danas sa sigurnošću možemo reći kako NP Risnjak ima jednu od najjačih populacija močvarna riđe, inače u Hrvatskoj rijetke i ugrožene vrste – kaže Koren.


Kod druge vrste koju istražuju – kiseličinog vatrenog plavca – događa im se nešto slično kao i kod močvarne riđe, odnosno do sada su uočili jedan jedini primjerak i to također na livadi u blizini izvora Kupe. Nadaju se da će priča sličiti onoj o močvarnoj riđi te da će uskoro naći i druge primjerke.



– NP Risnjak je za istraživanje danjih leptira idealan jer su do sada istraživanja obavljena samo na nekoliko livada kraj naselja Hrvatsko. Mi smo sad ta istraživanja proširili i na niz drugih lokacija, odnosno travnjačkih staništa na području NP-a Risnjak te našli nekoliko novih vrsta danjih leptira.


Također smo krenuli i u istraživanja noćnih leptira i to u svom slobodnom vremenu. I tu su rezultati sjajni i imamo na desetke novih vrsta na području Parka. To su pomalo i povijesni rezultati koji daju novu sliku bogatstva i raznolikosti staništa leptira na području NP-a Risnjak i nakon njih moći će se reći da je NP Risnjak i dom leptira, a ne samo tri velike europske zvijeri. Općenito, mene je Gorski kotar oduševio ljepotom, brojnošću i raznovrsnošću biljnog i životinjskog svijeta.



Ponajprije mislim na područje NP-a Risnjak koje je za nas ljubitelje i proučavatelje prirode pravi mali raj. Indikativan primjer za to su mnoge visokoplaninske vrste danjih i noćnih leptira koje susrećemo na dobro održavanim planinskim travnjacima Šegine i Lazac, rekao je dr. sc. Koren, zaključivši kako je dosadašnji rad urodio i vrlo bogatom fotodokumentacijom koja bi mogla biti pretvorena u dvije knjige fotografija, a dio do sada ostvarenih rezultata na proučavanju leptira u okviru projekta »Veze prirode« javnosti će biti predstavljen krajem kolovoza, kad će biti održano predavanje o rezultatima dosadašnjih istraživanja.


«Zaražen« istraživanjem


Stjepan Grevinger koji je s hrvatske strane u ovom EU projektu zadužen za ralizaciju aktivnosti u Hrvatskoj također ističe zadovoljstvo do sada ostvarenim rezultatima.


– Dr. sc. Toni Koren i udruge Hyla rade odlično pa su i mene »zarazili« istraživanjem tako da me se ovih dana može naći na području NP-a Risnjak kako trčim livadama i mašem onom mrežicom za leptire. Šalu na stranu, zaista smo zadovoljni i nakon čišćenja izvora Kupe ovo je novi uspješan nastavak projekta »Veze prirode«.



Posebno bih istaknuo kako je u jednom dijelu ovih istraživanja leptira sudjelovao i jedan talijanski stručnjak, francuski ronioci bili su dio projekta pri čišćenju izvora Kupe a na proučavanju vidre koje će ubrzo početi radit će i austrijski stručnjaci. Time ovi EU projekti, uz sudjelovanje nas i susjeda nam iz Slovenije, zaista imaju pravi EU predznak, rekao je Grevinger.


Ipak krenuo majčinim stopama


Dr. sc. Toni Koren podrijetlom je iz Istre, točnije iz sela Vele Trabe pored Pazina. Osnovnu i srednju školu završio je u Pazinu, a u Zagrebu na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu završio je eksperimentalnu biologiju. Doktorirao je u Sloveniji i to na temi ekologije i genetike sivog puha.



– Majka je bila biolog i bavila se leptirima pa sam živio u kući u kojoj su, primjerice, na zidovima bili preparirani primjerci leptira s područja Pazina. Naravno, kao i većina klinaca, ni ja u početku nisam želio ni čuti da bih nastavio taj majčin posao. Htio sam biti veterinar. No, onda se malo po malo to uz što sam odrastao počelo pretvarati u želju da se time i bavim. I nisam pogriješio, ističe dr. sc. Koren.


Planinski pjegavci itekako vitalni


– Sjajne rezultate ostvarili smo i kad je riječ o vrsti leptira nazvanoj planinski pjegavac (Lasiommata petropolitana). Hrvatskoj najbliža brojnija populacije te vrste nalazi se na području Alpa, a u Hrvatskoj je do sada bila uočena u vrlo malom broju i to pred desetak godina samo na planini Obruč i blizu vrha Snježnika.



No, sad smo na području NP-a Risnjak našli toliko primjeraka te vrste da smo utvrdili kako je populacija te vrste vrlo brojna i da je ta vrsta, koju smo do sada smatrali jako ugroženom, itekako vitalna i zastupljena baš na području NP-a Risnjak, kaže dr. Koren.


Leptirima na krila upisuju brojeve


– Zanimljivo je da se brojnost populacije leptira određuje i zapisivanjem brojeva na krila leptira!


Flomasterom upisani brojevi leptirima ne štete, a istraživačima bitno pomažu, ističe dr. sc. Koren, dodajući kako je jedan od načina utvrđivanja brojnosti populacije pojedinih vrsta leptira i traženje gusjenica iz kojih leptiri nastaju te utvrđivanje njihova broja.