KOČIČIN Svi koji vole rijeke i skloni su ekološkom promišljanju života vrlo dobro znaju da je najbolji znak da je neka rijeka čista i nezagađena to što se na život u njoj odlučuje – dabar.

Naime, taj simpatični glodavac znan iz crtića i stripova na život uz vodu odlučuje se samo ukoliko su vodotoci zdravi. Tim više raduje vijest da su u dolini Kupe, na hrvatskoj stranu, konkretnije na goranskom području, uočeni itekako uočljivi tragovi nazočnosti dabrova.

Naime, kako nam javljaju Alen i Silvija Sobol široj javnosti znani kao vlasnici prekrasne kuće za odmor u mjestašcu Kočičin – objekta koji nekliko godina za redom zasluženo dobija državna priznanja vezana uz smještaj u ruralnim područjima – njihovi nedavni gosti na terenu su uočili nekoliko izglodanih debala spremnih za »pad« u Kupu.

Naravno, riječ je o aktivnostima dabrova koji u trenutku kad se odluče na život uz manji vodotok koji je za njih često preplitak, odlučuju na njemu izgraditi branu koja im osigurava dovoljno visoku razinu vode te istodobno štiti ulaz u nastambu od prirodnih neprijatelja kao što su vukovi i medvjedi.

Deblo spremno za »pad« u Kupu / Snimio Marinko KRMPOTIĆ

Tek kada zgotove branu, kažu stručnjaci, dabrovi kreću s izgradnjom nastambe koje je jedan dio pod vodom, a drugi iznad vode pri čemu se ulaz u nastambu nalazi podvodno. Dabar je, kaže sveznajuća Wikipedija, najveći glodavac sjeverne polutke i drugi po veličini na svijetu (poslije kapibare).

»Masivne i zdepaste je građe, izvrstan plivač i ronilac što mu omogućava građa tijela. Dužina tijela dosegne do 1 metar, visina u hrptu je do 30 cm, a rep je širok i plosnat dužine do 30 cm. Težina odrasle jedinke je 20 do 30 kg. Boja dlake je tamnokestenjasta do sivkasta, na trbuhu je svjetlija dlaka. Dabar je tipični monogam. Spolna zrelost nastupa s 2,5 godine starosti kada se mladi dabrovi odvajaju od roditelja i zasnivaju novu obitelj. Pari se od siječnja do ožujka, a parenje se odvija u vodi. Gravidnost traje prosječno 105 dana, a mladi dolaze na svijet od travnja do lipnja. Ima jednu generaciju godišnje. Ženka okoti do 5 mladih. Osnovni stanišni uvjet za dabra je stalna i dovoljno duboka voda (minimalno 30 cm). Dabar je isključivi biljojed, ljeti se hrani sočnim zeljastim biljem koje nalazi u vodi ili neposredno na obali. Koristi za hranu preko 300 zeljastih i drvenastih biljnih vrsta«, konstatira se u Wikipediji.

Dabrovi / Foto Marko Prpić/PIXSELL

Nažalost, u Hrvatskoj je dabar nestao krajem 19. stoljeća, ali je nizom aktivnosti vraćen u razdoblju od 1996. do 1998. godine u okviru projekta »Dabar u Hrvatskoj«.

Već 2012. godine bilo ih je preko tisuću i brzo su se raširili ne samo hrvatskim rijekama, već i vodotocima Bosne, Slovenije i Austrije. U Kupskoj dolini su primjećeni prije nekog vremena, ali konkretnih dokaza poput ovih fotografija, bar koliko je nama poznato, do sada nije bilo.

Naravno, novi »stanovnik« gornjeg toka rijeke Kupe s turističkog je stajališta itekako dobrodošao i svakako predstavlja još jedan razlog za posjet ljepotici Kupi i čarobnom okružju gorskog dijela ove rijeke.

Kupska dolina, dabrovi, snimio Marinko KRMPOTIĆ