Foto: Roni Brmalj
Stavovi su uglavnom usuglašeni te će prijedlog uskoro pred Sabor. U odnosu na prvobitnu, nova verzija donosi konkretne mjere i projekte poticanja razvoja brdsko-planinskih područja, nositelje te način praćenja provedbe, a naglasak je na posebnom fondu, održivom razvoju, programu HPP itd.
VRBOVSKO Članovi Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Zakona o brdsko-planinskom području polako kraju privode svoj posao. Najbolje o tome svjedoči aktualni tekst prijedloga tog zakonskog akta, tekst koji bi, najavljuje se, mogao doživjeti tek manje promjene, što znači da su stavovi uglavnom usuglašeni te da će uskoro saborski zastupnici dobiti Nacrt prijedloga budućeg »brdskog« zakona. U odnosu na početni tekst o kojem smo pisali pred nepunih pola godine, nova verzija je direktnija i konkretnija pa je napredak vidljiv.
Tako je, primjerice, sada jasno određeno da će jedinice lokalne samouprave koje budu obuhvaćene ovim zakonskim aktom biti razvrstane u tri skupine koje će biti određene postojećim indeksom razvijenosti. Prvu će skupinu činiti JLS-i koji imaju status potpomognutih područja, u drugoj će skupini biti one općine i gradovi koje se prema indeksu razvijenosti nalaze u trećoj i čevrtoj četvrtini iznadprosječno rangiranih JLS-a, a u trećoj skupini bit će one koje se nalaze u prvoj i drugoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave.
– Oni s višim indeksom razvijenosti kao Fužine i Delnice moći će se na pojedine natječaje javljati baš stoga jer dolaze iz ovih brdsko-planinskih područja, a uz to u planu je i formiranje Fonda koji će biti namijenjen isključivo brdsko-planinskim područjima i u kojem će biti osigurana sredstva za projekte koje ćemo mi predlagati i osmišljavati, a ovisno o kvaliteti tih prijedloga država će omogućavati sufinanciranje – ističe Mufić.
Temeljni dokument ovog Zakona, ali i razvoja brdsko-planinskih područja, bit će Program razvoja brdsko-planinskih područja koji donosi Vlada RH na prijedlog nadležnog Ministarstva, a tim će Programom biti utvrđene »mjere i projekti poticanja razvoja brdsko-planinskih područja, nositelji njihove provedbe, provedbene radnje, izvori sredstava te metodologija praćenja provedbe i vrednovanja pojedinih mjera«, piše u Članku 17., dok se u Članku 16. navodi kako taj dokument mora ponuditi višegodišnji program, a godišnji plan rada izrađivat će se i prezentirati početkom svake nove godine.
Održiva proizvodnja
Nacrt predviđa i konkretnije aktivnosti pa bi tako trebao biti osnovan i Fond za razvoj brdsko-planinskih područja u okviru kojeg će se »financirati programi i projekti koji pridonose poticanju razvoja brdsko-planinskih područja, njihovoj gospodarskoj i socijalnoj revitalizaciji, jačanju socijalne kohezije i povećanju broja stanovnika te ostvarivanju koncepta održivog razvoja«.
Nadalje, u odjeljku Nacrta nazvanom Održiva proizvodnja i potrošnja kroz Članak 23. potiče se uvođenje »zelenih i održivih mjerila u postupku javne nabave, u smislu ekološki prihvatljivih roba, radova i usluga te usmjeravanje proizvodnje na specifične proizvode od sirovina i prirodnih bogatstava lokalnog područja«, pri čemu je »cilj politike održive proizvodnje i potrošnje smanjiti potrošnju resursa, onečišćenje okoliša, jačanje izvornog domaćeg proizvoda te zadržavanje stanovništva na brdsko-planinskim područjima«.
Novost je i četvrti dio Članka 7. u kojem piše kako status brdsko-planinskog područja u okviru ovog Zakona ne mogu ostvariti one jedinice lokalne samouprave koje su obuhvaćene propisom kojim se uređuje razvoj otoka, kao ni one koje se svojim teritorijem protežu uz morsku obalu i imaju gustoću naseljenosti veću od 20 stanovnika po kilometru kvadratnom. No, u konačnici to ne znači da će broj općina i gradova koji će koristiti pogodnosti novog zakona biti manji. Naprotiv – zahvaljujući kriterijima koji se određuju na temelju indeksa razvijenosti, sad će broj korisnika ovog zakona narasti, i to za gotovo 100 posto!
Novost ovog Nacrta je i program Hrvatski planinski proizvod kroz koji će se »poticati proizvodnja, plasman i promocija izvornih i inovativnih proizvoda, a ministar nadležan za poslove regionalnog razvoja pravilnikom će propisati način provođenja, mjere i aktivnosti tog programa«, piše u Članku 24.
Napokon, pogodnost bi trebala donijeti i Planinska iskaznica, dokument na kojeg će pravo imati svaka fizička osoba koja ima prebivalište, odnosno pravna osoba koja ima registrirano sjedište na brdsko-planinskom području. Koje pogodnosti će ta iskaznica donijeti bit će određeno zakonskom uredbom i pravilnikom, konstatira se u članku 26., ali bez konkretnijih pojašnjenja.
Pravednija raspodjela
Kao član radne skupine za izradu Nacrta Zakona o brdsko-planinskom području, gradonačelnik Vrbovskog Dražen Mufić vrlo je zadovoljan iznesenim prijedlogom.
– Ovim Nacrtom obuhvaćeno je mnogo toga – od gospodarstva i socijalne politike do demografije, pa vjerujem da je moguć napredak. Istina, zbog odredbi indeksa razvijenosti doći će do proširenja i to za skoro 100 posto pa će se zakon odnositi na ukupno oko 90 lokalnih samouprava. No, one će biti podijeljene u tri skupine, što će omogućiti pravedniju raspodjelu u okviru koje će pomoć dobivati oni koji je i zaslužuju.
Meni je posebno drago što je pažnja posvećena i nacionalnim manjinama te što se u Članku 3. kaže kako RH i područne (regionalne) samouprave i jedinice lokalne samouprave te njihova tijela imaju dužnost osiguravati pretpostavke razvoja područja obuhvaćenih ovim zakonom. To znači da sada znatno ozbiljniju obvezu pomaganja i sudjelovanja u razvoju imaju i Županije, pri čemu od naše Županije očekujem i formiranje Fonda za Gorski kotar, sukladno zakonskoj odredbi osnivanja Fonda za brdsko-planinska područja.
