Obnova objekta na Lipovici

Vidikovac na lungomaru dobiva novi krov. Stari je oštećen u nevremenu

Aleksandra Kućel Ilić

Snimio Sergej DRECHSLER

Snimio Sergej DRECHSLER

Današnji vidikovac i mjesto omiljeno za fotografiranje u svojoj originalnoj namjeni bio je kupališna kućica obitelji Schwegel, za koju je projekt izradio znameniti arhitekt Carl Seidl



OPATIJA Nekad kupališna kućica, a danas vidikovac na Lipovici, objekt koji je star 109 godina, opasan je skelama jer se obnavlja nakon šteta koje je koncem listopada prošle godine nanijelo nevrijeme. Iz Grada Opatije navode da će radovi biti brzo dovršeni.


– Sanira se cijeli krov vidikovca koji je bio oštećen od olujnog juga 29. i 30. listopada 2018. godine, a dodatno je pri sanaciji tih oštećenja zamijećeno da je krov ispod crijepa bio djelomično truo pa se i konstrukcija krova istovremeno popravlja. Troškovi sanacije krovne konstrukcije vidikovca na Lipovici iznose 29.902,20 kuna plus PDV. Investitor je Grad Opatija, a izvođač trgovačko društvo Parkovi – kažu u Gradu Opatiji. Tijekom nedavnog »hodajućeg kolegija«, gradonačelnik Ivo Dujmić sa suradnicima uz ostala je gradilišta obišao i kućicu na Lipovici kojoj će se, kako je najavljeno, zamijeniti i dotrajale drvene grede.


Današnji vidikovac i mjesto omiljeno za fotografiranje i slanje nezaboravnih »kartulina«, u svojoj originalnoj namjeni bio je zapravo kupališna kućica za potrebe obitelji Schwegel. Zanimljive crtice iz opatijske povijesti prenio nam je Boris Zakošek iz Državnog arhiva u Rijeci i autor knjige »Opatijski album«.




– Kućica na Lipovici je izgrađena u okvirima kupališta Ville Schwegel u kojoj se danas nalazi opatijski Matični ured. Građevinska dozvola za kupališnu kućicu izdana je 1910. godine, a projektirao ju je znameniti arhitekt Carl Seidl. Da bi barun Josef von Schwegel mogao dobiti građevinsku dozvolu, uvjetovano mu je da se kućici mora omogućiti javni pristup u vrijeme kada je on i njegova obitelj ne koriste. Schwegel je na to pristao, a ključevi su se nalazili u lječilišnom povjerenstvu, te je bilo omogućeno njezino javno korištenje – otkrio je Zakošek. A. KUĆEL-ILIĆ