Dogovor

ZAMJENA ZEMLJIŠTA Građevinska tvrtka ustupila gradskoj upravi parcele za aneks dječjeg vrtića

Mladen Trinajstić

Foto: Mladen Trinajstić

Foto: Mladen Trinajstić

GP Krk je Gradskoj upravi dao tri svoja građevinska zemljišta ukupne površine 2,5 tisuća »kvadrata«, u zamjenu za dva gradska zemljišta u Ružmarinskoj ulici površine 980 m2 uz nadoplatu od 198.000 eura. Tu će se izgraditi aneks postojećeg vrtića



KRK Svjesni potrebe za jačanjem kapaciteta svog dječjeg vrtića u kojem je, uzgred rečeno, na početku ove odgojne godine na listi čekanja »ostalo čekati« 13-ero neupisanih mališana, vodstvo Grada Krka pokrenulo je mjere kojima bi se omogućilo prostorno širenje krčkog Dječjeg vrtića »Katarina Frankopan«. Proširenje je zamišljeno njegovom dogradnjom novim prostorijama u kojima će se moći ustrojiti dodatne odgojne skupine. Tako je na ovoljetnoj sjednici Gradskog vijeća, među ostalim, jednoglasno prihvaćen i gradonačelnikov prijedlog o zamjeni zemljišta u vlasništvu Grada s onim u vlasništvu građevinske tvrtke GP-a Krk.


Tim činom lokalni su građevinari Gradskoj upravi dali tri građevinska zemljišta u svom vlasništvu, ukupne površine nešto manje od 2,5 tisuća kvadrata, i to u zamjenu za dva Gradska zemljišta ukupne površine 980 kvadrata, smještena u Ružmarinskoj ulici, na istočnom dijelu grada. Kako je netom realiziranom zamjenom utvrđena nemala razlika u kvadraturi, ali i tržišnoj vrijednosti građevinskih parcela, Gradska se uprava istom odlukom obvezala po zaključenju Ugovora o zamjeni nekretnina otočnu kompaniju obeštetiti podmirenjem razlike u cijeni zamijenjenih zemljišta, a koja je u ovom slučaju procijenjena na 198 tisuća eura.


Idealan prostor


Zamjenom zemljišta na kojima je, prije ovog »manevra«, GP Krk planirao izgraditi tri višestambena objekta namijenjena tržištu, Grad je u neposrednom susjedstvu svog, sa svih ostalih strana izgrađenim objektima već zaokruženog vrtića, osigurao prostor na kojem će u skorijoj budućnosti biti moguće izgraditi svojevrsni aneks postojećeg kompleksa, svog modernog, dopadljivog i funkcionalnog vrtića čije i više no uspjelo arhitektonsko oblikovanje potpisuje poznati i nagrađivani riječki arhitekt Idis Turato.




– S obzirom na to da je krčki vrtić, baš kao i naša osnovna škola, pravo remek-djelo suvremene hrvatske arhitekture, istom smo arhitektu povjerili i osmišljavanje i razradu projektnog rješenja njegove nadogradnje – kaže zamjenik gradonačelnika Čedomir Miler, naglasivši da je zemljište koje se nalazi točno pred vrtićkim kompleksom idealno pozicionirano za realizaciju tog očito i više no potrebnog plana.



U trenutku otvaranja krčkog vrtića, tu je ustanovu pohađalo dvjestotinjak mališana vrtićkog i jasličkog uzrasta. Vrtić je tad imao 12 odgojno-obrazovnih skupina: tri mješovite (od 1 do 3 godine), jednu mlađu vrtićku skupinu, dvije skupine djece u godini prije polaska u školu i pet mješovitih grupa djece u dobi od treće do pete godine. U tad otvorenoj zgradi bilo je više mjesta, no što je tadašnjim odgojnim skupinama trebalo pa se dio prostorija koristio i kao »dodatne« dvorane za igru i sport. U međuvremenu je broj polaznika narastao do brojke 245, a u odgojnu funkciju stavljene su i prostorije u kojima se danas organizira boravak mališana s posebnim potrebama.



»Sladak problem«


– Iako je krčki vrtić relativno nov, odnosno stavljen u funkciju tek prije devet godina, već smo danas, zapravo značajno prije no što smo to mogli očekivati, suočeni s potrebom razmišljanja o njegovom proširenju – ustvrdio je Miler, ocijenivši da se u proteklom periodu na području grada dogodio »sladak problem« bržeg i intenzivnijeg rasta broja stanovnika u odnosu na brojke na koje su, u vrijeme projektiranja vrtića, ukazivale tad očito prekonzervativno postavljene projekcije.


S rastom broja stanovnika grada, narastao je i broj mališana, nastavlja dogradonačelnik, naglašavajući da je samo dio tog rasta rezultat pozitivnih demografskih trendova. Onaj drugi element, a koji je zapravo još izraženiji, rezultat je migracijskih kretanja unutar naše zemlje i zamjetnog doseljavanja novih stanovnika koji na Krk dolaze zbog pronalaska posla, nastavlja Miler, konstatirajući da se o potrebama stalnorastuće krčke populacije, uključujući i one predškolskog uzrasta, u lokalnoj upravi nedvojbeno mora razmišljati.