Uklanjanje bova uz obalu Malinske, Vantačića i Porta aktualiziralo problem nedostatka vezova

Snimio Mladen TRINAJSTIĆ

Ljudi koji su ostali bez mjesta za sidrenje ili vezanje plovila upozoravaju na prekrutu praksu i nedostatak vezova, dok predstavnici vlasti kažu da se strogo pridržavaju zakona i zahtjeva lokalne samouprave da se uvede red u akvatoriju

KRK Nakon što su djelatnici Županijske lučke uprave Krk pred početak ljetne sezone odradili prvu »veću« i organiziraniju akciju uklanjanja bova s nelegalnih sidrišta u akvatoriju otoka Krka, u ovom naletu oko Malinske i okolnih joj mjesta, počeli su dolaziti prvi, očekivani znaci nezadovoljstva i ogorčenosti korisnika takvih vezova. Nedavno nas je jedan od »vlasnika« uklonjene bove upozorio na, po njemu, neopravdanu i prekrutu praksu sječe improviziranih vezova odnosno uklanjanja bova, lanaca i konopa kakvi su godinama korišteni za sidrenje barki i glisera uz obalu Malinske, Vantačića i Porta.

Neotuđivo vlasništvo

– Prema procjeni, ovog je proljeća ondje uklonjeno 70-tak takvih bova čime je Lučka uprava napravila velike probleme vlasnicima i korisnicima tih bova, piše nam nezadovoljni vlasnik plovila napominjući da ljudi koji su, kao i prethodnih godina, u Malinsku dovezli čamce sad nemaju gdje s njima. Odgovori na pitanja koje smo postavili mjerodavnima idu za tim da plovila sidrimo odnosno privezujemo u nekoj od lučica, što je nemoguće, jer u njima mjesta nema ni za lijek, naglašava naš čitatelj ogorčen postupcima predstavnika ŽLU-a.

Moglo se ljude upozoriti na možebitne probleme s bovama i svima dati razdoblje prilagodbe od kojih godinu, dvije, dok se ne snađemo i dok se, u konačnici, u lukama ne osigura dostatan broj vezova odnosno prostora za sidrenje. Bova, uže, pribor i sidro, zajedno s postavljanjem koštaju četiri do pet tisuća kuna i privatno su, znači i neotuđivo vlasništvo. Nezadovoljni »vlasnik« uklonjenog veza najavljuje da će, zajedno s ljudima koji su se poput njega našli u problemima, sudskim putem od ŽLU-a Krk tražiti da mu se naknadi šteta koja mu je učinjena uklanjanjem bove i i neomogućavanjem korištenja alternativnog načina vezivanja ili pak sidrenja plovila.

Sve po zakonu

Ravnatelj ŽLU-a Krk Anđelko Petrinić vrlo rado prokomentirao je nezadovoljstvo ljudi koji su, ističe, dosad stvarali nered na moru istodobno koristeći inerciju službi i tijela koja nisu dovoljno predano provodila mjere kakve po potom pitanju oduvijek propisuju zakoni.

– Akcija se temelji na važećim zakonima i zaključcima sastanka koji je u Krku okupio predstavnike PU primorsko-goranske, Carinske uprave, Lučke kapetanije, ŽLU-a Krk i PGŽ-a. Na traženje lokalnih jedinica otoka Krka, tom je prigodom određeno da će se ŽLU Krk kadrovski i operativno ekipirati, a sve da bi, sufinancirani od jedinica lokalne samouprave, mogli početi sustavnije i organiziranije sprečavati nelegalno sidrenje, naglašava Petrinić. Tamo gdje postoje važeća Rješenja o uklanjanju bespravnih sidrišta, što je bio slučaj i u Malinskoj, mi ćemo postupati, a to kanimo nastaviti činiti i ubuduće, nastavlja ravnatelj ŽLU-a Krk. Našem postupanju prethodio je zahtjev lokalne samouprave za uklanjanjem nelegalnih sidrišta kojeg je potom, svojim službenim rješenjem, potkrijepila i nadležna Lučka kapetanija, u ovom slučaju riječka. ŽLU Krk zapravo samo provodi ono što određuju druga, za tu tematiku mjerodavna tijela, a s Malinskom smo krenuli jer su nadležni procijenili da je upravo ondje taj problem najizraženiji, kaže Petrinić.

Na primjedbe da se korisnici bespravnih sidrišta zapravo nemaju gdje »preseliti« Petrinić ustvrđuje da je to dijelom istina, ali i da takve okolnosti ni na koji način ne mogu opravdati praksu nelegalnog »parkiranja« plovila. – Taj izraz koristim upravo stoga da bih ukazao da se, ni u Krku, niti Rijeci a ni u Zagrebu automobil ne može parkirati u gradskom parku ili na šetalištu, u slučajevima kad ne možemo naći slobodno mjesto na prakirališnom prostoru, kaže Petrinić. Na suhom se bojimo pauka kojeg na moru nema, što ipak ne znači da je ondje baš sve dozvoljeno. Napominjući da se upravo zbog rješavanja tih, zapravo višedesetljenih problema vezanih uz deficit raspoloživih vezova u krčkim lukama priprema više velikih i sveobuhvatnih ulaganja u širenje i »kapacitatvno jačanje« ovdašnjih luka (posebice one krčke, bašćanske, puntarske i njivičke) koje bi u skorijoj budućnosti trebale dobiti niz novih lučkih objekata i sadržaja, a time i novih komunalnih, komercijalnih odnosno sezonskih vezova Petrinić zaključuje da se ne može reći da se o tome ne razmišlja i »da se neće«. Ali za sve to nam jednostavno treba vremena, završio je Petrinić podcrtavši da takve okolnosti ne opravdavaju bilo čije samovoljno i nelegalno postupanje.

Tri sidrišta

Ne samo da nas u ovakvom postupanju pokrivaju zakoni i službena rješenja već je postupanje ovakve vrste temljeno i na nastojanjima da se taj akvatorij iznova učini sigurnim za plovidbu, nastavlja Petrinić napominjući da nelegalno postavljanje takvih naprava i praksa sidrenja plovila »ondje gdje se nekomu smisli« uvelike ugrožava sigurno prometovanje morem. Sidriti se, znamo, može samo unutar lučkog područja ili pak na područjima koja su za tu namjenu definirana prostorno-planskom dokumentacijom. Između Malinske i Porta prostornim su planom definirana tri sidrišta, međutim za njih tek treba raspisati koncesije za što je nadležna Županija. Sve drugo je potpuno nelegalno i ne može se tolerirati, zaključuje Petrinić napominjući da će se na isti način postupati i kod svih drugih nelegalnih sidrišta.