Desetljeće i pol dugi radovi obnove dijela samostana koji potiče iz 11. stoljeća, kad su na Košljunu živjeli Benediktinci, obavljani su postupno. Radili smo korak po korak, tempom kojeg su nam omogućavale financije, naglasio je fra Stjepan, dodajući kako je nemalu pomoć pri obnovi dalo Ministartvo kulture, kao i franjevačka provincija sv. Jeronima sa sjedištem u Zadru te lokalna samouoprava. Ipak, glavnina radova financirana je sredstvima ove samostanske zajednice, koja je dovršetkom radova na gornjoj eteži kompleksa dobila »društveni prostor« namijenjen održavanju skupova, predavanja i seminara duhovnih vježbi, zaključio je vikar i ekonom samostana na Košljunu.
Za postav arheoloških artefakata zaslužan je Ranko Starac, arheolog i kustos Povijesnog i pomorskog muzeja Hrvatskog primorja koji je ujedno i inicijator nove prezentacije arheološke baštine Košljuna, kaže fra Stjepan, dodajući i kako je onaj »metafizički dio« novog izložbeno-prezentacijskog kompleksa koji govori o povijesti redovništva na Košljunu, osmislio i stvorio od fra Bernardin Škunca, autor tekstova postava povijesno-umjetničke baštine i duhovnih tragova benediktinaca i franjevaca na tom otočiću, te riječka umjetnica Vesne Rožman. Izložbeni je prostor sinteza arheoloških, slikovnih, svjetlosno-ambijentalnih i zvučnih elemenata koji stvaraju uistinu ugodnu duhovnu atmosferu, naglasio je vikar franjevačkog samostana dodavši kako su svi uključeni u osmišljavanje tog projekta posjetiteljima željeli ponuditi ponešto drugačije iskustvo upoznavanja kulturno-povijesne i religijske baštine stanovnika Košljuna, ali i cijelog otoka Krka.