Izloženo blago franjevaca

Spiritualni put u prošlost košljunskog samostana

Mladen Trinajstić



 Desetljeće i pol dugi radovi obnove dijela samostana koji potiče iz 11. stoljeća, kad su na Košljunu živjeli Benediktinci, obavljani su postupno. Radili smo korak po korak, tempom kojeg su nam omogućavale financije, naglasio je fra Stjepan, dodajući kako je nemalu pomoć pri obnovi dalo Ministartvo kulture, kao i franjevačka provincija sv. Jeronima sa sjedištem u Zadru te lokalna samouoprava. Ipak, glavnina radova financirana je sredstvima ove samostanske zajednice, koja je dovršetkom radova na gornjoj eteži kompleksa dobila »društveni prostor« namijenjen održavanju skupova, predavanja i seminara duhovnih vježbi, zaključio je vikar i ekonom samostana na Košljunu.



U najstarijem i još donedavna zapuštenom dijelu samostanskog kompleksa, zapravo u krilu koje potiče još iz vremena kad su Košljun nastanjivali franjevački prethodnici – redovnici svetoga Benedikta, zahvaljujući radu i trudu tamošnjih fratara i njihovih brojnih pomagača, stvoren je jedinstven i vrlo dojmljiv izložbeni postav koji posjetitelje tog otočića vodi na putovanje u davna vremena te dugu i bogatu povijest samostanskog otočića i njemu susjednog Krka.


– Radi se o projektu na kojem intenzivno radimo već punih 15 godina, kaže nam fra Stjepan Žužić, samostanski vikar i ekonom. Doznali smo kako je unutar najprije sustavno arheološki proučenog, a potom i temeljito obnovljenog dijela nekadašnjeg benediktinskog samostana (kojeg su kasnije dograđivali franjevci) uređen multimedijalni izložbeni postav koji posjetitelje vodi na pomalo spiritualno, metafizičko putovanje u dugu povijest košljunskog redovništva. 


    Za postav arheoloških artefakata zaslužan je Ranko Starac, arheolog i kustos Povijesnog i pomorskog muzeja Hrvatskog primorja koji je ujedno i inicijator nove prezentacije arheološke baštine Košljuna, kaže fra Stjepan, dodajući i kako je onaj »metafizički dio« novog izložbeno-prezentacijskog kompleksa koji govori o povijesti redovništva na Košljunu, osmislio i stvorio od fra Bernardin Škunca, autor tekstova postava povijesno-umjetničke baštine i duhovnih tragova benediktinaca i franjevaca na tom otočiću, te riječka umjetnica Vesne Rožman. Izložbeni je prostor sinteza arheoloških, slikovnih, svjetlosno-ambijentalnih i zvučnih elemenata koji stvaraju uistinu ugodnu duhovnu atmosferu, naglasio je vikar franjevačkog samostana dodavši kako su svi uključeni u osmišljavanje tog projekta posjetiteljima željeli ponuditi ponešto drugačije iskustvo upoznavanja kulturno-povijesne i religijske baštine stanovnika Košljuna, ali i cijelog otoka Krka.