Vuna se vrlo sporo razgrađuje, a vjerojatno će opet završiti odbačena u prirodi

Nitko je neće: Vuna na Cresu i Lošinju opet ekološki problem

Ira Cupać Marković

Iako se lani činilo da će se nešto sustavno promijeniti s otkupom vune, to se nije dogodilo pa će se vjerojatno u prirodi naći tisuće kilograma odbačene vune, a neće se iskoristiti ni poticaji za zbrinjavanje 



CRES/LOŠINJ  Na cresko-lošinjskom otočju nekoliko tisuća kilograma ovčje vune opet bi moglo ostati neiskorišteno u prirodi kao ekološki problem, budući da se vuna sporo razgrađuje.


Naime, otkup vune u cijeloj Hrvatskoj posljednjih dvadeset godina je problematičan, na otocima posebno, stoga je prošle godine s nadom da će se sustavno nešto promijeniti dočekana poduzetnička ideja i plan tvrtke Kristan Nautika d.o.o. iz Pinezića na Krku o otkupu vune i njenom izvozu na talijansko tržište.


Lani je toj tvrtki Poljoprivredna zadruga Cres isporučila 2.252 kilograma, a creski ovčari 2.273 kilograma vune, a iako je bilo najavljeno da će Kristan Nautika za kilogram vune platiti kunu i pol, taj iznos nikada nije isplaćen. Isto se dogodilo i prije četiri godine kada je vunu preuzela Vunapromet koja također nikada Zadruzi nije platila otkup, a u međuvremenu je tvrtka propala.   

Materijal, a otpad


Ravnatelj creske zadruge Mateo Ferarić sa žaljenjme konstatira kako se problem nastavlja, pa iako se povremeno javljaju poduzetnici zainteresirani za otkup, od konkretnog posla za sada ništa.




I predsjednik cresko -lošinjske Udruge ovčara »Lesa«, dr. vet. Dubravko Devčić, iskazuje bojazan da će ove godine vuna ostati u prirodi, a na pitanje bi li se isplatilo na otočju pokrenuti preradu vune, kaže kako količine vune koje se godišnje dobiju strižom ovaca nisu dostatne za pokretanje pogona prerade, a dovoz vune s kopna na otok bio bi preskup.


Inače lani je na cresko-lošinjskom otočju u registru ovaca s markicama bilo nešto preko 13 tisuća, a neslužbeno je broj veći, po nekim procjenama do 15, a po najoptimističnijim i 18 tisuća ovaca.


Kako se strižom dobiva oko kilogram vune po ovci, to znači da će na otočnim terenima ove godine ostati isto toliko kilograma neiskorištene vune.


I dok je u organiziranim i uređenim državama koriste kao sirovinu za izradu odjeće, uporabnih predmeta, izolacijski materijal, kod nas završava kao otpad. Ali scenarij može biti još i gori, jer po riječima tajnice Udruge »Pramenka« iz Orleca, problem otkupa vune uskoro neće ni postojati jer ovčarstvo na otočju zbog divljih svinja naočigled nestaje. 



Predsjednica »Rute«, dizajnerica Vesna Jakić, kaže kako udruga ne može riješiti probelm vune na otoku jer godišnje iskoriste maksimalno do tisuću kilograma, ali su pokazali da vuna ne mora završavati neiskorištena i odbačena, već da novim tehnikama i kreacijama priča o mogućnostima njenog korištenja može početi na nov način.    – U proteklih 12 godina uvjerila sam se kako u drugim zemljama ne samo da se ne odriču vune, nego čine sve da ovaj prirodni resurs maksimalno valoriziraju i populariziraju. Sudjelovali smo u Francuskoj na Izložbi vune Europe, gdje su bile prikazane brojne mogućnosti njenog korištenja. Vuna creske pramenke je gruba i ne može se očekivati njeno korištenje npr. u tekstilnoj industriji, ali kao izolacijski materijal u građevinarstvu ili kod izrade tepiha i slično, sigurno postoje velike mogućnosti, posebno što se upotreba prirodnih materijala u svijetu sve više cijeni, zaključuje Vesna Jakić.


  


Proizvodi »Rute«


– Štete su iz godine u godinu sve veće, ljudi odustaju od ovčarstva pa je otkup vune zapravo potpuno sporedan problem, zaključuje Elizabeta Mužić. 


   Inače, lani su i u creskom i u lošinjskom proračunu bila osigurana sredstva kao poticaj za otkup vune. Na području Grada Malog Lošinja za tu je namjenu lani bilo rezervirano 15 tisuća kuna, a kako je svega jedan ovčar zbrinuo vunu na adekvatan način, u suradnji s poduzećem Kristan Nautika d.o.o, i u skladu s količinom danom na otkup, isplaćeno mu je 1.563 kuna. Ove godine predviđena su sredstva u istom iznosu, dakle 15 tisuća kuna, a kako bi se privukao veći broj tvrtki koje otkupljuju ovčju vunu, Grad je donio Pravilnik o načinu dodjele i korištenju sredstava potpora za poljoprivredu, obrt, malo i srednje poduzetništvo koji obuhvaća i poticaj za otkup vune, ali do sada nije bilo interesa ni nakon objave u sredstvima javnog informiranja, navodi glasnogovrnica Martina Krajina Mršo.


Iz gradskog proračuna Cresa prošle godine kao poticaj za otkup vune ovčarima je isplaćeno 6.787 kuna. Kako sada stvari stoje, ove godine u proračunima ta stavka neće ni biti realizirana. 


   Creska Udruga »Ruta« osnovana je 2000. godine, a povod je bilo upravo nastojanje da se nešto učini s vunom otočnih ovaca koja je neiskorištena i odbačena ostajala u prirodi i završavala kao otpad.


»Ruta« i njeni uporabni i ukrasni predmeti izrađeni tehnikom filcanja vune, kao i edukativne radionice s djecom i odraslima u međuvremenu su prepoznatljivošću i originalnošću daleko premašile otočne granice.


Preko deset njihovih proizvoda nosi oznaku Hrvatski otočni proizvod, a radionice godišnje prolazi velik broj polaznika, među ostalima i gosti otoka, a održavaju se u cijeloj Hrvatskoj.