Konačni krah nakon četiri desetljeća

Haludovo nema niti jednog gosta: rezidencija za vlasnika i obitelj

Alenka Juričić Bukarica

 Sezona je u punom jeku, a 24 stalno zaposlena u ovom nekadašnjem turističkom gigantu odrađuju je bez da su za to plaćeni posljednja četiri mjeseca



RIJEKA Radnici Haludova u Malinskoj već tri mjeseca nisu dobili plaću, a polovicom kolovoza dospijeva i četvrta, zasad neisplaćena. Sezona je u punom jeku, međutim, 24 stalno zaposlena u ovom nekadašnjem turističkom gigantu odrađuju je bez da su za to plaćeni. Doduše, posla i nema previše, obzirom da je nekad poznati hotel Palace i dan danas prava ruševina i ruglo, a jedini objekt koji je i nadalje ostao koliko toliko u funkciji – Ribarsko selo, gotovo da i nema gostiju. U ovom apartmanskom naselju su ove godine odrađeni manji zahvati na uređenju, međutim, većih kvalitativnih pomaka i nadalje nema. 


    Kako doznajemo, čini se da ove godine nema ni klasičnih turista tijekom špice u Ribarskom selu, već je ono zatvoreno za komercijalnu upotrebu i postalo je ljetna rezidencija za vlasnikove goste. 


    Prema riječima Loredane Gluhak, regionalne povjerenice Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH), time se pokazuje kako nema pomaka u smislu komercijalizacije objekata i razvoja Haludova.     – Još kada je Haludovo prije deset godina dobilo novog vlasnika, donijeta je odluka o prekidu djelatnosti, što je nakon pritiska da se djelatnost mora nastaviti, izmijenjeno. Međutim, sada se pokazuje kako je očito želja kupca bila da se objekti Haludova ne vrate u komercijalne svrhe već da se koriste za privatne. Ljudi koji su ostali ondje zaposleni, usto rade već tri mjeseca bez plaće. Stoga očekujemo da se svi mjerodavni uključe kako bi se dugogodišnji problemi radnika i uostalom cjelokupne destinacije riješili i kako bi se objekti ipak u konačnici stavili u funkciju turizma, rekla je Gluhak.   

Armenski uvjeti


Da podsjetimo, nekad prestižni veliki hotelski kompleks na Krku je 2000. kupila tvrtka Isletta Trading Limited sa sjedištem na Cipru, u vlasništvu armenskog biznismena Are Abramyana. Armenski poduzetnik je ulaganja u obnovu Haludova uvjetovao dozvolom za proširenje ukupnih kapaciteta na 1.850. Ta su traženja i unijeta u prostorne planove Županije i lokalne zajednice, ustupljene su i neke državne čestice na području Haludova, no većih investicija do dan danas nije bilo. Vlasnici su se pozivali i na činjenicu da nije riješeno pitanje granice pomorskog dobra što koči investiranje pa je tako Haludovo i dalje jedna od crnih »maća« na kvarnerskoj turističkoj slici. 




    Tu sliku zaokružuje i neredovita isplata plaća koja je više pravilo nego iznimka. 


    Darko Plantarić, prokurist Haludova kazao je, pak, kako bi plaće ipak trebale biti isplaćene u narednih nekoliko dana. 


    – Isplata je u planu, uskoro očekujemo određeni priljev novca pa ćemo splatiti zaostala potraživanja radnika. Radnici su bez plaće zbog otežanog poslovanja i investicija. Ovakve situacije su se već događale, međutim, u principu tvrtka radnicima nikad nije ostajala dužna, kazao je Plantarić te ponovio kako bi plaće trebale stići kroz nekoliko dana, međutim, nije mogao precizirati kada točno. Kazao je i kako mu je drago da se sindikat brine o svojih šest članova, od 24 stalno zaposlena u Haludovu, dok je na pitanje je li točno da je Ribarsko selo zatvoreno za rezervacije kazao kako to nema veze s istinom već kako su ljudi koji ondje borave gosti.   


Stotinjak kreveta


– »Zatvorenost za rezervacije« ovisi isključivo o našim ograničenim smještajnim kapacitetima, dodao je prokurist ove devastirane otočke turističke tvrtke u kojoj je broj kreveta tijekom godina s 2.000 smanjen na stotinjak. 


    Inače, tvrtka Isletta Trading je prije četiri godine većinski paket prodala britanskoj tvrtki Bismass Limited, registriranoj u poreznoj oazi Isle of Man, koja danas drži 54,59 posto vlasničkog udjela. Međutim, Amrayan je i nadalje predsjednik Nadzornog odbora Haludova, u kojem još sjede zamjenik predsjednika Konstantin Stanislavchik te članovi Natalia Abramyan, Rafael Vartanov te Alexey Lisanskiy. 


    Inače, u STUH-u, su podsjetili kako je vlasnik Haludova kao uvjet za kupnju prihvatio plan i dinamiku ulaganja, što se očito nije realiziralo. Do danas je Haludovo jedan od primjera investicijskih projekata oko kojih je državni vrh proteklih godina pregovarao s ruskim državnicima. U sjeni visoke politike, međutim, dvadesetak zaposlenika Haludova čeka svoje plaće, a destinacija ostaje taocom nikad pokrenute obnove nekadašnjeg okupljališta svjetskog jet-seta.  

_________________________


Dani slave   


    Slavno Haludovo izgrađeno je 1971. godine, a u investiciju je uloženo 23 milijuna dolara. Godinu kasnije za njega se pročulo u cijelom svijetu, što mu je donijelo i mnoge slavne goste, ponajprije zahvaljujući razuzdanim zabavama sa šezdesetak Penthausovih »zečica« koje su zabavljale bogate goste iz cijele Europe, ali i Amerike. Haludovo je s kockarnicom radilo 24 sata, a prema svjedocima tog vremena dnevno se trošilo na stotine kilograma jastoga. Tadašnjoj socijalističkoj vlasti nije se sviđao kapitalistički hedonizam, stoga sredinom 70-tih Haludovo postaje obično turističko naselje za srednji sloj turista.     


Pokušala Kosor, pokušava i Čačić     


Za svog je mandata bivša premijerka Jadranka Kosor, uz ostalo i o Haludovu, razgovarala s ruskim predsjednikom Vladmirom Putinom. Kosor je u Moskvu išla pružiti ruku pomirenja, obzirom da je ruska strana ukazivala na loš tretman ruskih investitora u Hrvatskoj pa su u tom kontekstu spominjani i mljetska investicija ruskog bogataša Vladimira Jevtušenka, inače Putinova osobnog prijatelja, koja je godinama u blokadi, kao i samog Haludova.   Početkom ove godine u Moskvu je otišao i aktualni prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić kao bi »zagrijao« očito zahladnjelu investicijsku klimu između dvije zemlje.