Uoči nastavka arbitraže u Parizu

Zašto Vlada šuti o “slučaju Gavrilović” u kojem može izgubiti 300 milijuna eura?

Ana Raić Knežević

Nema potvrde da je Đuro Gavrilović ikada uplatio tri i pol milijuna tadašnjih maraka za dio tvrtke. No, unatoč tome, njegov nasljednik Georg Gavrilović nastavlja potraživati sva prava na nekretnine tvrtke, a traži od Hrvatske i neostvarenu dobit



Zašto se u Hrvatskoj šuti o “slučaju Gavrilović” i o tužbi kojom Georg Gavrilović od Hrvatske draži čak 300 milijuna eura, te zašto baš niti jedna prijava što su ju bivši radnici tog mesnog giganta podnijeli nije riješena?


Pitanja su to što ih bivši radnici “Gavrilovića” već godina postavljaju, no tvrde kako ona traže žurne i jasne odgovore budući da se na sudu u Parizu nastavlja arbitraža koja bi Hrvatsku državu mogla skupo stajati.


“Udruženje bivših radnika Gavrilovića” nedavno je podnijelo još jednu kaznenu prijavu, a u njihovo ime medijima je taj problem javno predstavila novinarka Iva Anzulović.




Podsjetila je na kronologiju prodaje “Gavrilovića” istaknuvši kako baš nigdje nema potvrde da je Đuro Gavrilović ikada uplatio tri i pol milijuna tadašnjih maraka za dio tvrtke. No, unatoč tome, njegov nasljednik Georg Gavrilović nastavlja potraživati sva prava na nekretnine tvrtke, a traži od Hrvatske i neostvarenu dobit.


– Prodaja “Gavrilovića” odvijala se netransparentno, u vihoru ratnih zbivanja, uoči pada Petrinje. U pitanju je pogon što su ga radnici sami financirali svojim doprinosima i to je vrijeme vrijedio dvije milijarde dolara. Kroz njega je prolazilo 16 tona mjesa tjedno! No, Gavrilović se svega toga odrekao potpisavši 1967. godine ugovor u Austriji. No, kad je propao s konzerviranjem hrane vratio se u Hrvatsku. A s početkom rata očito je sa svojom obitelji odlučio iskoristiti to vrijeme, te političku pomoć Žarka Domljana, Franje Gregurića i Slavka Degoricije. Novac je izvučen u kolovozu 1991. godine, a u studenom te godine Georg Gavrilović je kupio pet tvrtki iz “Gavrilovićevog” holdinga, podsjetila je Anzulović dodajući kako je 1996. godine tadašnji predsjednik RH Franjo Tuđman stopirao tu prodaju. No, od tada se cijeli slučaj nije pomaknuo s mjesta.


“Ovo nije problem bivših radnika Gavrilovića ili nas iz Udruge. Ovo je svepetrinjski problem. Radi se o imovini koja je 50% Petrinje. Tu imate i školu imate i ovo parkiralište, ulaz u Petrinju, imate masu zemlje, imate cijelo naselje Sajmište, koje ako arbitraža pripadne, pripast će privatnom vlasniku, izjavio je nedavno na sastanku članova udruge bivši direkotr “Gavrilović holdinga” Vlado Demetrović.


– Zašto i Vlada i DORH šute o ovoj arbitraži. Tražimo da se javno očituju o strategiji kojom će zaštititi interese Republike Hrvatske, poručila je Anzulović.