Više od 19 posto hrvatskog stanovništva starije je od 65 godina / Foto Silvano JEŽINA
Vlada smatra da je današnje društvo usmjereno isključivo na rad i profit i da u njemu prevladava klima u kojoj je cilj biti mlad, lijep, uspješan, neovisan i zaposlen. I takav ostati. To žele mijenjati
ZAGREB – Vlada Andreja Plenkovića smatra da je današnje suvremeno društvo u mnogim područjima usmjereno isključivo na rad i profit i da u njemu prevladava klima u kojoj je cilj biti: mlad, lijep, uspješan, neovisan i zaposlen. I takav ostati. Takvu klimu Vlada želi mijenjati i to prema onoj u kojoj će se starije osobe percipirati kao »resurse u financijskom i moralnom smislu« i kao važne dionike u društvenom životu.
Tu kritiku suvremenog hrvatskog društva u kojem su ideali mladost, uspjeh, ljepota, neovisnost pa i zaposlenost, Vlada je izrekla u svom službenom dokumentu »Strategija socijalne skrbi za starije osobe u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2017. do 2020. godine«, što ju je usvojila na svojoj posljednjoj sjednici.
Četiri problema
Polazeći od podatka da je čak više od 19 posto hrvatskog stanovništva starije od 65 godina, te uz napomenu da je slična strategija koju je za prethodne četiri godine donijela Vlada Zorana Milanovića dala dobre rezultate, Ministarstvo za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku odlučilo je napraviti plan za sljedeće razdoblje koji bi trebao omogućiti starijim od 65 godina da žive bolje, te da društvo odgovori na njihov zahtjev da budu aktivni i neovisni.
Uočili su pri tome i četiri problema: nedovoljna socijalno-ekonomska zaštita starijih osoba, neujednačen pristup socijalnim uslugama, posebice domovima za starije osobe, nedovoljan nadzor rada onih koji pružaju usluge starijima i nemogućnost ostvarivanja prava na status njegovatelja. Najavljuju i donošenje novog zakonodavnog okvira kojim će se ti problemi rješavati.
Nacionalna mirovina
HDZ je u svom predizbornom programu najavio uvođenje nacionalne mirovine za sve starije od 65 godina, bez obzira jesu li nekad u životu radili i uplaćivali mirovinske doprinose. Tu je mjeru u svoj program za sadašnji mandat uključila Plenkovićeva Vlada, ali čini se da do kraja mandata nitko neće primiti taj oblik pomoći. Naime, u strategiji se navode i rokovi za ostvarivanje te mjere, pa će se cijelu sljedeću godinu analizirati stanje, onda će se do kraja 2019. odlučivati o kriterijima za dobivanje te mirovine, a sam zakon trebao bi prema Vladinom planu biti donesen u posljednjem kvartalu 2020. godine, dakle na samom kraju mandata.
O tome koliko stari hrvatsko stanovništvo najbolje govori indeks starenja, što je podatak o postotku osoba starijih od 60 godina u odnosu na broj stanovnika starih do 19 godina. Tako je 1953. u Hrvatskoj, prema podacima DZS-a, indeks starenja bio 27,9 posto, što znači da broj osoba starijih od 60 godina nije dosezao ni 30 posto broja mlađih od 19.
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine indeks starenja je četiri puta veći i dosegnuo je 115, što znači da je broj osoba starijih od 60 godina premašio broj mlađih od 19. Mlađih od 19 bilo je oko 900 tisuća, dok je starijih od 60 preko milijun. Uz to što opada broj novorođenje djece, tome je svakako doprinijelo i povećanje prosječne životne dobi.
Koliko je potencijalnih korisnika te mjere i koliko bi proračun trebao osigurati sredstava za njezinu isplatu, u Strategiji se ne navodi, ali to će valjda pokazati analize u sljedeće tri godine. Zanimljivo, sličan oblik pomoći najavljivao je i SDP-ov ministar socijalne skrbi Davorko Vidović u mandatu Vlade Ivice Račana, ali se to nije dogodilo.
Nešto konkretnija je Vlada kad je u pitanju povećanje kapaciteta u domovima za starije osobe, što je usluga koja je decentralizirana i nije jednako dostupna u svim hrvatskim županijama i najavljuje da joj je cilj da u u svim županijama smještajni kapaciteti dosegnu barem nacionalni prosjek. U domovima, u što su uključeni i privatni domovi, obiteljski domovi i udomiteljske obitelji, Hrvatska ima smještaj za 29.414 osoba, što je 3,68 posto populacije starije od 65 godina. Za usporedbu se ističe primjer Austrije u kojoj su ti smještajni kapaciteti na 4,7 posto stanovništva starijeg od 65 godina.
Institut njegovatelja
No, u Hrvatskoj je ispod državnog prosjeka po kapacitetima za smještaj starijih osoba čak devet županija i među njima je i Primorsko-goranska županija. U PGŽ-u, prema podacima Vlade, postoji smještaj za 2,64 posto osoba starijih od 65 godina, odnosno za 1.642 korisnika. Da bi PGŽ dosegnuo državni prosjek potrebno je te kapacitete povećati za oko 650 mjesta, što je 40 posto.
S obzirom na nedostatak mjesta u domovima, Vlada ističe da bi se dugotrajna pomoć mogla osigurati i kroz institut njegovatelja barem za najpotrebitije skupine, a kao rok za zakonsko reguliranje statusa njegovatelja navodi prilično široko razdoblje od 2017. do 2020. godine.
