Povrat imovine oduzete u komunizmu

Vlada bi Ustavom spriječila povrat imovine strancima?

Dražen Ciglenečki

Izmjenama Ustava trebalo bi propisati da je hrvatska država jedino hrvatskim državljanima obvezna vraćati imovinu, kazao nam je visoki izvor iz Vlade, koji se oko tog pitanja nada konsenzusu s HDZ-om



ZAGREB Unatoč tome što promjene Ustava nisu bile u programu Kukuriku koalicije, neslužbeno doznajemo da u Vladi ipak o njima razmišljaju. Razlog je povrat imovine stranim državljanima koja im je oduzeta u vrijeme bivše države. Prema neslužbenim informacijama iz Vlade, trenutačno se razmatraju dva posve oprečna rješenja tog pitanja. 



  Imovina oduzeta u vrijeme NDH neće biti obuhvaćena izmjenama zakona o naknadi za oduzetu imovinu jer će se izmjene zakona, ako budu donesene, i dalje odnositi samo na razdoblje komunističke vladavine. »Hrvatska nije sljednica NDH, mi nemamo nikakve veze s groznim ustaškim zločinima. U našem Ustavu eksplicitno se navodi da se današnja Hrvatska temelji na antifašizmu i ZAVNOH-u. Oni Židovi koji su preživjeli Holokaust preživjeli su zahvaljujući tome što su pobjegli na teritorij pod kontrolom partizana. S oslobođenjem su se vratili u mjesta u kojima su prije živjeli, ali su im imovinu 1948. godine oduzele komunističke vlasti. To je jedina istina«, objašnjava naš izvor u Vladi. 


    U Ministarstvu pravosuđa, po uzoru na neke europske države, dogovara se neka vrsta simbolične geste prema židovskoj zajednici koja bi podrazumijevala ili osnivanje fonda iz kojeg bi se financirale aktivnosti te zajednice ili povrat »jedne ili dvije zgrade« Židovskoj općini. »Želimo pokazati Židovima da suosjećamo s njima, ali moramo misliti i na dostojanstvo naše države koja ne može biti dežurni krivac od kojeg se neprestano nešto traži. Najbolje bi rješenje možda bilo da izgradimo sinagogu i tako zatvorimo ovo mučno povijesno poglavlje«, zaključuju u Vladi.





    Prva je solucija da se strane državljane sasvim izuzme iz prava na povrat, odnosno na naknadu oduzete imovine, a to je moguće isključivo promjenama Ustava. U Ustav bi se ugradilo odredbu kojom se to pravo daje samo hrvatskim državljanima. 


   Smisao državljanstva


Tijekom 90-ih godina povrat imovine bio je uređen upravo na taj način, ali zakonom, a ne Ustavom. Zato je Ustavni sud 1999. godine ukinuo tu spornu odredbu iz zakona jer je bila diskriminatorna. To je razlog zbog kojeg se bilo kakvo izuzeće stranaca ne može provesti samo izmjenama postojećeg zakona. 


    »Ne mogu strani državljani biti gotovo u potpunosti izjednačeni s hrvatskim jer bi to umanjilo smisao koncepta državljanstva. Spomenuta odluka Ustavnog suda bila je u skladu s Ustavom, ali je njezin sadržaj sporan pa bi izmjenama Ustava trebalo propisati da je hrvatska država jedino hrvatskim državljanima obvezna vraćati imovinu. Vjerujem da bismo oko ovoga postigli konsenzus s HDZ-om čija nam je potpora nužna za promjene Ustava«, kazao nam je visoki izvor iz Vlade. 


    No, kako doznajemo u Ministarstvu pravosuđa radi se na izmjenama zakona o naknadi za imovinu oduzetu u vrijeme komunizma kojima bi strani državljani bili bi izjednačeni s hrvatskim državljanima. 


    Naime, postojeći zakon predviđa da pravo na povrat, odnosno naknadu imaju samo stranci čije su države s Hrvatskom sklopile međudržavni sporazum. Takav sporazum još nije potpisan niti s jednom zemljom. 


   »Zapele« izmjene


Ali, u slučaju jedne brazilske državljanke Upravni i Vrhovni sud presudili su da njezini nasljednici imaju pravo na naknadu za oduzetu imovinu, bez obzira što Brazil s Hrvatskom nema sklopljen bilateralni sporazum koji predviđa zakon kojeg je donijela Račanova Vlada, temeljem spomenute odluke Ustavnog suda. 


    I Vlada Jadranke Kosor pokušala je, na osnovu presuda u korist Zlate Ebenspanger, donijeti zakon kojim bi se ukinula odredba o bilateralnim sporazumima, ali su izmjene »zapele« u Saboru u prvom čitanju. Sada su, potvrđuju izvori iz Ministarstva pravosuđa, na stolu i promjena Ustava i izmjene zakona. »Kad radite neki zakon, sve su solucije otvorene, pitanje je samo kolike su šanse da neka od njih bude izabrana«, ističe jedan naš sugovornik. 


    Na kraju će, naravno, presuditi politička volja, a zasad se čini da su izmjene Ustava itekako izgledna opcija.