Oštra konkurencija

Ulaskom u EU hrvatska će poduzeća doživjeti šok, a najteže će biti malim poduzetnicima

Branko Podgornik

Većina analitičara smatra da ekonomske koristi od EU hrvatsko gospodarstvo prvih godina neće osjetiti, jer u Europi vlada ekonomska recesija. Pozitivni učinci stižu tek nakon tri do pet godina članstva



ZAGREB Nakon 1. srpnja hrvatska poduzeća doživjet će šok. Ulaskom na jedinstveno tržište EU s 500 milijuna ljudi, gospodarstvo će se suočiti s oštrijom konkurencijom. Ekonomisti i političari ne kriju da će to biti jedan od najvećih izazova za domaće gospodarstvo, za koji su se neki pripremili bolje, a neki slabije.


Većina smatra da ekonomske koristi od EU hrvatsko gospodarstvo prvih godina neće osjetiti, jer u Europi vlada ekonomska recesija, kao i u Hrvatskoj.  

U prve dvije godine hrvatski izvoz mogao bi pasti, a smanjit će se i bruto domaći proizvod. Dvije godine nakon toga gospodarstvo bi se moglo početi prilagođavati, a tek u petoj godini pozitivni učinci ulaska u EU trebali bi nadvladati negativne, rekao je Boris Cota, ekonomski savjetnik predsjednika Republike. 


  Situacija za gospodarstvo bit će otežana zato što djelatnosti poput brodogradnje i poljoprivrede neće više dobivati državne novčane poticaje kao nekoć. Poduzeća će izgubiti carinske povlastice na tržištima u državama bivše Jugoslavije, koje su članice CEFTA-e, a u koje odlazi gotovo 40 posto hrvatskog izvoza. Naši proizvodi u prodavaonicama u BiH, Srbiji i Makedoniji poskupjet će za desetak i više posto.


S druge strane, hrvatska poduzeća dobit će jaču konkurenciju. Ukinut će se carine na uvozne proizvode, što znači da će uvozni proizvodi na policama u našim prodavaonicama pojeftiniti za desetak posto – kako koji.  

Prilagođeni standardima




Velikih šokova neće imati tvrtke iz telekomunikacija, farmaceutske industrije i financijskih djelatnosti, budući da su najprofitabilnije. Mnoge od njih – poput Hrvatskog Telekoma, Plive i banaka – odavno su kupili stranci. Oni koji imaju malu dobit ili posluju bez nje, a takva je većina, teže će se prilagođavati. Velikima će biti lakše nego malima. 


  – Agrokor se za ulazak na jedinstveno europsko tržište pripremao kroz desetak godina pregovaranja Hrvatske s EU. Stoga možemo kazati da smo apsolutno spremni i da imamo konkurentne proizvode, te ne očekujemo nikakve bitne promjene u poslovanju, rekla nam je Anja Linić, direktorica ureda za odnose s javnošću Agrokora. 


  – Nakon fešte koju ćemo imati 1. srpnja, Atlantic grupu ne očekuje šok, izjavio je Emil Tedeschi, predsjednik uprave i vlasnik te rastuće kompanije, na Danu poduzetnika u organizaciji HUP-a. U Atlantic grupi kažu da su odavno svoje poslovanje prilagodili EU-standardima, a njihove tvrtke razmještene su i u članicama CEFTA-e, i članicama EU  

Kapital ne bira


Da će velikim tvrtkama biti lakše, potvrdila je i potpredsjednica Agrokora Ljerka Puljić na poslovnom skupu u Novom Sadu. Ali naše velike tvrtke u europskim su razmjerima male. »Problem nas u regiji je mali volumen. Ekonomska nužnost tjera nas u širenje, a ulazak u EU trebamo iskoristiti kao priliku i zajedno vidjeti gdje nam je šansa za treća tržišta«, kazala je Puljić. Emil Tedeschi je na istom skupu upozorio da kapital ne bira zastave, nego priliku, te ocijenio da ćemo vrlo brzo biti svjedoci udruživanja trgovine i industrije unutar regije. 


  Podravka također priprema širenje, pa »cilja veći broj meta, na većem broju tržišta u prehrambenom i farmaceutskom sektoru«, dao je do znanja Zvonimir Mršić, predsjednik njezine uprave. 


  – Nakon porođajnih muka, članstvo u EU bit će nam korisno, ocijenio je Darinko Bago, predsjednik uprave Končara i prvi čovjek Hrvatskih izvoznika (HIZ). Na nedavnom skupu HIZ-a, Bago je rekao da je problem u Hrvatskoj to što se broj poduzeća i izvoznika od početka krize povećao, ali njihov broj zaposlenih i prodaja padaju. 


 



S obzirom na to da velikom dijelu gospodarstva nakon 1. srpnja neće biti lako, Darinko Bago je pozvao Vladu da potiče izvoznike, a predsjednik Udruge poslodavaca Ivica Mudrinić je zatražio da se poduzetnicima olakša poslovanje. Mudrinić smatra da je ulazak zemlje u EU »prijelomni trenutak« u kojem ključni faktori u državi trebaju postići konsenzus oko strategije gospodarskog razvoja zemlje, koja Hrvatskoj manjka već dva desetljeća.



Inovativni proizvodi


Rijetka su mala poduzeća kojima to polazi za rukom, osim ako imaju inovativne proizvode za kojima postoji potražnja na svim tržištima. 


  Jedno od takvih malih tvrtki, koja se posljednjih godina brzo širi, a proizvode prodaje po cijeloj Europi, jest riječki Jadran-Galenski Laboratorij. Potvrda uspješnog rasta JGL-a jest podatak da ove godine pokreće dosad najveću investiciju – Pharma Valley u Svilnom. Direktor JGL-a Ivo Usmiani kaže da se 1. srpnja za njegovu tvrtku neće ništa bitno dogoditi, jer je spremna za tržište EU. 


  – JGL svoju prednost vidi u činjenici što već proizvodi za mnoge renomirane, svjetske i europske farmaceutske tvrtke, zahvaljujući brojnim partnerstvima i sklopljenim ugovorima, u vlastitim proizvodnim pogonima sterilnih otopina prema strogim EU GMP smjernicama, kaže Usmiani, napominjući da je europska farmaceutska industrija jedna od ključnih pokretača rasta i stvaranja visoke dodane vrijednosti.


Ulazak Hrvatske u EU donijet će JGL-u neposredne koristi, a postaje i dio velike europske obitelji udružene u Europsku generičku asocijaciju (EGA). »Ulaskom u EU, JGL postaje potpuno samostalan u proizvodnom procesu, odnosno njegovoj zadnjoj fazi – puštanju lijeka u promet – koju smo do sada, kao ne-članica, mogli ostvarivati isključivo uz partnere. Također, imat ćemo mogućnost registracije centraliziranih i decentraliziranih postupaka, a važno je izdvojiti i značajne uštede u distribuciji lijekova zbog nepotrebnog posjedovanja konsignacijskih skladišta«, rekao nam je Usmiani.