Srebrni jubilej

Trebaju li nam županije: 25 godina od osnivanja njihovo postojanje još uvijek izaziva žustre rasprave

Tihana Tomičić

PGŽ svoju obljetnicu obilježava 14. travnja / Foto FILMERIJA

PGŽ svoju obljetnicu obilježava 14. travnja / Foto FILMERIJA

Primorsko-goranska županija svoju će obljetnicu proslaviti ne samo velikom svečanošću, nego cijelim nizom manifestacija, a bit će izdana i posebna monografija tim povodom – na čak 280 stranica. No, ipak nije sve tako divno i krasno, jer najrazvijenije županije u Hrvatskoj – Primorsko-goransku, Istarsku i neke sjeverozapadne županije – muči što nakon mini-porezne reforme omjeri uplata iz tih županija u državni proračun bitno nadilaze ono što im se iz države vraća



Velikom feštom najavljenom za početak travnja, Primorsko-goranska županija obilježit će 25. obljetnicu postojanja. Mnogi se još sjećaju koliko je tada, 1993. godine, na političkoj sceni vike bilo oko osnivanja županija, kad se tvrdilo da je Hrvatsku trebalo organizirati regionalno, putem četiri ili pet povijesnih regija, i te dileme nikad i nisu nestale, one su i dandanas u političkim programima niza stranaka.


No, čini se da je četvrt stoljeća ipak postalo dovoljno dugo vrijeme da se svi naviknu na sadašnji ustroj s 20 županija, uz Grad Zagreb kao 21. jedinicu regionalne samouprave. Kako je poznato, županije danas imaju najveći dio ovlasti u sektorima zdravstva, školstva i socijalne skrbi – u prijevodu, brinu o županijskim bolnicama (što u PGŽ-u nije slučaj jer ima državni KBC), domovima zdravlja, specijalnim bolnicama, potom osnovnim i srednjim školama na svim područjima osim u velikim gradovima koji su preuzeli skrb o osnovcima na svom području, a također upravljaju i domovima za starije osobe i drugim socijalnim ustanovama. Uz to, županije upravljaju i pomorskim dobrom, te u novije vrijeme izdaju građevinske dozvole i pokrivaju dio uprave.


Primorsko-goranska županija svoju će obljetnicu proslaviti ne samo velikom svečanošću, nego cijelim nizom manifestacija, a bit će izdana i posebna monografija tim povodom – na čak 280 stranica.




No, ipak nije sve tako divno i krasno, jer najrazvijenije županije u Hrvatskoj – Primorsko-goransku, Istarsku i neke sjeverozapadne županije – muči što nakon mini-porezne reforme omjeri uplata iz tih županija u državni proračun bitno nadilaze ono što im se iz države vraća.


Nerealan kriterij


– Sadašnji tzv. indeks razvijenosti je kriterij koji treba mijenjati. On nije realan i treba uvesti nove modele izračuna, jer to nije stvar koja šteti samo nama u najrazvijenijim županijama, nego, evo, vidimo i općinama Gorskog kotara koje po tim kriterijima pripadaju razvijenijim općinama, a svi znamo da to realno nisu, govori primorsko-goranski župan Zlatko Komadina.


Zlatko Komadina / Foto: Novi list


Zlatko Komadina / Foto: Novi list



On je siguran da će Primorsko-goranska županija i u ovoj godini, te sljedećima svakako zadržati pozitivne trendove rasta i očuvati svoju poziciju među tri najrazvijenije hrvatske županije.


– Nije to došlo, niti će doći s kišom. Rezultat je to odgovornosti regionalnih i lokalnih vlasti, sposobnosti naših gospodarstvenika i poduzetnika, inovativnosti i kvaliteti sveučilišne, ali i cijele obrazovne zajednice. Naravno, Primorsko-goranska županija od Vlade traži decentralizaciju i novu indeksaciju koja će omogućiti razvoj.


Naša solidarnost s drugim dijelovima Hrvatske nikada nije bila upitna, no tražimo da se valorizira činjenica što ova Županija zadnjih godina u proračun uplaćuje gotovo milijardu kuna više nego što nam se vrati. Umjesto iscrpljivanja na ideološkim temama, stranačkim svađama i podjelama, krajnje je vrijeme da tu energiju usmjerimo životno važnim pitanjima, ekonomskom i gospodarskom rastu, jačanju pravne države i demografskoj obnovi, njegova je poruka vladi.


– Kad sam pred Skupštinom tražio podršku ovogodišnjem proračunu rekao sam da je on za 10 posto veći nego ikad i ima najviše kapitalnih projekata otkad kao Županija postojimo. A postojimo 25 godina, točnije tu obljetnicu obilježit ćemo 14. travnja ove godine. Pritom, ova županijska vlast dokazala je da je sposobna i spremna preuzeti i puno veće odgovornosti nego što ih dosad ima, govori župan Komadina.


Dobar sustav


Predsjednik Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninski župan Goran Pauk smatra da su rasprave o ustroju kroz četiri ili pet regija danas potpuno prevladane, i da su sadašnje županije postale – realnost.


– Županije su pogođene u smislu regionalne hrvatske komponente. Mislim da su rasprave o regijama kao nekim novim jedinicama zapravo danas već prevladane, iz jednostavnog razloga što nitko ne može dati garanciju da bi neka nova rješenja bila efikasnija, ili čak jeftinija. Sadašnji sustav je dobar, a naravno da uvijek treba težiti da se učinkovitost digne na višu razinu. Mislim da smo se u 25 godina izborili za stabilan status županija i dokazali njihov smisao. Također, naravno da se svi zalažemo za uvijek višu razinu one nesretne decentralizacije koju svi toliko očekujemo, i to je sigurno zajednički stav svih župana, kaže Pauk.


Goran Pauk / Foto: Novi list


Goran Pauk / Foto: Novi list



Po njemu, priče o tome da ovaj sustav sada opet treba mijenjati, leže u populizmu pojedinih stranaka.


– Mnogi su krenuli u to da rasformiraju sadašnji sustav, pa su odustajali, jer nisu mogli dokazati da će to biti korisnije, govori šibensko-kninski župan. On ističe da se ipak bilježe stalnu pomaci i u fiskalnoj snazi županija.


– Svjesni smo da je ovaj trenutni sustav bolji za one slabije razvijene, a da je opterećenje za snažnije županije poput Istre ili PGŽ-a, ali princip solidarnosti moramo uvažiti. Tako je bilo i u bivšoj državi, da su snažniji pomagali slabije, a tako je i danas, i to je logično, to je smisao države, govori Pauk. Po njemu, se može očekivati još pomaka jer se očekuje da bi se do kraja mandata 2020. godine moglo na županije prenijeti još jedan dio poslova – onaj koji danas obavlja državna uprava.


– Cilj svima mora biti kvalitetnija i efikasnija uprava, a svi smo svjedoci da se te stvari brže i bolje obavljaju na nižim razinama. Uostalom, uprava je ionako najčešće smještena u županijskim zgradama, i to neće biti skupa reforma, a građani će dobiti bolju uslugu, smatra šibensko-kninski župan.


Ističe da će po novom zakonu i upravljanje poljoprivrednim zemljištem pripasti županijama, a ako bi se isposlovalo da se preuzme i dio upravljanja državnom imovinom, tada bi svi bili vrlo zadovoljni.


– Samo ono što je strateški važna državna imovina za energetske ili druge velike investicije treba ostati pod državom, sve drugo treba prepustiti lokalnim vlastima, smatra Pauk, i to kao predsjednik Hrvatske zajednice županija snažno zagovara i u razgovorima s vladom. On je vrlo zadovoljan kako ta suradnja danas izgleda, jer se premijer sa svojim ministrima sastaje sa županima.


Tri istarska cilja


Toliki entuzijazam prema centralnoj vlasti ne gaji i istarski župan, IDS-ov Valter Flego, koji upozorava da su upravo najsnažnije županije, Istarska i Primorsko-goranska, najviše pogođene zadnjom poreznom reformom i trpe teret činjenice da u državni proračun uplaćuju puno više nego im se vraća. No, ipak, isto ne misli da bi sadašnji sustav trebalo mijenjati.


– Županije su itekako opravdale svoje postojanje, kao župan jasno vidim koliko smo toga u stanju riješiti, a da smo čekali državu, sigurno ne bismo u tome uspjeli, kaže Flego.


Istra je doista možda jedan od najilustrativnijih primjera koliko zajednička županijska politika može potaknuti opći i pojedinačni razvoj: kad su županije osnovane početkom 90-ih unutrašnjost Istre bila je slabo razvijena, ali je tada pokrenut koncept razvoja zasnovan na agroturizmu, i danas je Istra, kao što je poznato, hrvatska Toscana. To ističe i aktualnu župan Flego:


– Prvo, u ovih 25 godina županije su postale homogenizirajući faktor za sve svoje gradove i općine. Sigurno male općine pojedinačno ne bi uspjele provesti velike projekte u mnogim područjima, ne samo u turizmu i poljoprivredi, već i u zdravstvu, u razvoju županijskih bolnica, potom u sektoru zbrinjavanja otpada, pa čak i u razvoju nekih velikih privatnih projekata u gospodarstvu koje Županija svojom politikom podržava. Drugo, što se nas tiče, Županija izrazito vodi računa o ravnomjernom razvoju, u slučaju Istre obale i unutrašnjosti. Solidarnost unutar naše regije jedan je od glavnih principa. I treće, ono što je u Istri jako važno, to su naše zajedničke vrijednosti, naš način života. Nismo usmjereni samo na rezultate, nego i vrijednosti, koje čuvamo i promoviramo, od multikulturalnosti, rodne, nacionalne i vjerske ravnopravnosti, antifašizma itd. Naš je cilj građansko i pravedno društvo. I to je posao kojim se Županija bavi, govori Flego, najavljujući uvođenje građanskog odgoja u škole u svaki kutak Istre.


Valter Flego / Foto: Novi list


Valter Flego / Foto: Novi list



Županijama veće ovlasti


Po njegovom mišljenju, da je u ovih 25 godina bilo još malo više političke volje svih politika i vlada dosad, županije su mogle dobiti još puno više alata za upravljanje svojim područjem.


– Svi bismo u Hrvatskoj bili bolji, snažniji, da županije imaju još više ovlasti i alata, jer se pokazalo da se svi poslovi brže i efikasnije rješavaju na nižoj razini, bližoj građanima. A to sigurno mogu reći za nas u Istri. To je princip supsidijarnosti koji nitko ne može osporiti kao najbolji. Zaista, po našem mišljenju, sve osim obrambene i sigurnosne politike, te vanjske politike države, trebalo bi spuštati na niže razine, kaže Flego, koji ističe da su IDS-ovi zastupnici u saborsku proceduru poslali cijeli niz zakona koji donose decentralizaciju, od onih koji tretiraju imobilizirano zemljište, do radnog vremena ugostiteljskih objekata jer nije isto, kaže, kako kafići i restorani rade u Poreču, a kako u Iloku. Niz je tema iz praktičnog života koje županije još mogu rješavati, a danas nemaju ovlasti za to, govori istarski župan. I on se slaže s ostalima da bi županije trebale preuzeti i poslove državne uprave, od matičnih ureda do rada i registracije udruga građana.


– Time bi županije još dodatno dobile na snazi. Ne trebamo izmišljati toplu vodu, samo vidjeti kako funkcioniraju države zapadnije od nas u EU, jer nismo toliko specifični da ne bismo, kao i većina u Europi, mogli ojačati svoje regionalne razine. Imamo pravo dobiti kompletno upravljanje svojim razvojem, zaključuje župan Istarske županije Valter Flego.