Pedagoško osposobljavanje

Strukovne škole bez struke: Čak šest posto učitelja u Hrvatskoj nema odgovarajuću stručnu spremu

Ljerka Bratonja Martinović

Foto S. DRECHSLER

Foto S. DRECHSLER

Nestručnost nastavnika u strukovnim školama praćena je problemom manjka nastavnika za strukovne predmete



ZAGREB – Konobari, inženjeri i drugi nenastavnički profili koji predaju brojne predmete u strukovnim školama, morat će ubuduće prolaziti jedinstveni program stjecanja pedagoških kompetencija za rad u školi. Nacrt tog programa Ministarstvo znanosti i obrazovanja uputilo je u javnu raspravu, a očekuje se da bi u primjenu mogao ući od jeseni. Istraživanja su pokazala da šest posto učitelja u Hrvatskoj nema odgovarajuću stručnu spremu, što čini oko 700 od ukupno 11.000 nastavnika zaposlenih u punom radnom vremenu. Prema istraživanju Instituta »Ivo Pilar«, srednjoškolci godišnje odslušaju gotovo 6.000 sati nestručne nastave.


Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, poslove strukovnog učitelja u srednjoj školi može obavljati samo osoba koja je završila odgovarajući stručni studij i ima pedagoške kompetencije, a poslove suradnika u nastavi osoba s odgovarajućom srednjom stručnom spremom i pedagoškim kompetencijama. Novi program usmjeren je stjecanju pedagoških kompetencija za izvođenje praktične nastave i vježbi u strukovnim školama, a obuhvaća osnove pedagogije, psihologije, didaktike, metodike, te posebne vještine poput upravljanja stresom, prevencije zlostavljanja i rizičnog ponašanja.


Velika fluktuacija


Nestručnost nastavnika u strukovnim školama praćena je problemom manjka nastavnika koji bi predavali strukovne predmete. Nastavnicima koji u školu dolaze iz gospodarstva taj je posao najčešće »zadnji izlaz«, a rad u nastavi napustit će čim im se ukaže bolje radno mjesto. Tako se često dogodi da osobe koje započnu pedagoško osposobljavanje za rad u školi daju otkaz prije nego ga završe, a s druge strane, nastavnici strukovnih predmeta pred mirovinom od Ministarstva znanosti i obrazovanja uredno dobivaju odbijenice za produženje ugovora i nakon 65. godine života.




– U strukovnim su školama najčešće deficitarni nastavnici strojarstva, elektrotehnike… Njihova je fluktuacija velika, pa tako ima primjera da se u jednoj školskoj godini u strukovnoj školi izmijene i po tri nastavnika strojarstva. Tko god dobije drugi posao, otići će iz škole, a one koji bi htjeli raditi, resorno ministarstvo odbija – upozorava Željko Stipić, predsjednik Sindikata »Preporod«.


Teško do zamjene


Za primjer navodi inženjerku strojarstva pred mirovinom, koja u svojoj školi predaje čak 12 strukovnih predmeta, a MZO joj odbija produžiti ugovor o radu iako je nema tko zamijeniti. Osim što ih je teško privući plaćom od 6.000 kuna, nastavnici strukovnih predmeta demotivirani su za rad u školi, tvrdi Stipić, jer im se ne osigurava nikakvo stručno usavršavanje, a nemaju ni osnovnih radnih materijala.


– Neki predaju po deset predmeta, često bez udžbenika jer male naklade ni jednom izdavaču nisu interesantne – veli Stipić.