RIJEKA – Prije desetak godina ili više nismo imali nikakvih problema, osim financiranja. Sada je sve problem, osim financija. Ulaskom u EU i restrukturiranjem cestarskog sektora otvorene su mogućnosti kapitalnih ulaganja, ali došli smo do paradoksa da imamo problema sa Zakonom o javnoj nabavi i radnom snagom, rekao je na nedavnom skupu cestara Via Vita, održanom u Opatiji Josip Škorić, predsjednik uprave Hrvatskih cesta, državne tvrtke koja u zadnjih nekoliko godina provodi ili barem pokušava provesti milijarde kuna teške projekte u cestovnoj infrastrukturi, od izgradnje Pelješkog mosta i pristupnih cesta, do državne ceste D-403, koja će spajati novoizgrađeni kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali s riječkom zaobilaznicom.

Poseban je naglasak Škorić stavio na probleme se zakonom o javnoj nabavi koji omogućava praktički beskonačne žalbe već u samom tijeku postupka javne nabave, odnosno natječaja, a žalbe i upite tijekom postupka natječaja može uputiti praktički bilo tko pa čak i tvrtke bez ikakvih referenci, kao i tvrtke bez zaposlenih ili tvrtke u stečaju. Nije to samo hipotetska mogućnost, nego su žalbe upravo takvih tvrtki redovito pristizale tijekom postupaka odabira za izvođače na različitim projektima, posebno onima državnih tvrtki koje su obveznici javne nabave. Kada se žalbama i upitima na natječajnu dokumentaciju pridodaju i žalbeni postupci nakon odabira izvođača, cijeli postupak javne nabave zna se otegnuti na razdoblje gotovo jednako dugo kao ono predviđeno za izvođenje samih radova.

Otezanje postupka

Koliko su žalbe i upiti usporili velike projekte vidi se iz, primjerice, postupka za odabir izvođača radova na pristupnim cestama za pelješki most, za koje su natječaji bili raspisani još početkom 2018. godine, da bi, po okončanju svih žalbenih postupaka izvođači – zajednica Strabag A.G. i Strabag d.o.o., bili uvedeni u gradilište na 12 kilometara dugoj dionici Duboka – Sparagovići/Zaradeže, vrijednoj gotovo 480 milijuna kuna, u studenom ove godine, a grčki Avax.S.A. koji će izgraditi stonsku obilaznicu, poddionice Sparagovići – Prapratno i Prapratno – Doli, ukupne duljine 18 kilometara i ugovorene vrijednosti od 511 milijuna kuna, tek prije nekoliko dana.

Inače, oba su se ova izvođača žalila na odabir onog drugoga za pojedine dionice, no žalbe i jednih i drugih na kraju je odbacila Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave. Zbog otezanja postupka javne nabave sve je izvjesnije da će ove pristupne ceste kasniti u odnosu na izgradnju samog mosta, predviđenog za ljeto 2021., s obzirom da izvođači radova na cestama imaju rok od 33, odnosno 28 mjeseci za završetak radova. Trakavica s postupkom javne nabave i dalje traje u postupku za odabir izvođača radova na izgradnji svega tri kilometra duge, ali zato pola milijarde kuna vrijedne ceste D-403 u Rijeci, za koju su financijska sredstva osigurana još prije više od godinu dana, ali je od raspisivanja natječaja već tri puta odgađan rok za otvaranje ponuda, ponovno zbog žalbi, ovoga puta na natječajnu dokumentaciju.

Jednu od žalbi podnijela je tvrtka u stečaju, u vlasništvu dviju ruskih državljanki, bez zaposlenih i ikakvih ozbiljnijih prihoda, a kamoli referenci u građevinarstvu. Zadnju žalbu podnio je pak projektni biro iz Zagreba, što je u oba slučaja u stručnim krugovima ocijenjeno kao evidentno odugovlačenje postupka javne nabave u korist nekog od velikih »igrača«, kako bi dobili na vremenu za pripremu sve potrebne dokumentacije. I u ovom slučaju riječ je o pristupnoj cesti, ali za novoizgrađeni kontejnerski terminal Zagrebačka obala koji bez te ceste, kao sastavnog dijela projekta, ne može dobiti uporabnu dozvolu.

Ovi slučajevi zorno pokazuju da, koliko god zakon bio utemeljen na direktivama EU i drugim propisima koji se tiču javne nabave, ipak ostavlja previše mjesta za rastezanje postupaka, što u konačnici dovodi do ozbiljnih kašnjenja i ugrožavanja drugih strateških projekata na koji su vezani, što je nedavno istaknuo i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

– Ne želimo nikome oduzeti pravo na žalbu. Ono mora postojati i žalbe se moraju shvaćati ozbiljno, međutim, kada vidimo da žalbe podnose tvrtke koje nemaju veze sa cestogradnjom, koje žalbe podnose pa ih povlače, samo da za nekog kupe vrijeme, onda ipak mislim da moramo osmisliti učinkovita zakonska rješenja koja će onemogućiti da se ovakvi, strateški postupci protežu u nedogled, a investitorima i izvođačima omogućiti da radove planiraju u određenom roku, rekao je Butković.

Planiranje rokova

Da je sa sadašnjim zakonskim rješenjima teško planirati rokove pokazuje i oprez prilikom najava početka radova na kapitalnim projektima pa je tako i Butković, najavljujući prije tjedan dana početak radova na 300 milijuna kuna vrijednoj zaobilaznici Novog Vinodolskog kazao kako će natječaj biti raspisan koncem veljače, a radovi započeti krajem iduće godine – ako ne bude dugotrajnih i brojnih žalbi. Kao jedno od mogućih rješenja, Butković je naveo mogućnost uvođenja puno viših pristojbi za pokretanje žalbenih postupaka.

Predsjednik uprave Hrvatskih cesta Škorić ističe kako je riječ o ozbiljnom problemu, no ne i jedinom.

– Pored mogućnosti beskonačnih žalbi, zakon o javnoj nabavi, primjerice, ponuđače obvezuje da daju bankovne garancije za samo deset posto vrijednosti radova, kada je riječ o javnim projektima, odnosno projektima obveznika javne nabave. Kada bismo imali mogućnost traženja bankovnih garancija u stopostotnom iznosu, bilo bi puno sigurnije i jednostavnije provoditi postupke jave nabave jer ni banke neće bilo kome dati tako visoke garancije, kazao je Škorić koji također smatra kako je potrebno krenuti u određene izmjene zakonskih rješenja, ne kako bi se institut žalbe ukinuo, nego samo s ciljem da se ograniči vrijeme trajanja žalbenih postupaka.