ZAGREB Više od 30 gradova i općina dosad je donijelo, ili je u postupku donošenja odluke o obaveznoj kastraciji svih pasa i mačaka na svojim područjima, osim u uzgajivačnicama. Prvi je takvu odluku donio Čakovec, koji ima velikih problema s psima u romskim naseljima, a slijedili su ga Varaždin, Zagreb, Mali Lošinj, Karlovac, Buje, Udbina i brojni drugi.

Novi zakon o zaštiti životinja, donesen krajem prošle godine, sad prvi put jedinicama lokalne samouprave omogućava da odrede način kontrole razmnožavanja pasa i mačaka na svom području.

Novčane kazne

Kad ove, sve brojnije odluke gradova i općina stupe na snagu, svi će vlasnici svoje ljubimce morati trajno sterilizirati, a ako to ne budu željeli, morat će imenom i prezimenom stati iza svoje odluke te novčano odgovarati ukoliko im se »dogodi« neželjeno potomstvo, i ne zbrinu ga na odgovarajući način. Drugim riječima, vlasnici će moći odbiti sterilizaciju svojih životinja iz bilo kojeg razloga, ali će novčano odgovarati za nezbrinjavanje potomstva, pri čemu će o visini kazne odlučiti svaki grad odnosno općina za sebe. Grad Mali Lošinj, primjerice, u svojoj donesenoj odluci predviđa kaznu od 300 do 5.000 kuna za vlasnika koji razmnožavanje ljubimaca ne bude držao pod kontrolom, dok sterilizacija neće biti obavezna za stare životinje, odnosno one za koje veterinar procijeni da ne bi podnijele uspavljivanje zbog operacije.

Cijene sterilizacije 

Cijene sterilizacije kreću se od 250 do 1.000 kuna, ovisno je li riječ o psu ili mački, odnosno mužjaku ili ženki. Udruge za zaštitu životinja već godinama upozoravaju na posljedice nekontroliranog razmnožavanja, zagovarajući sterilizaciju kao najbolje rješenje. »Neodgovorni građani neželjeno potomstvo svojih pasa i mačaka utapaju, guše ili ih ostavljaju u šumi ili uz ceste gdje umiru od gladi, vremenskih neprilika, bolesti, napada neke životinje, ili završe pod kotačima. Ako ih se ne riješe ubijanjem, ostavljaju ih pred vratima prepunih skloništa za napuštene životinje«, kažu u udruzi Prijatelji životinja. Žalosni su, napominju, što još uvijek ima predrasuda o sterilizaciji, iako se njome sprječavaju neželjeni okoti, ali i psihička patnja životinja zbog nezadovoljavanja spolnih nagona, kao i nastanak raznih bolesti. Postupak je jednostavan, daleko jeftiniji od troškova za života odrasle životinje, i životinja se od njega brzo oporavlja.

I veterinari su dali podršku propisivanju trajne sterilizacije, ističući kako danas kroz skloništa u Hrvatskoj prolazi više od 10.000 pasa i mačaka godišnje, dok samo u romskim naseljima Međimurja lutaju oko tri tisuće pasa. Počev od ovog mjeseca, Ministarstvo poljoprivrede kreće u veliku akciju kastracije pasa u tim naseljima, koju će financirati s tri milijuna kuna, dok će tamošnje jedinice lokalne samouprave s oko 600.000 kuna pokriti troškove zbrinjavanja pasa koje se ne bude moglo vratiti u naselja, i njihovo cijepljenje protiv bjesnoće.

»Ili žmiriš ili si za kastraciju« nacionalna je kampanja Mreže za zaštitu životinja kojoj je cilj kod građana osvijestiti nužnost trajne sterilizacije. Kampanjom se građane poziva i da doniraju odjeću i obuću za djecu svih uzrasta, školski pribor i igračke koje će darovati stanovnicima romskih naselja u kojima će se provoditi akcije kastracije pasa.