Očekuje se odaziv blizu 60 posto

Sređeni popisi birača matematički će povećati odaziv za 7 do 8 posto

Tihomir Ponoš

Prošli predsjednički izbori obilježeni su i najslabijim odazivom birača za tu vrstu izbora. U prvom krugu izašlo je 1.975.909 birača odnosno tek nešto manje od 44 posto



ZAGREB » Zbog nesređenih popisa birača na prijašnjim je izborima bilo praktično nemoguće izračunati koliko je, izraženo u postocima, birača zaista izašlo na birališta i ubacilo glasački listić u biračku kutiju.


Popis birača, otkako je na snazi Zakon o registru birača, ipak je uredniji i podatak o odazivu može se preciznije računati, pa time i argumentiranije razgovarati o tome kakav je doista odaziv birača. Prošli predsjednički izbori obilježeni su i najslabijim odazivom birača za tu vrstu izbora. U prvom krugu na birališta je izašlo 1.975.909 birača što je s obzirom na tadašnjih 4.495.233 birača u popisu značilo da se odazvalo tek nešto manje od 44 posto birača.


No, kada bismo kao referentnu brojku uzeli broj birača u popisu za ovogodišnje predsjedničke izbore, a riječ je o njih 3.779.281, odaziv bi bio ipak solidniji. U tom bi slučaju odaziv bio 52,3 posto. Drugi krug predsjedničkih izbora prije pet godina i sučeljavanje Ive Josipovića i Milana Bandića motiviralo je gotovo 280.000 ljudi više da izađe na izbore nego li u prvome krugu. Tadašnjih 2.253.154 izašla birača značilo je da je odaziv bio tek za desetinku veći od 50 posto, a na ovogodišnjim izborima to bi značilo da je odaziv pristojnih 59,6 posto.




   Predsjednički izbori prije deset godina i u prvom i u drugom krugu na birališta su izvukli podjednak broj glasača. U prvome krugu odazvalo se njih 2.227.073 što je, s obzirom na 4.403.933 ljudi u popisu birača, značilo da je odaziv bio ne baš velikih 50,5 posto. U drugom krugu na izbore je izašlo 14.000 glasača više, u popisu birača bilo ih je 11.000 manje, a odaziv je bio 51 posto. S današnjim stanjem popisa birača odaziv bi u prvom slučaju bio nešto manji od 59 posto, a u drugom nešto veći od 59 posto. Dakle, s nešto sređenijim stanjem u tom državnom registru odaziv realno raste za sedam do osam posto.


   Tradicionalno je najveći odaziv u Hrvatskoj na parlamentarne (nasuprot tome najslabiji je na europarlamentarne) izbore. Odaziv na te izbore, gledano po izbornim jedinicama u Hrvatskoj, i s nesređenim popisom birača bio je redovito iznad 60 posto, u jedinicama s većim odazivom oko 65-66 posto. Taj je postotak rušila izborna jedinica za birače s prebivalištem izvan Hrvatske u kojoj je odaziv redovito bio mnogo niži nego u Hrvatskoj. Uzmu li se u obzir sve izborne jedinice, računajući i onu za glasače s prebivalištem izvan Hrvatske gdje je odaziv slabiji, na prošlim bi parlamentarnim izborima, odaziv, uz sadašnje stanje u popisu birača, bio solidnih 64,5 posto.