Članak 7.

Slovenski zahtjev ne nailazi na odobravanje: EK ne želi izjednačiti Poljsku i Hrvatsku

Denis Romac

Foto: D. LOVROVIĆ

Foto: D. LOVROVIĆ

Aktiviranje članka 7. Lisabonskog ugovora mogao bi Poljsku, zbog kršenja vladavine prava, ostaviti bez prava glasa. Slovenija smatra da je  hrvatski izlazak iz arbitraže kršenje vladavine prava te da se prema Zagrebu postupi na isti način



Europska komisija odlučila je u srijedu poduzeti prvi korak u pokretanju članka 7. protiv Poljske što bi u konačnici moglo dovesti do toga da se Varšavi suspendira pravo glasa u EU-u. »Teška srca odlučili smo pokrenuti proceduru prema članku 7., ali činjenice nam nisu ostavile izbora«, kazao je nakon sastanka kolegija potpredsjednik Komisije Frans Timmermans.


Ispraviti nedostatke


 Članak 7. Lisabonskog ugovora propisuje da Vijeće može, na prijedlog Komisije, odlučujući većinom od četiri petine, uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta, utvrditi da postoji opasnost da država članica krši temeljne vrijednosti EU-a, među kojima je i vladavina prava. Za izglasavanje takve odluke potrebni su glasovi 22 od 27 zemalja članica. Prije donošenja odluke, Vijeće saslušava državu članicu o kojoj je riječ i može joj dati preporuke.


Pokretanje postupka predviđenog člankom 7. Lisabonskog ugovora nikad  nije korišteno. Komisija se na to odlučila jer u zadnje dvije godine poljske vlasti nisu odustale od reformi u pravosuđu koje Bruxelles smatra spornima. Prema ocjenama Komisije, zakoni koji su doneseni ozbiljno prijete neovisnosti pravosuđa u toj zemlji i omogućavaju politički utjecaj na pravosuđe.




Ako poljske vlasti isprave nedostatke, Komisija je spremna povući svoj prijedlog. A ako se Poljska ogluši, procedura će se nastaviti. No, do završne faze – kada država može ostati i bez prava glasa – potrebno je proći još cijeli niz koraka, uključujući i jednoglasnu odluku Europskog vijeća.


Iz Mađarske su već najavili da će uložiti veto na odluku koja bi išla protiv Poljske, a potpredsjednik mađarske vlade Zsolt Semjen poručio je jučer da prijedlog EK-a  za pokretanje postupka protiv Varšave zbog pravosudne reforme krši suverenitet Poljske, ocijenivši kako je neprihvatljivo da Bruxelles vrši pritisak na suverenu državu članicu. S obzirom na odluku Komisije da pokrene postupak protiv Poljske zbog vladavine prava, postavlja se pitanje može li taj presedan iskoristiti Slovenija kako bi »pritisnula« Hrvatsku da prizna arbitražnu presudu.


Izvori bliski diplomaciji tvrde da je u slovenskim političkim krugovima već ranije postojala ideja da se hrvatski izlazak iz arbitraže predstavi kao sustavno kršenje vladavine prava te da se Europsku komisiju uvjeri da ide u tom smjeru. »No, to nije naišlo na odobravanje« u Bruxellesu, tvrdi naš sugovornik blizak diplomaciji.


Olakšavanje posla


Slovenski šef diplomacije Karl Erjavec još je u srpnju pisao Europskoj komisiji tvrdeći da Hrvatska nepoštivanjem arbitraže krši schengenski prostor i pravni red EU-a, zahtijevajući intervenciju Europske komisije po uzoru na intervenciju protiv Poljske.


Štoviše, Erjavec je tada tvrdio da je hrvatsko »kršenje vladavine prava« još gore od poljskoga, s obzirom na to da se u slučaju Poljske radi o unutarnjem problemu.  


U istom je kontekstu bilo zanimljivo ponašanje Hrvatske. Dok je Poljska u EU-u postajala sve izoliranija i marginalnija, Hrvatska je intenzivno radila na produbljivanju odnosa s Varšavom i ostalim članicama Višegradske skupine, što je kulminiralo inicijativom Tri mora, koju su zajedno pokrenule predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i poljski predsjednik Andrzej Duda, što je Sloveniji olakšalo posao ocrnjivanja Hrvatske kao zemlje koja ne poštuje europske vrijednosti i krši međunarodno pravo.


Poljska je ujedno i jedina članica EU-a koja je otvoreno podržala Hrvatsku u arbitražnom sporu sa Slovenijom, dok je Slovenija otvoreno najavljivala spremnost da podrži europske sankcije protiv Poljske zbog kršenja vladavine prava.


Slovenija će, međutim, zasigurno nastaviti igrati na »europsku kartu« u sporu s Hrvatskom, i to ponajprije kada je riječ o pomoći koju očekuje od Europske komisije pri implementaciji arbitražne odluke.


Prvi potpredsjednik Komisije Frans Timmermans, od kojeg je šef Komisije Jean-Claude Juncker zatražio da posreduje u sporu između Ljubljane i Zagreba, ustvrdio je jučer kako je sastanak premijera Hrvatske i Slovenije dobar znak.


Nakon što je izvijestio kolegij povjerenika Europske komisije o zagrebačkom sastanku Cerara i Plenkovića, koji je i održan nakon pritiska iz EU-a, Timmermans je ustvrdio kako je »optimist«, premda još nema rezultata.



Jedna od opcija koja je Sloveniji na raspolaganju je tužba pred Sudom EU-a u Luksemburgu. »U tom slučaju trebali bi dokazati da je arbitražna presuda dio europske pravne stečevine, a Sud bi najprije trebao odlučiti je li nadležan ili ne«, ističu izvori bliski diplomaciji. Neslužbeno se procjenjuje da bi Sud mogao prihvatiti takvu argumentaciju i zbog toga što se Sporazum o arbitraži spominje u ugovoru o pristupanju Hrvatske EU-u u dijelu koji se tiče ribarstva. »Ali, to je jako nategnuto«, ocjenjuje jedan naš sugovornik.



»Što se tiče Komisije i uloge koju mi je predsjednik Juncker sada dao, pokušat ću vidjeti mogu li približiti stajališta ako je to želja obiju strana«, kazao je Timmermans, naglasivši kako je u ovom trenutku najvažnije spriječiti bilo kakve incidente u kratkom roku ako u kratkom roku ne dođe do dogovora.


Analiza iz srpnja


»Trebamo ostaviti iza nas granični spor između država članica EU-a. Moramo moći riješiti to. Vi znate poziciju Komisije o tome, podržali smo arbitražu, bili smo vrlo jasni oko odluke. To je naravno bilateralno pitanje i tamo gdje možemo mi ćemo pomagati dvjema zemljama da postignu dogovor u interesu građana obiju zemalja«, rekao je Timmermans, a njegov pomirljiv nastup može se objasniti nastojanjem da se u ovoj fazi još uvijek ostavi prostor da  Zagreb i Ljubljana riješe spor bez intervencije Komisije.


Pravna služba Europske komisije još je u srpnju u analizi arbitraže između Hrvatske i Slovenije zaključila da je arbitražna odluka rezultat valjanog međunarodnog sporazuma između Hrvatske i Slovenije koji je podržala Unija, a Europska komisija bila je svjedok tog sporazuma i imala ulogu facilitatora pri imenovanju arbitara.


Pravna služba potvrđuje da je granično pitanje bilateralno, ali da arbitražna odluka svejedno ima izravan utjecaj na pravo EU-a, odakle onda proizlazi i jurisdikcija EU-a u ovom pitanju.