Posvojili smo brata i sestru 2009. godine, i podatke u HZZO-u i MUP-u promijenili odmah nakon posvojenja, pri čemu nismo dobili novi OIB i JMBG.

Nekoliko godina nakon posvojenja s kćeri odlazimo na hitnu, u bolnicu u kojoj je rođena. Nakon nekog vremena, medicinska sestra pred punom čekanicom proziva moju kćer starim prezimenom, što je njoj bilo šokantno. Moj suprug i ja objašnjavamo da je dijete posvojeno, i molimo da joj se ne obraćaju starim prezimenom, što oni čine s negodovanjem, jer, eto, nisu oni ništa krivi jer da je u svom sustavu imaju sa starim podacima – samo je jedna od priča roditelja koji su svoju djecu posvojili prije 2015. godine, kad je stupanjem novog Obiteljskog zakona na snagu posvojiteljima omogućeno da djeci izmijene OIB.

Bruji od »GDPR-a« 

U ovom trenutku uzduž i poprijeko EU-a sve bruji od »GDPR-a«, rigorozne zaštite privatnih podataka, no istovremeno Hrvatska još uvijek nije riješila pitanje starog OIB-a posvojene djece, koja, odnosno njihovi posvajatelji, zbog toga doživljavaju neugodnosti. Najveći problemi događaju se u zdravstvu, u čijem se sustavu podaci djece na zdravstvenoj knjižici ne podudaraju s podacima koje pokazuje OIB, dok se događa i to da se stari podaci pojave i kod upisa djece u školu.

– Unatoč tome što sam kontaktirala sve nadležne institucije kako bi ažurirali svoje podatke, što su i učinili, svaki naš odlazak liječniku završio je tako da sam ja morala objašnjavati da je djevojčica posvojena i moliti da joj se pruži medicinska skrb. Pitam se dokle tako!? Koliko dugo će moja djevojčica biti predmet preispitivanja, i koliko dugo ćemo njenu životnu priču morati dijeliti sa strancima ne bi li joj osigurali pravo na zdravstvenu zaštitu, nediskriminaciju, pravo na dostojanstvo i privatnost – pitaju se drugi posvajatelji, dok treća priča koju prenosi Udruga ADOPTA za potporu posvajanju kaže kako je dijete na pregled u bolnicu naručeno kasnije nego što je moglo biti jer je u sustavu nosilo drugo prezime, pa se vrijeme izgubilo na administrativnu prepisku i ažuriranje podataka.

Traže podršku 

Kako napominje Diana Topčić-Rosenberg iz Udruge, od 2016. godine, bezuspješno, traže da se taj problem riješi.

– Ne želimo izlike da će se ova tematika rješavati cjelovito, u okviru nekog budućeg Obiteljskog zakona. O novom Obiteljskom zakonu slušamo gotovo dvije godine, a djecu se i dalje proziva po starim prezimenima, ili se zdravstveni nalazi šalju na adrese bioloških roditelja. Nevjerojatno nam je, kao građanima Hrvatske, da su potrebne godine predlaganja, pojašnjavanja, pisanja prijedloga izmjena zakona od strane jedne male udruge, oko problema oko kojeg se sve institucije slažu da postoji, a da nadležna tijela i Sabor nisu donijeli hitno rješenje kojim bi se zaštitila djeca. Stoga molimo podršku Vlade i svih klubova zastupnika kako bi prijedlog izmjena i dopuna Obiteljskog zakona bio izglasan u Hrvatskom saboru prije ljetne stanke – kaže Topčić-Rosenberg, članica Upravnog odbora ADOPTA-e. Prema procjenama udruge, riječ je o oko 1.100 djece, dok iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku navode službeni podatak prema kojem stari OIB ima 767 djece, posvajane od stupanja Zakona o OIB-u na snagu 2009. godine, do uvođenja zakonske mogućnosti promjene OIB-a posvojenjem. Djeca posvajana prije 2009. godine su te godine dobila svoj prvi i jedini OIB, dakle nakon posvajanja.

Zakonsko rješenje 

– Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku zaprimilo je prijedloge zakonskih izmjena Udruge ADOPTA koje bi omogućile promjene OIB-a svoj posvojenoj djeci. S namjerom pronalaženja najboljeg zakonskog rješenja održani su sastanci s Ministarstvom financija. O dogovorenom je obaviještena Udruga te Odbor za obitelj, mlade i sport i Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora – odgovaraju iz Ministarstva. Nacrtom prijedloga Obiteljskog zakona koji je u proceduri izrade, kažu, uredit će se mogućnost poništenja prvog dodijeljenog OIB-a i određivanje novog te uvesti mogućnost retroaktivne primjene ove odredbe za sva posvojenja zasnovana po ranijem propisu. Kako zaključuju, svi su u sustavu, dakle i u zdravstvu, školstvu te drugdje, dužni postupati profesionalno i čuvati tajnost podataka te poštovati dostojanstvo i integritet djeteta.

– Zasnivanjem posvojenja dijete uvijek dobiva nove osobne isprave i dokumente s novim osobnim podacima te nema razloga da se tijela javne uprave i javne ustanove koriste prijašnjim osobnim podacima o djetetu – zaključuju u Ministarstvu.