Autorska prava

SKRIVENA EU STUDIJA DOKAZALA Ilegalno skidanje sadržaja s interneta je korisno za gospodarstvo. Evo zašto

Jasmin Klarić

Foto: S. DRECHSLER

Foto: S. DRECHSLER

Istraživanje je rađeno 2014. godine, na šest zemalja odabranih kao reprezentativne za cijelu Uniju (Španjolska, Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Poljska i Švedska) i na uzorku od 28.649 ispitanika



Europski propisi o zaštiti autorskih prava mijenjani su posljednji put 2001. godine. Osnivanje Facebooka bilo je tada udaljeno još tri godine u budućnosti. Youtubea četiri, a najviše problema u zaštiti digitalnih autorskih prava radio je Napster, davno zaboravljeni servis za razmjenu glazbenih datoteka.


Ništa nije, stoga, čudno u tome da Europska komisija i parlament već godinama rade na reformi tih propisa i da je posao, valjda, pri kraju. Još je manje čudno da je prije četiri godine EK od nizozemske firme Ecorys naručila studiju o tome da li i koliko kršenje autorskih prava utječe na prodajne rezultate. Ni cijena od 360 tisuća eura, obzirom na obim istraživanja, ne bode oči.


No, studija je napravljena 2015. godine. Dvije godine, dakle, u kojima su se vodile (i još se vode) užarene političke bitke oko reforme propisa o autorskim pravima je – skupljala prašinu po ladicama EK, daleko i od očiju onih koji su o reformi raspravljali, a kamoli od javnosti. Dok javni natječaj kojim je posao 2013. dobila nizozemska tvrtka, nije uočila Julia Reda, jedina europarlamentarka Piratske stranke. I “iskamčila” je pozivajući se na pravo na pristup informacijama.


Zaključak?




Studija ( https://juliareda.eu/wp-content/uploads/2017/09/displacement_study.pdf ) nije pokazala da, osim u slučaju ilegalnog “skidanja” najnovijih filmskih blockbustera, piratiziranje sadržaja utječe na prihode od prodaje kreativnog sadržaja.


Istraživanje je rađeno 2014. godine, na šest zemalja odabranih kao reprezentativne za cijelu Uniju (Španjolska, Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Poljska i Švedska) i na uzorku od 28.649 ispitanika. Istraživao se utjecaj piratiziranja na četiri tipa kreativnog sadržaja: glazbu, audio-vizualni materijal, knjige i igre.


Problem je utvrđen jedino kod najnovijih hit-filmova, gdje je utvrđeno 40-postotno smanjenje prodaje zbog ilegalnog konzumiranja sadržaja. Što se tiče knjiga i smanjenja njihove prodaje zbog piraterije, najbolje je citirati riječ koju su upotrijebili autori studije – beznačajno.


Kod glazbene industrije se pad nadoknađuje u potpunosti sa značajno povećanim prihodom od odlazaka na koncerte – na koje se ispitanici češće odlučuju upravo zbog toga jer su se s radom glazbenika upoznali putem njihovih ilegalno dobavljenih skladbi i albuma.


Na industriju igara, štoviše, efekt ilegalnog dobavljanja je – pozitivan. Naime, studija procjenjuje kako je ilegalno korištenje igara povećalo i volumen njihove legalne kupovine. Industrija je, objašnjavaju autori, pronašla način na koji se ilegalni korisnici pretvaraju u legalne, na način da se za mali novac u igrama nude dodatni bonusi ili razine.


U objavi na svojoj stranici Reda pitanja na koja odgovara studija naziva “fundamentalnima i s dubokim implikacijama” na cijelu raspravu o propisima o zaštiti autorskih prava.


Još fundamentalnije je, jasno, i pitanje o tome zašto je cijeloj priči trebalo ovoliko dugo da dođe do javnosti.


Preciznije, kako se zapitala i europarlamentarka: “Zašto je Komisija, nakon što je potrošila značajno svotu novca na studiju, odlučila da ju dvije godine – ne objavljuje”?


Odgovora iz Bruxellesa, zasad, još nema.